ŠEF FORTENOVA GRUPE

FABRIS PERUŠKO ZA JUTARNJI 'Trenutna kamata za kredit kojim refinanciramo roll-up cijena je stečaja, ali moguće ju je smanjiti većom profitabilnošću'

Zagreb, 230719.
Zitnjak.
Na fotografiji: Fabris Perusko, glavni izvrsni direktor Fortenova grupe.
Foto: Biljana Blivajs / CROPIX
Biljana Blivajs / CROPIX

Fabris Peruško

Kompanija se i nakon financijskog restrukturiranja koje smo prošli nalazi na gornjoj granici izdrživosti zaduženosti, jer je omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja nešto veći od šest puta

Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe, objavio je prošli tjedan da je kompanija postigla dogovor s HPS Investment Partnersom o refinanciranju duga, u koji je uključena i ruska VTB banka, u iznosu od 1,2 milijarde eura, četverogodišnjom obveznicom koja će nositi kamatu od 7,3 posto plus EURIBOR, s donjom granicom od jedan posto. Uoči skupštine dioničara koja je najavljena za petak, s Peruškom smo razgovarali o refinanciranju i perspektivi kompanije.

Pregovori o refinanciranju roll-up kredita bili su dugotrajni, a činilo se i neizvjesni. Možete li opisati tijek pregovaranja i dogovora o refinanciranju?

- Cijeli proces dogovaranja refinanciranja traje zapravo već godinu dana, on je započeo odmah nakon što smo dogovorili produljenje postojećeg SPFA kredita i tijekom tih godinu dana izmjenjivale su se različite opcije mogućeg refinanciranja cijelog kredita. Nama je cilj bio pronaći najpovoljniju opciju koja istovremeno zadovoljava još neke uvjete. Primjerice, preferirali smo da kredit ne bude sindiciran već da imamo jednog kreditora, što bitno pojednostavljuje pregovaranje.

Također, tražili smo zaista respektabilnu financijsku instituciju koja bi po mogućnosti bila izvan naše postojeće baze kreditora, jer takav kreditor šalje tržištu pozitivne signale o kompaniji, a ima i pozitivan utjecaj na evaluaciju kompanije. Razgovarali smo s brojnim potencijalnim kreditorima i cijeli je proces bio rezultat zajedničkih napora tima Fortenova grupe i naših glavnih dioničara. S HPS Investment Partners i dogovorom koji smo postigli s njima zapravo smo ispunili sve glavne ciljeve i tim sam dogovorom zadovoljan.

Dogovor je prihvatljiv i našim glavnim dioničarima te je Upravni odbor u kojem su predstavnici dioničara isti uputio na glasanje skupštini. Pozivam još jednom sve naše vlasnike depozitarnih potvrda odnosno dioničare da nam na skupštini daju suglasnost za zaključenje ovog dogovora, koji će osigurati srednjoročnu stabilnost kompanije i dugoročno nam otvoriti prostor za rast i razvoj.

Osnovna kamata od 8,3 posto je i dalje velika kamata za prevladavajuće opće tržišne prilike. Postoji li mogućnost smanjivanja kamate u iduće četiri godine?

- Trenutna kamata je odraz konteksta u kojem se kompanija nalazi, jer Fortenova grupa je tek prije nešto više od tri mjeseca izašla iz stečajnog postupka i nama su i dalje zbog bankarske prakse praktički nedostupni klasični bankarski krediti. Kada se spekulira time kakvu smo kamatu mogli ili trebali postići, ova se činjenica prečesto zaboravlja.

Drugi važan element tog konteksta je da je kompanija i nakon financijskog restrukturiranja koje smo prošli na gornjoj granici izdrživosti zaduženosti, jer je omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja nešto veći od šest puta. To je cijena stečaja i iz tog omjera neminovno proizlazi viša cijena zaduženja. Tako da na dogovor o refinanciranju gledam kao na drugu fazu našeg puta prema redovnom financiranju.

Prva faza je bio SPFA, koji je bio visoko riskantan za one koji su ga dali, ali je zbog mogućnosti tzv. roll-upa imao i visok prinos. Tijekom postupka izvanredne uprave taj je kredit bio nužan kako bi se održalo poslovanje i u tim okolnostima oko njegove cijene nije bilo previše prostora za pregovore. Nakon nagodbe SPFA je produljen za još godinu dana i tada je kompenzacija za rizik išla kroz povećanje kamatne stope. Mi smo sada u drugoj fazi, u kojoj se poslovanje stabiliziralo, provedena je implementacija nagodbe vjerovnika Agrokora i nova kompanija ima sljedeće tri godine u kojima mora povećati svoju profitabilnost, rasprodati non-core imovinu i optimizirati radni kapital.

Takva kompanija bi u trećoj fazi bila bitno manje rizična potencijalnim kreditorima i postalo bi nam dostupno i financiranje po bitno manjoj kamati. No i prije nego što dođemo do treće faze, a vjerujem da s ovim timom koji sada imamo i rezultatima koje ostvarujemo to zaista i možemo, nama je i u okviru dogovora o refinanciranju koji smo postigli otvorena mogućnost da kroz povećanje profitabilnosti snizimo kamate. Tako nam primjerice snižavanje zaduženosti gledano kroz omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja ispod pet puta snižava kamatu za pola posto, ispod četiri puta za dodatnih pola postotnog poena i tako dalje.

Koliko će Fortenova uštedjeti na novom financiranju?

- Jutarnji list je prije nekoliko dana objavio neslužbenu procjenu da će ušteda na novom financiranju u odnosu na SPFA biti oko trideset milijuna eura. Precizan izračun uštede ovisi o tome koje sve parametre uzimate u obzir, naime, nije trošak kredita samo kamata, zatim kamata za SPFA se bitno promijenila kod produljenja ugovora na još godinu dana, a kod novog financiranja stoji činjenica da bi ovisno o našim rezultatima poslovanja odnosno operativnoj dobiti kamata prije isteka mogla biti i bitno niža nego što je sada. Kada sve to uzmemo u obzir, sve što vam mogu reći jest da je vaša procjena uštede bila konzervativna te su naša očekivanja da će godišnja ušteda biti i veća.

Prihodi grupe za prvu polovinu 2019. iznosili su 1,53 milijarde eura ili 11,3 milijarde kuna, premašivši lanjski prihod za više od 2 posto. Istovremeno, EBITDA ključnih operativnih kompanija Fortenova grupe veća je od 101 milijun eura odnosno 750 milijuna kuna, što je za 5 posto više od dobiti iz operativnog poslovanja u prvom polugodištu 2018. Koje rezultate očekujete do kraja godine?

- Nama su procijenjeni prihodi i procijenjena dobit iz operativnog poslovanja u prvih šest mjeseci ove godine iznad plana otprilike isto toliko koliko su i iznad rezultata prošlogodišnjih prvih šest mjeseci. I to usprkos činjenici da je svibanj, kako ste i sami rekli, bio neočekivano hladan i kišovit, što je utjecalo na rezultate prodaje i pića i sladoleda. Ali to nije bio samo naš specifikum, svibanj je bio isti cijeloj industriji i tako nešto se naravno nije dogodilo prvi put.

U lipnju i Ledo i Jamnica pokazuju rast i polako hvataju ono što nije bilo moguće realizirati u svibnju. Prostor za još bolje rezultate imamo u svim segmentima poslovanja, prije svega u poljoprivredi, ali i u prehrani i maloprodaji i iako je sada prerano govoriti o očekivanjima za cijelu ovu godinu, a s obzirom na sve što smo do sada napravili i činimo i dalje, ne vidim nikakav razlog da u konačnici ona ne budu bitno bolja od prošle.

Iako operativna dobit raste, prema nekim kritikama to je još premala dobiti za održivo poslovanja tvrtke uz pripadajući dug kompanije, kao i za kvalitetnu izlaznu strategiju sadašnjih dioničara. Ima li prostora za još jače povećanje operativne dobiti i na koji način to mislite postići?

- Na to sam pitanje već djelomično odgovorio. Operativna dobit određenih kompanija, primjerice u maloprodaji je, iako dobra, još niža od tržišnih industrijskih standarda, u prehrambenim kompanijama postoji prostor za daljnji rast i prihoda i dobiti, a u poljoprivredi se povrat na investirani kapital neupitno mora poboljšati.

Poboljšanja trebaju uroditi plodom tako da u sljedeće tri godine dođemo do toga da možemo osigurati financiranje s bitno povoljnijom kamatom i svim upravama naših operativnih kompanija jasno je da je ovo jedan od naših ključnih prioriteta.

Kako je poslovao Konzum u prvih šest mjeseci ove godine?

- Konzum posluje i dalje jako dobro te su isto-za-isto rezultati u prvih šest mjeseci ove godine bili za čak 4,5 posto bolji od lanjskih, iako je osobna potrošnja u Hrvatskoj u svibnju prvi put nakon dugog perioda zapravo bila manja nego prošle godine. To je rezultat fokusiranog pristupa poslovanju, prepoznate vrijednosti sa strane kupaca te vrlo dobre suradnje s dobavljačima, čime Konzum zadržava vodeću poziciju na tržištu.

Dobavljači su izrazili nezadovoljstvo zbog toga što im još nije isplaćen granični dug za ovu godinu od oko 18 milijuna eura?

- Dogovor s dobavljačima o isplati dodatnih iznosa na ime graničnog duga mi je jako dobro poznat jer sam osobno sudjelovao u strukturiranju tog dogovora, kako bismo njime zadovoljili tada suprotstavljene interese dobavljača i financijskih institucija i u konačnici postigli nagodbu. Tijekom 2018. kao izvanrednom povjereniku bilo mi je izuzetno stalo do toga da Konzum pokaže, rekao bih, i neočekivano dobre rezultate, što se na kraju i dogodilo, iako takav rezultat prema nagodbi stvara značajnu obvezu prema dobavljačima.

Postojanje te obveze i način njenog tretiranja definirani su nagodbom i to nitko ne spori. U komunikaciji smo s Udrugom dobavljača i sa zaključenjem refinanciranja radimo i na kreiranju modela isplate tog iznosa. Nadam se da će svi oni dobavljači koji su kroz nagodbu postali imatelji depozitarnih potvrda glasati na skupštini za refinanciranje, jer je ono najvažniji preduvjet našeg daljnjeg poslovanja i ispunjavanja svih obveza prema dobavljačima.

Opširnije


Izdvajamo