U nastavku donosimo:
- što koči ulazak mlađih pravnika u sudove i državna odvjetništva te zašto je Državna škola postala ključna prepreka
- kako su se promijenili koraci od vježbenika do savjetnika i kandidata za suca ili tužitelja
- koje promjene Damir Habijan najavljuje u zakonima i što to znači za buduće imenovanja
- što će ostati u nadležnosti Pravosudne akademije i kakva je nova uloga njezine škole
- kako će se kandidate vrednovati na sudovima i u DORH-u u odnosu na dosadašnju praksu
- iskustva i stavovi mlađih pravnika o teretu školarina, obvezama i odlasku iz sustava
- što predstoji sustavu u mjesecima pred nama i gdje su najveći rizici za pravosuđe
U Hrvatskoj je trenutačno oko 2300 imenovanih pravosudnih dužnosnika (ukupni broj sudaca i državnih odvjetnika), od kojih je 30 posto na korak do odlaska u mirovinu, a nema načina da im se u kratkom, odnosno prihvatljivom razdoblju imenuju zamjene i spriječi potpuni kolaps ionako sporog i tromog pravosudnog aparata.
Najveći zastoj u regrutiranju novih sudaca i državnih odvjetnika postavljen je u okvirima Pravosudne akademije, odnosno s ustrojavanjem Državne škole za pravosudne dužnosnike kao ustrojbene jedinice Pravosudne akademije. Državna škola uvedena je u vrijeme kada je Hrvatska ulazila u Europsku uniju kao još jedna stepenica koju moraju svladati savjetnici u sudstvu ili Državnom odvjetništvu kako bi ispunili uvjete za imenovanje na dužnost suca odnosno tužitelja. Budući da ni...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....