Ugledni austrijski konzultant koji zbog mogućeg sukoba interesa nije želio pod svojim imenom komentirati odluku agencije Fitch da Hrvatskoj sačuva rejting, objasnio je za Jutarnji list kako su pri donošenju odluke, uz ekonomske i financijske parametre, uzete u obzir i druge okolnosti, među kojima je politička stabilnost države jedna od najvažnijih stavki.
“Nitko ne želi da još neka država doživi sudbinu Grčke. Stoga se mladom hrvatskom premijeru željela poslati poruka ohrabrenja da ustraje u provođenju reformi i donošenju teških odluka. Cijene se napori Vlade da uvede poreznu i fiskalnu disciplinu, da se otvori put investicijama, to što je javni dug ispod 50 BDP, što su devizne rezerve solidne i što se osjeća spremnost građana da pomognu u smanjivanju javne i državne potrošnje.
Sniženje rejtinga ugrozilo bi nastavak reformi, a to nitko ne želi. I na kraju, procijenjeno je da ne bi bilo pametno destabilizirati koalicijsku vlast budući da se nakon izbora glavna oporbena stranka, HDZ, još nije konsolidirala: ništa se ne zna o njihovim ekonomskim i financijskim programima, nisu stasali u ozbiljnu demokratsku alternativu vladajućima.
Za razliku od oporbe, Vlada Zorana Milanovića pokazala je odlučnost da nastavi s transformacijom društva te je zaključeno da joj valja pružiti šansu. Da je Hrvatskoj skinut rejting, ta bi poruka obeshrabrila reformske snage. Pri odlučivanju također se vodilo računa o važnosti ekonomski i politički snažne Hrvatske za stabilnost regije.”
Zastupnik na margini
Premda rejting agencije imaju na umu ponajprije ekonomske i financijske pokazatelje, objašnjenje austrijskog stručnjaka o stanju u oporbi, iako nije presudno utjecalo na konačnu ocjenu, vrlo je zabrinjavajuće za HDZ. Takve procjene opozicije, naime, ne dijele samo inozemni promatrači, s njima se slaže i većina domaćih analitičara. Otkako je izgubio na parlamentarnim izborima, HDZ je zarobljenik unutarstranačkih čistki.
Zaokupljeni borbom za fotelje, vodeći političari HDZ-a nemaju vremena baviti se političkim i ekonomskim problemima, nisu se na kvalitetan način očitovali ni o jednoj relevantnoj temi, nisu izašli s alternativnim prijedlozima ili analizama ekonomskog stanja i kretanja. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko čak je propustio priliku politički poentirati na podatku o zastrašujućem padu BDP-a od 2,1 posto.
Nije čak sazvao ni konferenciju za medije, a takav luksuz ne bi si dopustio niti jedan ambiciozni političar. Zbog toga kod kuće i u inozemstvu prevladava dojam da HDZ nema ideja i vizije kako odgovoriti na najvažnija pitanja današnjice. Ne čudi, dakle, da tu stranku nitko ne doživljava kao pravu alternativu vladajućima.
Donedavno istaknuti član užeg vodstva HDZ-a, a sada marginalizirani saborski zastupnik, upozorio je kako činjenica da je stranka zaokupljena frakcijskim borbama i ne bi bila alarmantna da posrijedi nije nešto ozbiljnije.
“Jasno je da novom vodstvu stranke treba vremena da bi učvrstilo svoju poziciju, no potpuno je promašen način na koji se konstituira nova stranačka vlast. Prvi i jedini kriterij su poslušnost i lojalnost. Znanje, sposobnost, obrazovanje, efikasnost nisu vrline o kojima se vodi računa pri odabiru ljudi za istaknute pozicije.
Koliko su novi čelnici stranke dosljedni u čistkama pokazuje i to što iz svih kombinacija ispadaju čak i oni koji su tijekom kampanje podržali Karamarka. No, kako nisu bili od prvog dana uz njega, odbacuju se kao nepouzdani i nelojalni. Tako su potpuno marginalizirani Gordan Jandroković, Domagoj Milošević, Tomislav Ivić... potpredsjednik stranke Prgomet.
Sve to stvorilo je ozračje straha, urote, nesigurnosti. Kada obični članovi vide što se dogodilo donedavno zaslužnim stranačkim ljudima, jasno im je kakva ih sudbina čeka ako ne šute i bez riječi se povinuju odlukama vrha. Došli smo dotle da se nitko iz stranke ne smije družiti s nekadašnjim čelnicima stranke jer znaju da će za to biti kažnjeni. No, još je veći problem u tome što je novo stranačko vodstvo u najvećoj mjeri sastavljeno od trećerazrednih lokalnih političara koji se ne snalaze ni na nacionalnoj sceni ni u kompliciranim ekonomskim pitanjima. Ali i, što je najporaznije, njima nedostaju osnovna teoretska i praktična znanja da bi ponudili drukčija rješenja za izlazak iz krize od onih koje nudi SDP.”
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA