NAPOKON DOBRE VIJESTI: SPAŠEN KREDITNI REJTING

Fitch je dao suzdržanu pohvalu Liniću. No iz ugašenih biznisa ni najbolji poreznik neće izvući ni kunu

NOVO 18:45 KOMENTAR VIKTORA VRESNIKA: Vijest nije senzacionalna, ali je dobra. Fitch, jedna od tri relevantne međunarodne rejting agencije, nije, doduše, podigao rejting Hrvatskoj, ali već samo prepravljanje prognoze budućih zbivanja s negativnog na stabilno znak je određenog priznanja timu koji upravlja državnim financijama.

Najkraće rečeno, u Fitchu očito smatraju da je Hrvatska danas na kriznom dnu. Napokon. S dna postoje samo dvije moguće točke budućeg kretanja: ostanak na dnu, što znači i smrt postojećeg sustava, ili polagani izron prema površini. Stabilna prognoza sugerira ipak laganu dinamiku izrona.

Kreditni rejting ocjena je sposobnosti neke države (ili kompanije) da uredno servisira svoje dužničke obaveze. Zato za umjereni Fitchov optimizam najveću zaslugu ima Slavko Linić koji je kao ministar financija, nalegavši porezima na svaki preživjeli segment biznisa, doista osigurao da država barem kratkoročno ima dovoljno novca da može vraćati posuđeno.

Znači li da će nam nakon toga biti bolje?

Samo po sebi, ne. Ne uspije li država u vrlo kratkom sljedećem razdoblju osigurati klimu koja je prijateljskija biznisu i poduzetništvu, sve što je Linić učinio do danas postat će u budućnosti nemogućom misijom. Iz ugašenih biznisa ni najbolji poreznik neće izvući ni kunu.

Uz ministra gospodarstva Radimira Čačića i (u manjoj mjeri) ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, u toj će razvojnoj priči opet vodeća uloga pripasti ministru financija Slavku Liniću.

Nakon što je, relativno uspješno, uspostavio poreznu disciplinu, osim što je mora održati, prioritet mu je razvitak sustava poreznih poticaja za svakog novog potencijalnog poslodavca u državi.

Ostali u lancu, a prije svih Vladin (prvi) potpredsjednik Čačić i Orsat Miljenić kao ministar pravosuđa, moraju se prihvatiti zakonskih regula i Hrvatsku, od odredišta mrskog poslodavcima i investitorima, pretvoriti u poželjno odredište.

Hrvatska više nije sindikalni eldorado, kakav je bila donedavno, ali nesklonost državnog aparata da ubrza ritam svojih usluga potencijalnim investitorima i do smrti usporeno pravosuđe ove su godine Hrvate pogurali na dosad najniže mjesto na globalnoj ljestvici konkurentnosti.

Budući da kreditna sposobnost države izravno ovisi o naplati poreza, a uspješnost poreznika o konkurentnosti i zdravlju biznisa u državi, ni kreditni rejting ne može na dulji rok preživjeti fijasko poslovne konkurentnosti.

O tome Vlada treba voditi računa u sljedećem kratkoročnom razdoblju.

17:35 Ocjenu kreditnog rejtinga premijer Zoran Milanović danas je nazvao “vrlo malim, ali važnim korakom naprijed”. - Zahvaljujem hrvatskim građanima na strpljenju i molit ću ih za još malo strpljenja, jer situacija je i dalje teška i to neće trajati kratko, rekao je Milanović.

Poručio je kako treba optimizma, ali kako samo on nije dovoljan. - Nešto radimo, to se pomalo i prepoznaje, ali promjena nema preko noći, upozorio je.

Na pitanje kakve ocjene ostalih kreditnih agencija očekuje, Milanović kaže kako one rade samostalno, te kako se na njih ni na koji način ne može utjecati.

Predsjednik Vlade priznao je kako je očekivao da će Hrvatska održati rejting.

- To je rejting BBB-. Moja želja je da, kad napustimo Vladu, a to će se također jednog dana dogoditi, da Hrvatska ima viši rejting, dakle da on bude sa oznakom A. Ima zemalja u Europi, točnije bivših komunističkih država, koje imaju takav rejting, i to nisu nikakva nebeska čuda. To je težak i sistematičan rad, naglasio je Milanović.

Premijer najavljuje kako će njegova Vlada raditi i dalje u najboljoj namjeri.

Na novinarski upit znače li objašnjenja iz Fitchove ocjene kako očekuju uštede u javnim poduzećima da ih je Vlada uvjerila da je na tom planu namjerava poduzeti neke korake, te što su im točno obećali, Milanović odgovara:

- Ništa izvan onoga što govorimo javno, a to je bolja organizacija u javnim poduzećima, investicije, racionalizacija. To je to, ali to treba pokazati, jer promjene o kojima govorimo ne idu preko noći, to nisu montažne kolibe nego stvari koje se planiraju mjesecima unaprijed, rade godinama, a traju desetljećima, rekao je.

Posebno je upozorio kako ova ocjena Fitcha nije bezuvijetna.

- Situacija u Europi je teška, zemlje u okruženju su u teškom stanju, mi postižemo neke rezultate, ali to je daleko od onoga što bi nas zadovoljavalo, i daleko od onoga što bi hrvatske građane zadovoljavalo. Oni žele posao i plaću, imati priliku da rade i sami zarađuju i plate porez, rekao je Milanović, te dodao kako u izvješću Fitcha pozitivno ocijenjena porezna politika Vlade, odnostno uvođenje reda i porezne discipline objavom poreznih dužnika.

- Ta objava možda i nije najsretnija stvar koja se morala dogoditi, ali sigurno nije lista srama. Znači, to je naprosto podsjetnik ljudima da svoje obaveze moraju izvršavati. To je obaveza prema državi, ali država ne može stati na tome, i traži samo od građana da njoj daju, već mora nešto i vraćati, rekao je Milanović.

Na novinarski upit znače li ove dobre ocijene Fitcha da će biti smanjen pritisak na Hrvatsku da provodi reforme, Milanović je rekao kako nikakvog pritiska izvana oko reformi nije bilo.

- Mi nemamo drugog izbora, to je naš odabir. A meni je drago da imam tim ljudi s kojim o tim stvarima ne moram pregovarati, jer se savršeno dobro razumijemo. U tom smislu moja pozicija je puno lakša nego pozicija Ivice Račana, kaže Milanović.

'Ne smijemo potrošiti više od onoga što smo rekli'

Novinare je zanimalo i hoće li svi ministri ispoštovati proračun, odnosno znači li to da neće probiti planirane rashode za plaće. Milanović je kratko rekao da će se stavke koje su zacrtane za troškove za zaposlene morati ispoštovati, unatoč tome što se prihodovna strana proračuna dobro puni.

- Ali ne smijemo niti potrošiti više od onoga što smo rekli, pa smo se tako morali odreći božićnica i regresa, kaže Milanović, koji je priznao kako mu je “najteže što osnovnoškolski i srednjoškolski profesori moraju raditi za tako male plaće”.

16:50 - Revizija naviše prognoze kreditnog rejtinga za Hrvatsku agencije Fitch Ratings potvrda je dobrog rada hrvatske Vlade i povjerenja u njezine planove, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić. Agencija za kreditne rejtinge Fitch Ratings danas je revidirala naviše prognozu za hrvatski kreditni rejting, s negativne na stabilnu, i ujedno potvrdila hrvatski rejting za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti na 'BBB-' i u domaćoj valuti na 'BBB'.

"Ta revizija znači da su ocjene kreditnih agencija o radu Vlade u prvih devet mjeseci pozitivne u dijelu koji se odnosi na štednju, naplatu prihoda, poreznu reformu i rasterećenje privrede te u onome dijelu koji jasno govori da ćemo dio deficita financirati i privatizacijskih prihodima", rekao je Linić. U nizu loših vijesti, s obzirom na gospodarski pad i pad industrijskih djelatnosti, to je znak da još ima povjerenja u Hrvatsku i one koji njome upravljaju te da se možemo nastaviti boriti onako kako je Vlada predvidjela, kaže Linić.

Fitch je, po njegovom mišljenju, honorirao i program Vlade za smanjenje uvoza. Ustvrdio je da Vlada nosi teret rizika vraćanja inozemnih dugova kao i da je politika Vlade u idućem razdoblju provedba fiskalne odgovornosti. "To će održavati naš rejting, a napuštanje takva politike značit će pad rejtinga", rekao je Linić.

Dodao je da premijer Milanović inzistira da se proračun za ovu godinu ostvari prema planu, kao i planirane uštede, te da se ministri koji još imaju određenih poteškoća s prekoračenjima u isplatama plaća moraju to uskladiti s programom Vlade.

Kako je kazao, neće biti bitnih promjena u proračunu, a problem ostaje gospodarski pad koji je rezultat smanjene aktivnosti gospodarstva. U tom smislu, dodao je, Vlada u prvih šest mjeseci iduće godine želi podići državne investicije u energetici, željeznici, vodoopskrbi, sanaciji odlagališta i otpadnih voda. Najavio je i nastavak "bitke za štednju" i privatizaciju pojedinih djelatnosti i imovine. Vlada će također, kao je rekao Linić, nastaviti s unapređenjem likvidnosti s ciljem osposobljavanja privatnih investitora i poduzetnika da mogu održavati proizvodnju i zapošljavati, te krenuti u investicije.

Na pitanje što očekuje od drugih rejting agencija, izjavio je da pada rejtinga ne bi smjelo biti nakon ovakve ocjene Fitcha. Na upit kako će konkretno ocjena Fitcha utjecati na kretanje kamatnih stopa, rekao je da su kamate na domaćem tržištu za kratkoročno kreditiranje prihvatljive i kreću se od 2,5 do 4 posto. Kod međunarodnih kredita, dodao je, Vlada ne planira prije ožujka ili travnja izaći na inozemna tržišta, a dotad treba puno učiniti na daljnjim uštedama i podizanju gospodarske i investicijske aktivnosti. U ovom trenutku, kako je rekao, nema potreba za refinanciranjem potreba državnog proračuna.

Linić je pohvalio sindikate za zajedničke napore s Vladom u postizanju dogovora. Shvatili su, kazao je Linić, da i državne službe moraju učiniti sve da uštede uspiju. "S poslodavcima guramo malo žešće, nemamo potporu, ali promjene u politici naplate pokazuju da Vlada ima odgovorne službe. S druge strane, nije samo riječ o naplati poreza nego i borbi za lojalnu konkurenciju, jer je bitno da sudionici tržišta plaćaju svoje obveze", kaže Linić.

Na opasku da u Fitchovom obrazloženju revizije rejtinga stoji da očekuje od Vlade uštede u javnom sektoru te upitan znači li to samo smanjenje plaća ili i otkaze, Linić je odgovorio da je na prvom mjestu restrukturiranje, ali da će biti i otpuštanja. Plaće zaposlenih u agencijama i (javnim) trgovačkim društvima spustit će se na razinu onih u javnih službama i državnoj administraciji, dodao je Linić.

15:48 Ministar financija Slavko Linić izjavio je novinarima u Vladi: - Ova pozitivna ocjena agencije Fitch odnosi se na dio štednje, naplate prihoda, poreznih reformi, nastavak privatizacije. I dalje ćemo smanjivati deficit. Glavni rizici i dalje ostaju vraćanje dugova i izvršavanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, dizanje investicija, smanjivanje uvoza i jačanje konkurentnosti. Vlada će i dalje raditi na tome!

15:42 “Ovo je dokaz kako naš rad više cijene vani nego ovdje. Radi se o lijepom uspjehu koji nas tjera na zadovoljstvo, ali nećemo biti euforični. Međutim, u idućim mjesecima bit ćemo još odlučniji u provođenju reformi koje su nužne jer prethodna Vlada dvije godine nije radila doslovno ništa i iza sebe je ostavila pustoš”, komentirao je u utorak u rano poslijepodne izvor iz vrha Vlade odluku agencije Fitch.

Premda sugovornik Jutarnjeg lista nije odgovorio na pitanje jesu li u Vladi očekivali ovakvu odluku, neupitno je kako je izvješće Fitcha primljeno s olakšanjem. Na neki način, podizanje kreditnog rejtinga se doživljava kao dobrodošli predah u brojnim problemima s kojima je suočena izvršna vlast.

13:43 - Agencija za izdavanje kreditnih rejtinga Fitch Ratings danas je revidirala naviše prognozu za hrvatski kreditni rejting, s negativne na stabilnu , i ujedno potvrdila hrvatski rejting za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti na 'BBB-' i u domaćoj valuti na 'BBB.

Revizija prognoze za hrvatski rejting odražava napredak vlade u razvijanju srednjoročnog plana kojim se želi odgovoriti na fiskalne izazove s kojima je Hrvatska suočena, navodi se, između ostaloga, u današnjem priopćenju Fitcha.

Navodi se, međutim, i da su implementacijski rizici veliki, kao i da su izgledi za rast bruto domaćeg proizvoda slabi.

Aktualna je procjena Fitcha da će hrvatski BDP realno pasti ove godine 1,7 posto, a da bi u srednjem roku rastao po "anemičnoj" stopi od 1,5 posto.

Javne financije i dalje su ključni faktor za rejting, ističu u Fitchu, upozoravajući da je dinamika hrvatskog javnog duga na dulji rok neodrživa bez vjerodostojnog srednjoročnog plana fiskalne konsolidacije.

"Odluka o reviziji prognoze hrvatskog rejtinga na stabilnu stoga je utemeljena na ustrajavanju hrvatske vlade na štedljivoj srednjeročnoj fiskalnoj politici u skladu sa zahtjevima propisanima zakonom o fiskalnoj odgovornosti", naglašavaju u Fitchu.

Agencija pozitivno ocjenjuje nastojanja vlade da poboljša naplatu poreza i suzbije poreznu evaziju.

"Takva su nastojanja dobro usmjerena i urodila su plodom u kratkom roku", drže u Fitchu.

Procjenjuju ujedno da će zahvaljujući izmjenama radnog zakonodavstva i kolektivnih ugovora plaće u javnom sektoru postati fleksibilnije i bolje usklađene s gospodarskim ciklusom.

Ključni je izazov s kojim se vlada suočava dodatno smanjenje deficita i provedba strukturalnih reformi u kontekstu duljeg razdoblja slabog gospodarskog rasta, podsjećaju uz ostalo u Fitchu.

Kao moguće "okidače" koji bi negativno utjecali na rejting Hrvatske, u Fitchu izdvajaju značajan podbačaj u ostvarivanju fiskalnih ciljeva te pritiske na bilancu plaćanja koji bi kroz dulje razdoblje doveli do pada deviznih rezervi, primjerice zbog zaoštravanja krize u eurozoni.

Nasuprot tome, ispuni li vlada svoje proračunske ciljeve, stabilizira li udio javnog duga i ostvari li ponovo održivi rast BDP-a, to bi stabiliziralo rejting. Napredak u strukturnim reformama također bi pozitivno utjecao na rejting, zaključuje se u priopćenju Fitcha.

Izdvajamo