ZAGREB - Svečanom akademijom u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u srijedu 19. listopada obilježena je 450. obljetnica Sigetske bitke u kojoj su branitelji Sigeta predvođeni Nikolom Šubićem Zrinskim zaustavili moćnu osmansku vojsku na putu prema Beču.
Bila je to središnja manifestacija u sklopu Godine Nikole Šubića Zrinskog koju je jedoglasno proglasio Hrvatski sabor na prijedlog Povjerenstva za obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke kojem je na čelu predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić. On je u svom govoru podsjetio na okolnosti u kojima se dogodila Sigetska bitka, kazavši da se radi o rijetko viđenoj epopeji. „Nikola Šubić Zrinski je nacionalno mobilizirajući mit koji je imao državotvornu ulogu i postao dio hrvatskog identiteta. I Hrvatska akademija kao čuvar nacionalnog identiteta nalazi se na Trgu Nikole Šubića Zrinskog. Siget je pao, kao što je pao i Vukovar, ali sloboda je ostvarena i to je dokaz da žrtva nikad nije besmislena. Mnogi su davali doprinos izgradnji hrvatske kulture i identiteta, no moramo se sjetiti da svega toga ne bi bilo da nije bilo onih koji su bili spremni dati svoj život, kako prije 450 godina tako i prije 25 godina u Domovinskom ratu“, kazao je akademik Kusić.
Podsjetio je na povijesnu važnost velikaškog roda Šubića Zrinskih koji su svojim posjedima objedinili gotovo sve hrvatske krajeve, od Bribira i Zrina do Čakovca, Ozlja, Čabra i Bakra. Govoreći o vezama HAZU s obitelji Šubić Zrinski, spomenuo je da su 1919. upravo u Akademijinoj palači bili izloženi posmrtni ostaci Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana nakon što su preneseni iz Bečkog Novog Mjesta i pokopani u zagrebačkoj katedrali. Istaknuo je i važnost opere Nikola Šubić Zrinjski Ivana Zajca koja iz generacije u generaciju podsjeća na junaštvo Zrinskog i Sigetsku bitku.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović izrazila je nadu da će povijesni doprinos što ga je Nikola Šubić Zrinski utkao u hrvatski nacionalni identitet biti okrunjen dizanjem dostojnoga spomenika u Zagrebu, kao trajnoga znamena tomu hrvatskom velikanu.
"Sigetske bitke sjećamo se zbog našeg nacionaLnog etosa koji sadrži domoljublje koje se bez ostatka stavlja u službu domovine, kao i hrabrost i požrtvovnost. Nikola Šubić Zrinski i sigetski junaci postali su nezaobilazan putokaz u našoj nacionalnoj borbi za slobodu i neovisnost koju smo okrunili pobjedom u Domovinskom ratu. Nikola Šubić Zrinski jedan je od onih velikana koji je uspostavljao kanon hrvatskog domoljublja koje se stoljećima nažalost moralo oslanjati više na oružje nego na druga sredstva nacionalne afirmacije i emancipacije. Stekavši državnu neovisnost ušli smo u mirnija vremena i opstanak na svom povijesnom prostoru prije svega ćemo graditi znanjem i umijećima nadograđajući baštinu koju smo sačuvali unatoč kušnjama kojima smo bili izloženi. Neka današnji junaci budu u svijetu znanja i rada vođeni etikom službe domovini koju je posvjedočio Zrinski, a koja je ugrađena u europsku duhovnu baštinu“, kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Hrvatska predsjednica tu je nadu istaknula u srijedu navečer na svečanoj akademiji kojom se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u sklopu Godine Nikole Šubića Zrinskoga obilježava 450. obljetnica Sigetske bitke.
Hrvatski narod je preko Sigetske bitke osnažio visoku svijest i njezino značenje u hrvatskom identitetu, rekla je predsjednica dodavši kako se u toj bitki braneći dom pokazao visoki etos.
Naglasila je da su u toj bitci pokazani domoljublje, hrabrost, požrtvovnost i zajedništvo. Nikola Šubić Zrinski je nezaobilazni znak borbe za slobodu hrvatskoga naroda i obrane hrvatske državne neovisnosti koja se očitovala i u Domovinskom ratu, istaknula je i dodala kako su Nikola Sigetski i Sigetska bitka i njezini junaci ušli u kolektivnu memoriju hrvatskoga naroda.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner naglasio je kako Nikola Šubić Zrinski živi u našoj nacionalnoj svijesti, a u svijesti Europe kao novi Leonida. Grad Zrinskih, Zrinj, 1943. je spaljen, a njegovih stotinjak stanovnika pogubljeno, neposredno poslije rata dvije trećine Zrinjana su raseljene, a stotinjak ljudi je smaknuto, rekao je Reiner dodavši kako je nacionalna obveza obnoviti život u Zrinju.
Načelnik Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov naglasio je kako današnja hrvatska vojska s punim pravom ima svoje temelje u visokim vojnim i moralnim načelima Nikole Šubića Zrinskoga. Ovaj hrvatski velikaš u Sigetskoj bitci je pokazao kako se brani dom, čuva vjera i brani domovina, rekao je Šundov dodavši kako Nikola Šubić Zrniski ima obilježja upravo onakva kakva treba imati pravi vođa.
Madžarski veleposlanik u Hrvatskoj Jozsef Zoltan Magyar podsjetio je kako je Nikola Šubić Zrinski vodio zajedničku obranu europskoga doma. Naglasio je kako ono što su naši preci učinili tada obvezuju i danas naše narode i države.
Pozdravne riječi uputili su i predsjednik Hrvatske akademije Zvonko Kusić te predsjednik Međunarodnoga povjerenstva za očuvanje i promicanje povijesne, kulturne, nacionalne i vojničke ostavštine hrvatskih plemićkih obitelji Zrinskih i Ferankopana mons. Juraj Kolarić.
Nakon pozdravnih govora u HAZU je održan i glazbeno-scenski program u kojem je izvedena i romanca Zrinjskoga iz opere Nikola Šubić Zrinski Ivana pl. Zajca te ulomak govora Nikole Šubića Zrinskoga, kojeg je interpretirao dramski umjetnik Dragan Despot.
Dana 7. rujna 2016. navršila se 450. obljetnica Sigetske bitke, kojom je završena jednomjesečna opsada tvrđave Siget u Mađarskoj koju je od 100.000 osmanskih vojnika pod zapovjedništvom sultana Sulejmana Veličanstvenog branilo 2500 vojnika, uglavnom Hrvata, pod vodstvom hrvatskog velikaša Nikole Šubića Zrinskog.
Riječ je o jednom od najvažnijih događaja u povijesti Hrvatske, Mađarske i Europe jer je zaustavljanje moćne osmanske vojske na putu prema Beču bilo prijelomni trenutak za zapadnu kulturu i civilizaciju koji je promijenio tijek povijesti za nekoliko sljedećih stoljeća. Nikola Šubić Zrinski, hrvatski ban 1542. – 1556., svojom je junačkom pogibijom postao hrvatski i mađarski nacionalni junak koji simbolizira junaštvo, požrtvovnost i domoljublje.
Odlukom Hrvatskog sabora 2016. je proglašena Godinom Nikole Šubića Zrinskog, a jedna od središnjih točaka obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke jest svečana akademija u palači HAZU, kojom se otvara i dvodnevni međunarodni znanstveni skup Nikola Šubić Zrinski i Siget 1566. koji organiziraju HAZU, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Hrvatski studiji i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Uz hrvatske povjesničare, sudjelovat će i povjesničari iz Mađarske, Turske te Bosne i Hercegovine koji će rasvijetliti turbulentno razdoblje druge polovine 16. stoljeća te osobu Nikole Šubića Zrinskog i odjek koji je njegova junačka smrt imala među Hrvatima, Mađarima i drugim narodima.