Potpredsjednik Sabora u netom raspuštenom sazivu akademik Željko Reiner u politiku je ušao početkom devedesetih godina na poziv Franje Tuđmana. Bio je zamjenik ministra zdravstva pa ministar zdravstva, a potom je jedno desetljeće svojom odlukom bio izvan politike, posvećen medicini i znanosti. Među ostalim, od 2004. do 2012. bio je ravnatelj KBC-a Zagreb. Od 2012. do 2016. godine bio je potpredsjednik Sabora, od 2016. do 2017. predsjednik, a potom ponovno potpredsjednik Sabora u dva mandata.
- Sebe prije svega doživljavam kao liječnika, znanstvenika i sveučilišnog profesora, a tek onda kao političara. Procijenio sam da svojim znanjem i iskustvom upravo političkim djelovanjem mogu pridonijeti općem dobru - kaže Reiner.
Drugi ste na listi u I. izbornoj jedinici, odmah iza Andreja Plenkovića. Što, ili možda tko, vas već godinama vuče u politiku? Brojem citata, naime, vi ste najproduktivniji znanstvenik u Hrvatskoj.
- Zapravo je to ono što me ‘vuče‘ u politiku - politika kao mogućnost da svojim radom stvaramo, unapređujemo, a po potrebi i čuvamo pravila po kojima živimo. Kao liječnik čitav svoj radni vijek fokusiran sam na dobrobit pacijenta, čovjeka, pojedinca dok kroz politiku nastojim raditi za dobrobit čitavog društva i države. Ipak volim istaknuti da sam sve vrijeme, i tijekom druge polovice 90-ih i otkako sam u Saboru u tri mandata kao zamjenik predsjednika Sabora, a u jednom predsjednik Sabora, svakodnevno radio u bolnici i bavio se znanstvenim radom. Bio sam i dragovoljac Domovinskog rata.
Koliko se razlikuju etički kodeksi u znanosti i politici? Korupcija je, primjerice, prisutna i u jednoj i drugoj aktivnosti. Kvari li politika na neki način znanost ili barem znanstvenike?
- Etički principi su slični u svim ljudskim djelatnostima. Pitanje je samo kako ih tko shvaća i koliko ih se i kako pridržavamo. Ne bih rekao da politika kvari znanost i znanstvenike ili bilo koje drugo područje djelatnosti, odnosno zanimanje. Nažalost, korupcije ima u svim područjima i u svim zemljama te u svim povijesnim razdobljima. Nerijetko se u javnosti stvara dojam da u nas ima više korupcije nego u raznim drugim državama, no to naprosto nije točno. Međutim, obveza je svih nas svim mogućim načinima prevenirati, suzbijati i iskorjenjivati korupciju i najoštrije osuditi i kazniti svakog pojedinca kojem se ona dokaže, bez obzira na to radi li se o političaru, znanstveniku ili bilo kojoj struci i zanimanju. U tom je smislu Hrvatski sabor na prijedlog Vlade donio 2021. Strategiju sprečavanja korupcije do 2030. godine s naglaskom na prevenciji svih oblika korupcije, a među prvim smo državama EU prije dvije godine donijeli zakonski okvir o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, tzv. zviždača.
Bili ste ministar zdravstva, prethodno i zamjenik ministra. Koju školsku ocjenu biste dali tome sustavu danas, uz uvjet da ne ignorirate realnu sliku kada je riječ o nezadovoljstvu pa i očaju pacijenata nedostupnošću usluga u najkritičnijim trenucima; kada su onkološki pacijenti prisiljeni plaćati privatne usluge jer ne dospijevaju na red u javnim ustanovama?
- Bez obzira na dugogodišnje iskustvo sveučilišnog profesora, teško mi je, prije svega kao liječniku koji svakodnevno radi s pacijentima, davati školsku ocjenu jednom tako kompleksnom sustavu. Uvjeren sam da Hrvatska ima, u odnosu na sredstva koja izdvajamo za zdravstvo, vrlo dobro zdravstvo. Naime, u Europi primjerice neke zemlje izdvajaju dvostruko ili čak višestruko više novca po stanovniku za zdravstvo u usporedbi s Hrvatskom, ali vas uvjeravam da nemaju dvostruko ili višestruko bolje zdravstvo od našega. Kakvo je zdravstvo u nekima od tih zemalja koje su znatno bogatije od Hrvatske dobro znaju oni koji su, nažalost, trebali usluge zdravstva u tim zemljama. Jasno mi je da svatko tko ima neki zdravstveni problem, bez obzira na to koliko ozbiljan taj problem bio, želi da bude izliječen u što kraćem razdoblju i što je moguće bolje. To je potpuno ljudski i shvatljivo. Ako spominjete najkritičnije trenutke, svi se hitni slučajevi i bolesti koje neposredno ugrožavaju život pacijenta u nas doista i hitno zbrinjavaju. Upravo je prije desetak dana počela s radom hitna helikopterska medicinska služba, hitnu pomorsku službu već obavlja šest novih brodica, a planira se izgradnja još pet što će sve poboljšati zbrinjavanje hitnih bolesnika. Kad govorimo o onkološkim pacijentima, uvedena je onkološka uputnica koja je kao pilot-projekt pokazala da se time vrijeme do početka obrade pacijenta skraćuje na manje od četiri dana pa sam uvjeren da će to zaživjeti u najskorijoj budućnosti u cijeloj Hrvatskoj.
Valja također reći da je u tijeku povijesno ulaganje u opremu za zbrinjavanje onkoloških bolesnika - nabava 21 linearnog akceleratora i devet CT simulatora, što će biti financirano sredstvima iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 85 milijuna eura. U tijeku je također povijesno najveće ulaganje u zdravstveni sustav od 2,2 milijarde eura. Radi uklanjanja posljedica potresa rekonstruiraju se i nadograđuju KBC Zagreb na više lokacija, KBC Sestre milosrdnice, KB Merkur, Klinika za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević‘ i zdravstvene ustanove u Sisku i Petrinji, ali se također dograđuju i moderniziraju KBC Rijeka i KB Dubrava, dovršit će se izgradnja novog KBC-a Osijek, sve je pripremljeno za izgradnju nove Opće bolnice u Šibeniku i Dnevne bolnice u Velikoj Gorici, a planira se i ‘oživljavanje‘ Imunološkog zavoda te u Rugvici gradnja prvog od tri nova pogona te institucije. Načinjen je niz programa koji će poboljšati rad zdravstvenog sustava, a mene, koji sam većinu svog liječničkog i znanstvenog djelovanja posvetio prevenciji bolesti srca i krvnih žila, posebno veseli što je naglasak na prevenciji jer je narodna mudrost da je ‘bolje spriječiti bolest nego liječiti‘ itekako istinita.
Preferirate li osobno nekog od kolega ili kolegica za buduće ministre zdravstva i znanosti? Koja imena vam prva padaju na pamet? Usudit ću se suflirati - nikada nismo imali ministricu zdravstva, a već podulje ni ministricu znanosti i obrazovanja. Uz to, smatrate li nužnim da Hrvatska ima liječnika kao ministra zdravstva, za razliku od niza država u EU?
- U spekulacije o budućem ministru zdravstva ne bih se upuštao, ali sam uvjeren da će biti iz HDZ-a. Znam da su u nekim zemljama na čelu ministarstva zdravstva političari koji nisu liječnici pa je netko tko je u prošlom mandatu primjerice bio ministar poljoprivrede ili kulture sada ministar zdravstva ili obrnuto. Ipak, mislim da je bolje da Hrvatska ima liječnika kao ministra zdravstva jer smo još uvijek relativno mlada zemlja i dobro je da je na čelu sustava netko tko ga odlično poznaje ‘iznutra‘.
Činjenica jest da je vaša stranka jedina kod nas imala premijerku i predsjednicu države, a s druge strane sada se opet ne može pohvaliti kvotom žena na listama. U čemu je problem?
Drago mi je da ste spomenuli da je HDZ jedina stranka koja je imala premijerku i predsjednicu države. Kada govorimo o ženama na istaknutim političkim mjestima, ne smijemo zaboraviti niti na to da naša stranka ima i aktualnu glavnu tajnicu Vijeća Europe, gđu Mariju Pejčinović Burić, aktualnu potpredsjednicu Europske komisije za demokraciju i demografiju, gđu Dubravku Šuicu, članicu Revizorskog suda EU, gđu Ivanu Maletić. Prema tome, žene iz naše stranke su na najodgovornijim međunarodnim položajima u EU i mi nemamo baš nikakav problem s pozicioniranjem žena na najvažnija politička mjesta, dapače.
Osnivač ste i bivši dopredsjednik Hrvatskog društva za debljinu. Riječ je o području u kojemu se istaknula supruga sadašnjeg predsjednika, pa i izjavom o tanjim šnitama kruha. Kako, po vama, liječiti problem pretilosti?
- Pretilost je uistinu značajan problem današnjice, i to ne samo u Hrvatskoj jer primjerice svaki drugi stanovnik Europe ima prekomjernu tjelesnu težinu, a svaki šesti je pretio. Borba protiv pretilosti za koju se drži da je uzrok oko 13% svih smrti, a zna se da uzrokuje brojne zdravstvene probleme od bolesti srca i krvnih žila do češće pojavnosti karcinoma dojke, vrlo je složena i zahtijeva multidisciplinarni pristup u kojem trebaju sudjelovati liječnici obiteljske medicine, specijalisti internisti, endokrinolozi i dijabetolozi, psihijatri, epidemiolozi, nutricionisti, medicinski psiholozi, ponekad abdominalni kirurzi i mnogi drugi stručnjaci. Naravno da se s prevencijom pretilosti mora početi već u dječjoj i mladenačkoj dobi jer se tada stvaraju prehrambene navike koje mogu dovesti do pretilosti. Pritom je vrlo važno obiteljsko okruženje jer je to glavno mjesto nastanka prehrambenih navika, ali i općenito načina života, primjerice bavljenja sportom i tjelesnom aktivnošću.
Ovih smo dana od jednog znanstvenika čuli kako je netočno da mladi ne vole politiku. Oni, naime, ne vole političke stranke. Pada li vam na pamet - zašto, ako govorimo o HDZ-u konkretno?
- Slažem se da nije točno da mladi ne vole politiku, ali se ne slažem da ‘ne vole političke stranke‘. Naime, političke stranke su oblik kroz koji mladi, kao uostalom i svi ostali građani, mogu utjecati na politička zbivanja. Pa kako bi inače ostvarili svoje ideje? Najbolji dokaz za to je Mladež Hrvatske demokratske zajednice koja je daleko najbrojnija i najbolja organizacija mladeži neke političke stranke u Hrvatskoj, a koja itekako dobro artikulira svoje stavove i bori se za njih u političkoj areni. Inače, ja duboko vjerujem u mlade, njihovu iskrenost i zainteresiranost i nikako se ne slažem s onima koji drže da mladi nisu zainteresirani za politička zbivanja, da se njima može lako manipulirati, da su površni ili da ‘lakomisleno gravitiraju populizmu i radikalizmu‘. Mislim da će se oni koji tako misle o mladima jako prevariti kad mladi izađu na izbore i svojim glasovima pokažu da ih nije lako prevariti praznim obećanjima ili pak šupljim doskočicama i agresivnošću.
Nagrađivani ste pjesnik, a mnoge su vaše pjesme završile u antologijama. Jeste li bolji - ili barem uspješniji - pjesnik ili političar?
- Moje je pjesništvo u pravilu dobivalo dobre ocjene, ali svi znamo da pjesništvo nije ‘roba koja ide‘ i da se, nažalost, malen krug ljudi zanima za pjesništvo, neusporedivo manji nego za politiku. No, s druge strane, kako ste sami rekli, nagrade i uvrštavanje u antologije valjda su znak da oni koji vole poeziju i koji se njome bave, cijene moje pjesništvo.
U pjesništvu vas često inspirira kršćansko nadahnuće, gotovo enciklopedijski poznajete svjetske kršćanske pjesnike i povijest kršćanskih svetaca. Je li danas presudno za uspjeh na ljestvici HDZ-a biti praktični katolik? Kakav izborni rezultat predviđate i tko su ‘rezerve‘ na listama?
- Točno je da su moje zadnje dvije knjige pjesama koje je izdala ‘Kršćanska sadašnjost‘ duhovnog karaktera. Što se tiče HDZ-a, sama je bit naše stranke da je ona narodnjačka, domoljubna i demokršćanska stranka. Međutim, valja pojasniti što je demokršćanstvo danas jer mi se čini da mnogi to ne znaju. Svaka prava demokršćanska stranka, pa tako i HDZ, svoje djelovanje temelji i na socijalnom kršćanskom nauku kojem su osnovne vrijednosti čovjek i njegovo nedodirljivo dostojanstvo, a socijalna orijentacija temeljena na načelu solidarnosti i društvene pravednosti je nešto na čemu HDZ kao demokršćanska stranka inzistira i ostvaruje svoje djelovanje. Međutim, kako sam već u prošlosti jasno rekao, suvremeno demokršćanstvo nikako se ne odriče pripadnika drugih vjeroispovijesti, od židovske do islamske i svih drugih, već ih objeručke prihvaća, snažno se zalaže za međureligijski dijalog i djelatno ga promiče. Dapače, ni u kojem slučaju osoba ne mora biti katolik pa niti kršćanin a da bude vrijedni član ili makar samo glasač moderne demokršćanske stranke kao što je HDZ. Ključno je da podržava podjednaki svjetonazor i iste temeljne vrijednosti. Što se tiče izbornih rezultata, uvjeren sam da će HDZ sa svojim koalicijskim partnerima ostvariti, kao i na prošlim izborima, najbolji rezultat te stvoriti stabilnu koalicijsku vladu koja će nastaviti razvijati Hrvatsku sljedeće četiri godine na dobrobit svih hrvatskih građana.
Kako djelujete kao akademik? Što valja promijeniti u radu HAZU? Iako je riječ o najvišoj akademskoj instituciji u državi, imidžem ne kotira dobro.
- Ponosan sam što sam redoviti član HAZU jer je to doista najviša hrvatska znanstvena i umjetnička institucija. Ona je na neki način ‘savjest‘ Hrvatske. Ne bih se složio da ona imidžem ne kotira dobro. Možda je samo problem što je u javnosti premalo poznato što HAZU i njezini članovi rade, koliko znanstvenih radova objavljuju, koliko knjiga izdaju, koliko izložbi i koncerata organiziraju. Što se mene osobno tiče, HAZU je pokrovitelj Hrvatskog kongresa o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem na kojem predaju najpoznatiji stručnjaci iz tog područja iz Hrvatske ali i iz drugih europskih zemalja, SAD-a, Japana itd. kojeg od 1997. godine organiziramo svake druge godine, a kojem sam ja predsjednik, svake godine u HAZU organiziram jednodnevni znanstveni skup o nekom od aspekata ateroskleroze, bolesti koja je podloga glavnih razloga pobola i smrtnosti u Hrvatskoj - srčanog i moždanog udara, bio sam urednik dvadesetak znanstvenih knjiga koje je izdao HAZU.