Početak tjedna donio je dramatičan pad cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, najveći još od prvog Zaljevskog rata 1991. Naime, cijene barela nafte na londonskom su tržištu potonule više od 30 posto pa se crnim zlatom u ponedjeljak trgovalo po cijeni od samo oko 31 američkog dolara.
Oštar pad cijena nafte posljedica je cjenovnog rata Saudijske Arabije i Rusije. Krajem prošlog tjedna Rusija nije pristala na prijedlog OPEC-a, udruženja zemalja izvoznica nafte, da dodatno smanji proizvodnju crnog zlata. Odgovor Moskvi stigao je iz Rijada: S. Arabija najavila je da će povećati proizvodnju nafte na više od 10 milijuna barela dnevno i rušiti cijenu.
Procjene analitičara sada govore da bi cijene nafte u nastavku godine mogle nastaviti s padom. U Goldman Sachsu, primjerice, procjenjuju da bi cijene barela nafte mogle pasti na blizu 20 dolara. Razlog tome, naravno, nisu samo geopolitičke igre - u ovom slučaju cjenovni rat Saudijaca i Rusa - nego i epidemija koronavirusa koja je u velikoj mjeri srušila potražnju za naftom ponajprije u Kini, a potom i u drugim zemljama, posebno u Južnoj Koreji i Italiji koje su (uz naftom bogat, ali sankcijama pogođen Iran) postale nova žarišta koronavirusa u svijetu. Širenje koronavirusa, upozoravaju analitičari, ne samo da je smanjilo potražnju za crnim zlatom, nego je dovelo i do problema u isporukama jer je dio luka zatvoren.
Izravni udarac
Sunovrat cijena nafte izravni je udarac zemljama čiji proračuni u velikoj mjeri ovise o prodaji tog energenta. Među ostalim, u toj kategoriji su Rusija i Irak. Posljedice će, upozoravaju analitičari, osjetiti i Hrvatska. Prije svega, maloprodajne cijene naftnih derivata na našim bi benzinskim postajama u narednom razdoblju mogle osjetno pasti.
- Ako se ova situacija nastavi, cijene goriva bi u narednom razdoblju mogle pasti na sedam do osam kuna po litri - kaže Davor Štern, stručnjak za energetiku.
No, iako bi pad cijena goriva išao u korist potrošača, kojima bi u džepu ostalo više novca, priča ima i naličje. Štete bi mogle imati domaće naftne kompanije, ali i državni proračun jer veći dio novca od prodaje goriva ionako odlazi državi, i kroz PDV, i trošarine. Drugim riječima, upozorava Štern, državna bi blagajna mogla ostati bez značajnih prihoda na koje je računala.
Ovdje valja podsjetiti da je, prema proračunu za ovu godinu, država u 2020. od PDV-a planirala ukupni prihod od oko 55,9 milijardi kuna, dok od raznih trošarina očekuje oko 16,6 milijardi kuna, od čega se, kako doznajemo u Ministarstvu financija, na naftne derivate odnosi 8,9 milijardi kuna.
Fatalna kombinacija
No, epidemija koronavirusa, koja je već počela pogađati razne sektore hrvatskoga gospodarstva, a najveći bi danak mogla ubrati u turizmu, u kombinaciji s oštrim padom cijena nafte mogla bi se pokazati kao fatalna kombinacija za hrvatske javne financije. Štete će se, prema svemu sudeći, kažu analitičari, računati u milijardama kuna.
- Sada je teško procijeniti kakvi će biti učinci na državni proračun. No, već je jasno da će sve ovo izazvati teške poremećaje, možda čak i teže nego 2008. godine, jer danas imamo zdravstvenu krizu. Ako dođe i do pada prihoda od turizma, onda ćemo morati ići na ‘resetiranje’ ekonomije - ističe Štern.
Izlaz iz te situacije naš sugovornik vidi u osnivanju posebnog fonda za stabilizaciju proračuna, iz kojeg bi država prema potrebi intervenirala. Takav su fond, dodaje Štern, imale i druge zemlje.
Državi, naravno, uvijek preostaje mogućnost povećanja trošarina na naftne derivate, no o toj mogućnosti, kako doznajemo iz Vladinih krugova, zasad ne razmišljaju. U Vladi se, međutim, danas nije moglo više doznati o tome koji im je plan B ako punjenje proračuna zbog koronavirusa i rušenja cijena nafte značajnije podbaci.
Velika neizvjesnost
Okolnosti ni Hrvatskoj ni drugima u Europi i svijetu ne idu u prilog. Štoviše, epidemija koronavirusa i rušenje cijena nafte pokazuju, drži Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, u kojoj su mjeri hrvatsko gospodarstvo i javne financije ranjivi. Sada se, dodaje, događa šok i na strani ponude i na strani potražnje.
- Neizvjesnost je velika i proračun bi se ove godine mogao naći pod značajnim pritiscima. Oslanjanje na jedan porezni oblik, u našem slučaju na poreze na potrošnju, uvijek je ranjivo. S druge strane, hrvatska je javnost odbacila prijedloge uvođenja novih poreznih oblika, poput poreza na nekretnine, iako je jasno rečeno da je porezni sustav potrebno diverzificirati - kaže Lovrinčević.
Ističe i kako nova situacija otvara brojna pitanja koja bi mogla dovesti do ugrožavanja javnih financija i smanjenja šansi za ranije uvođenje eura. - Sve ovo miriše na situaciju u kojoj bismo na kraju mogli imati rast cijena u kombinaciji s padom gospodarske aktivnosti, a to je najneugodnije - zaključio je.
Najgori dan od propasti Lehman Brothersa
Na Wall Streetu je ponedjeljak bio najgori dan u više od desetljeća, započeo je New York Times svoj izvještaj o turbulentnom danu na njujorškoj burzi, na kojoj je ključni indeks Dow Jones Industrials potonuo za gotovo 8 posto ili oko 2.000 bodova. Posljednji je put ovako panična rasprodaja zabilježena u prosincu 2008. godine kada je propao bankarski gigant Lehman Brothers, čiji je slom bio uvod u financijski tsunami, globalnu recesiju čije posljedice dijelovi svijeta osjete i danas.
Sve je započelo oštrim padom cijene nafte, koje su povukle u crveno dionice kompanije iz gotovo svih ključmnih sektora. Pad je na početku trgovanja na Wall Streetu bio toliko velik da je nakratko došlo čak do njegova obustavljanja. Američki mediji javljaju da je osim kaosa na energetskom tržištu svemu pridonio i globalni strah od recesije uzrokovane koronavirusom.
Nešto ranije, ogromne minuse zabilježili su i indeksi na europskim burzama. (JL)