Vladine dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojima se omogućava praćenje građana preko mobitela ne bi li se zaštitilo zdravlje nacije od širenja koronavirusa, udružile su jučer oporbu koja ih je unisono proglasila promašenima te su zatražili poštivanje procedure - a to bi, prema njihovu mišljenju, značilo proglašenje izvanrednog stanja - kako bi se mogle suspendirati neke pojedinačne slobode.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je, pak, da će tražiti mišljenje Ustavnog suda.
- Zatražit ću mišljenje oko toga treba li primijeniti članak 17. Ustava, da dvotrećinskom većinom u Saboru donesemo odluku o ograničenju određenih sloboda, ili to možemo izravnom primjenom članaka 16., 32. i 50. koji se tiču slobode kretanja i slobode poduzetništva bez članka 17. - rekao je Jandroković.
Ustavnost
Kada Ustavni sud da mišljenje o tome je li nužna primjena članka 17., odnosno odluka dvotrećinske većine u Saboru, onda će organizirati glasanje.
- Najvažnije je zaštititi zdravlje i živote građana, ali mora se voditi računa i o slobodi, demokraciji, pravnoj državi - poručio je Jandroković.
Predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović, izjavio je, međutim, da Sabor nije ovlašten Ustavnom sudu postavljati takva pitanja, niti je Ustavni sud dužan na njih odgovarati. Sabor mora sam donositi odluke, a ako one dođu pred ustavne suce, oni će odlučiti o njihovoj ustavnosti.
Dopune Zakona o komunikacijama oporba smatra “besmislenim”, “diktatorskim” i “uvredljivim”. Besmislene stoga što bazne stanice nisu precizne, kako su upozorili Vlaho Orepić, Ranko Ostojić i Hrvoje Zekanović, ne lociraju točno mjesto osobe, a ne treba niti očekivati da će oni koji krše samoizolaciju nositi mobitel sa sobom ako znaju da ih se na taj način prati.
FOTOGALERIJA: Hrvatski sabor zasjeda u staroj Ininoj zgradi u Šubićevoj ulici
Imaju kontraprijedlog: osobama u samoizolaciji treba staviti elektroničke narukvice i tako pod kontrolom držati njih, a ne sve građane Hrvatske. Diktatorske i autoritarne su, prema mišljenju Peđe Grbina, Nikole Grmoje, Kreše Beljaka i Miranda Mrsića, zato što praćenje građana neće koristiti zdravlju, a jako će štetiti slobodi i demokraciji te se takve odluke ne mogu donositi bez volje dvije trećine zastupnika.
- SDP će podržati tu mjeru samo ako se prihvate ograničenja praćenja: na osobe u samoizolaciji, vremensko ograničenje, da te osobe o tome budu obaviještene te da se unište podaci nakon isteka mjere i osigura parlamentarni nadzor - poručio je Grbin koji ne vidi razloge da se traži mišljenje Ustavnog suda jer je, kaže, evidentno da su nastupile okolnosti za primjenu mjera iz članka 17. Ustava.
Da je za mjere ograničavanja sloboda potrebna dvotrećinska većina Sabora, slaže se i HSS-ov Krešo Beljak. On smatra da zasjedanje Sabora nema smisla te bi trebalo proglasiti izvanredno stanje pa da predsjednik i premijer zajednički dalje vode državu.
Protokoli
HNS predlaže da se s podacima o kretanju postupa kao s klasificiranim podacima te da se jasno definiraju protokoli, a ljude obavijesti o nadzoru.
- Ovo ne smije biti nekontrolirano praćenje građana - kaže HNS-ov Stjepan Čuraj koji smatra kako još nije došao trenutak za proglašenje izvanrednog stanja.
Javni interesi
HNS-ov stav poklapa se s tumačenjem koje nam je prije nekoliko dana dao HDZ. - Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama u skladu su i s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka koja navodi: ‘Obrada osobnih podataka trebala bi se također smatrati zakonitom ako je potrebna za zaštitu interesa koji je neophodan za očuvanje života ispitanika ili druge fizičke osobe.
Obrada osobnih podataka na temelju životno važnih interesa druge fizičke osobe u načelu bi se smjela obavljati samo ako se obrada očito ne može temeljiti na drugoj pravnoj osnovi. Neke vrste obrade mogu poslužiti i za važne potrebe javnog interesa i životno važne interese ispitanika kao, na primjer, ako je obrada potrebna u humanitarne svrhe, među ostalim za praćenje epidemija i njihovog širenja ili u humanitarnim krizama, posebno u slučajevima prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem’ - naveli su u HDZ-u.
Naglasili su kako Vlada ne može prihvatiti kvalifikaciju da se time omogućava “praćenje građana preko mobitela”. - Riječ je o omogućavanju pristupa podacima o lokaciji korisnika u vrlo uskom broju slučajeva kada je to u interesu zaštite nacionalne ili javne sigurnosti i kada se drugim mjerama i postupcima život i zdravlje građana ne mogu brzo i učinkovito zaštititi. Potresi, katastrofe ili epidemije opasnih zaraznih bolesti su nesumnjivo posebne okolnosti u kojima tehnološke mogućnosti moraju biti upotrijebljene kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i spasili ljudski životi - kažu u HDZ-u.
Još do prije nekoliko dana HDZ je čvrsto ustrajao u stavu da se ograničenja ljudskih prava ne trebaju temeljiti na primjeni članka 17. Ustava.
- Aktivacija članka 17. Ustava nije primjenjiva u sadašnjim okolnostima proglašenja epidemije od bolesti. Naime, ova ustavna odredba precizno uređuje način na koji se pojedina ustavna prava mogu ograničiti, ali to je moguće samo u doba ratnog stanja, neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države te velikih prirodnih nepogoda - rekli su u HDZ-u, a sada traže mišljenje Ustavnog suda.
Zastupnici su jučer, zbog toga što je zgrada Sabora na Markovu trgu oštećena u potresu, sjednicu održali u staroj zgradi Ine. Sjednica je počela minutom šutnje za Anamariju, 15-godišnju djevojčicu stradalu u potresu u Zagrebu. Zbog mjera zaštite sjedili su raspršeni po dvorani, bez stolova, a iz svakog kluba bila su samo dva predstavnika i rasprave su skraćene. I glasanje će biti po novom režimu: dizanjem ruku u tri grupe, po 50 zastupnika.
Uhvaćeno 657 osoba u kršenju, kako nadzirati tisuće
Od 13. ožujka pa sve do jučer ujutro evidentirano je 2919 dojava o kršenju mjera samoizolacije. Policajci su dosad ukupno uhvatili 657 osoba u kršenju mjera, o čemu su izvijestili Državni inspektorat.
1. Što se zapravo želi provjeravati?
- Vlada tvrdi da se želi provjeravati lokacija terminalne opreme građana, bez provjere podatkovnog prometa. Dakle, tvrde da se neće pregledavati sadržaji vaših poruka, internetski promet i telefonski razgovori.
2. Kako se mjera provodi na terenu?
- Teleoperateri će na zahtjev ministra zdravstva ili ministra nadležnog za proglašavanje prirodne katastrofe morati dati podatke o poziciji mobitela i druge opreme svake osobe za koju se to zatraži, a podatke će obrađivati MUP. Mobilna mreža lokaciju uređaja određuje preko GPS-a ugrađenog u njega. Ako GPS nije uključen, mobilna mreža sama izračunava poziciju mobitela i podatak o tome se registrira u sustavu. Utvrđivanja pozicije mobitela je iznimno precizno, u krugu jednog metra.
3. Koliko dugo teleoperateri moraju čuvati podatke?
- Prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama, 12 mjeseci.
4. Na koga bi se ova mjera nadzora trebala odnositi?
- U prijedlogu odluke to se ne navodi. Pretpostavlja se da bi se to moglo odnositi na osobe koje su u samoizolaciji. Policija je već umrežila svoje baze podataka s onima Državnog inspektorata te epidemiološkom službom. Za svaku osobu koja je u samoizolaciji i uvedena je u sustav policija automatski za nju dobiva taj podatak.
5. Koji je nedostatak ove mjere?
- Ako osoba u samoizolaciji nema kod sebe mobilni uređaj, ova metoda nije učinkovita. Samo ako nadzirana osoba kod sebe ima mobitel, ova mjera može biti učinkovita.
6. Što je loše u Vladinu prijedlogu?
- Nedostaje odredba koja bi precizirala u kojim bi se slučajevima ova mjera nadzora koristila te nije određeno vrijeme trajanja nadzora. Sadašnji prijedlog policiji omogućuje da na ovaj način provjerava sve građane RH sve dok je na snazi odluka o trajanju epidemije.
7. Nadzor provođenja ove mjere?
- Iz predložene dopune nije jasno koje bi tijelo bilo zaduženo za nadzor. Odnosno tko bi bio zadužen provjeravati prema kome se ova mjera provodi, koliko je ljudi njome zahvaćeno, je li iz nadzora isključena provjera podataka osoba i slično.