U nastavku donosimo:
- što znači pokretanje oglednog spora na Upravnom sudu i na koje je slučajeve točno usmjeren
- koje je stajalište sutkinje Tamare Bogdanović i što ono signalizira za slične predmete
- ključne dileme oko nasljeđivanja neisplaćenih inkluzivnih dodataka i gdje nastaje pravni prijepor
- koje tumačenje pravnika i ranija sudska praksa otvaraju prostor nasljednicima
- što za obitelji i institucije znači eventualna primjena ogledne presude diljem upravnih sudova
- iskustva i stavovi obitelji koje čekaju odluku te implikacije za rad sustava socijalne skrbi
- potencijalne posljedice za proračun i broj predmeta koji bi se morali ponovno otvoriti
Upravni sud u Zagrebu zaprimio je čak 226 tužbi vezanih uz inkluzivni dodatak. Budući da se dobar dio njih, pojednostavljeno, odnosi na pitanje nasljedstva neisplaćenih dodataka osoba koje su preminule ne dočekavši isplatu jer država nije donijela rješenje u zakonskom roku, sud će o tome odlučiti putem tzv. oglednog predmeta.
- Ogledni spor kojim su obuhvaćeni slučajevi obustave postupka nakon smrti stranke bit će riješen u nadolazećem razdoblju, uzevši u obzir specifične okolnosti i važnost tih predmeta - potvrdila nam je sutkinja Tamara Bogdanović, glasnogovornica Upravnog suda u Zagrebu.
Riječ je o praksi koja se primjenjuje ako je sudu stiglo pet ili više tužbi "iste pravne i činjenične prirode". Sud tada može odlučiti da nastavi rješavati samo jedan, tzv. ogledni p...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....