Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izrazila je u četvrtak uvjerenje da će čelnici NATO-a na svom summitu u Bruxellesu postići suglasnost oko zajedničkih ciljeva unatoč negativnoj atmosferi koja se stvara ovih dana te zadovoljstvo što će Sjevernoatlantski savez obratiti pozornost na svoje južno krilo.
"Nažalost, atmosfera koja se stvara posljednjih dana nije baš konstruktivna, ali vjerujem da ćemo kroz naše zajedničke vrijednosti, posebno solidarnost postići nužan stupanj suglasnosti oko zajedničkih ciljeva NATO-a", rekla je predsjednica Grabar Kitarović prije summita NATO-a koji se održava u srijedu i četvrtak u Bruxellesu u ozračju napetosti između dviju strana Atlantika.
"Ono što je posebno bitno za Hrvatsku jest da smo uspjeli privući pozornost članice NATO-a, koje su se više godina fokusirale na neka druga područja, posebno na istok Europe, na južno krilo NATO-a i na opasnosti koje dolaze s toga područja, od potencijalnih terorističkih aktivnosti, ilegalnih migracija, krijumčarenja oružja i ljudi i svih drugih problema koje vidimo na Mediteranu, da će se fokus ovoga summita staviti upravo na južnu dimenziju i u tom smislu Hrvatska je jedna od država koje su posebno aktivne", rekla je predsjednica.
Grabar Kitarović je rekla da je Hrvatskoj jako važno i proširenje Saveza i pozdravila najavu da će Makedoniji biti upućena pozitivna poruka s ovoga summita.
"Nama je iznimno bitno stabilizirati prostor jugoistoka Europe. Drago mi je da će danas biti upućene pozitivne poruke Makedoniji, nakon dogovora s Grčkom. Vjerujem i nadam se da će i na referendumu biti potvrđen dogovor, koji ja doista držim historijskim. Razumijem osjećaje nekih Makedonaca, međutim mislim da je ovaj kompromis dobar jer se uz ime Sjeverna Makedonija, a ruku na srce postoji južno Makedonija u Grčkoj, ipak spominje ime Makedonci, makedonski i sve ostalo. Nadam se i da ćemo svi u NATO-u pomoći Makedoniji da završi taj proces. Stupanje u članstvo može se očekivati tek za godinu, godinu i pol i bitno je da Makedonija u međuvremenu može sudjelovati na sastancima bez prava glasa", rekla je hrvatska predsjednica.
Izrazila je razočaranje što je izostala aktivacija Akcijskog plana za članstvo (MAP) za Bosnu i Hercegovinu.
"Mi smo bili u skupini država koje su se zalagale za aktiviciju MAP-a za BiH. Kao što znamo aktivacija toga programa daleko je od članstva, kao što možemo vidjeti iz makedonskog primjera koja je prošla 18 godišnjih ciklusa MAP-a, a opet bi silno pomogla Bosni i Hercegovini u reformama koje provodi jer bi to pružilo taj neophodan okvir za dijalog između svih nas i BiH u smislu daljnjih reformi, rekonstrukcije njihovih snaga, prilagodbe cijelog sigurnosnog sustava, ali isto tako za dijalog o miru, stabilnosti i prosperitetu na jugoistoku Europe. Ja držim da mir nikad ne smijemo uzimati zdravo za gotovo", rekla je predsjednica.
Povećano izdvajanje za obranu je ulog, a ne trošak
Što se tiče povećavanja obramenih proračuna, predsjednica je istaknula da na to gleda kao na ulaganja, a ne kao troškove.
"Mislim da su to ulaganja u našu budućnost, sigurnost hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana", rekla je.
Povećavanje obrambenih proračuna bit će jedna od glavnih tema NATO-a, na čemu posebno inzistira američki predsjednik Donald Trump. Članice NATO-a obvezale su se na summitu u Walesu 2014. da će u sljedećih deset godina podići izdvajanja za obranu do dva posto BDP-a, od toga 20 posto za modernizaciju snaga.
"Hrvatska je tu dobro krenula i nakon nekoliko godina ova je vlada preokrenula trend i drugu godinu za redom imamo proračun koji je veći i on će se povećavati u skladu s našim mogućnostima i prioritetima", kaže predsjednica.
Odbila je komentirati optužbe koje su razmjenjivali predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i američki predsjednik Donald Trump.
"Ne bih ulazila u to, ovdje sam prije svega kao predsjednica države članica NATO-a. Doista bih voljela da danas pronađemo zajednički jezik i da u konstruktivnoj atmosferi nastavimo dalje. Ima previše izazova da bismo se svađali međusobno. Mislim da trebamo pokazati jedinstvo i zajedništvo jer svaka percepcija tog razilaženja i svađa može samo oslabiti ne samo zajedničku volju. Ja sam apsolutno za transatlantsko zajedništvo.
Predsjednica Grabar Kitarović imala je prije početka summita biletaralni sastanak s islandskom predsjednicom Katrin Jakobsdottir te najavila niz bilateralnih razgovora na marginama summita.
"Planiran je poseban susret s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel na marginama summita, jedan formalniji službeni sastanak. Imat ću prilike porazgovorati s mnogim državnicima. Ponekad je dovoljno samo s nogu nekoliko rečenica da biste započeli dijalog i onda nastavili nekom drugom prilikom", rekla je predsjednica.
U razgovoru s islandskom predsjednicom dotaknula se suradnje dviju država te o suradnji u okviru inicijativa žena liderica, kazavši da je dobila poziv da sudjeluje na sljedećem summitu žena državnica koji će se ove jeseni održati na Islandu.
Rekla je da je premijerka Jakobsdottir podsjetila da je Island prva zemlja koja je priznala Hrvatsku te da će Islanđani navijati za Hrvatsku u polufinalu Svjetskog nogometnog prvenstva.
Predsjednica je u međuvremenu došla na lokaciju na kojoj se održava summit, a ondje je snimljena u razgovoru s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Kolinda Grabar Kitarović, Emmanuel Macron i Donald Trump