HEKTARI NA PRODAJU

HOĆE LI STRANCI NAVALITI I UZETI NAM NAŠU DJEDOVINU? Uskoro završava moratorij na kupnju poljoprivrednog zemljišta, istražili smo što će se dogoditi

Nikša Stipaničev / CROPIX

 

Iako je vrijednost poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj procijenjena na više od 10 milijardi dolara, najnoviji podaci Eurostata pokazali su da je s prosječnom cijenom hektara zemljišta Hrvatska pri dnu zemalja EU.

S cijenom od 2809 eura po hektaru, iza nas su još jedino Estonija sa 2735 eura i Rumunjska sa 1958 eura. Izražena cijena je prosječna, pa tako u jadranskoj Hrvatskoj za hektar treba platiti 4651 euro, a u kontinentalnoj 2739 osim naravno iznimaka, poput zemlje u plodnom Srijemu i Baranji, gdje se rijetko slobodno zemljište prodaje i po 10.000 eura.

Zašto smo jeftini

Za usporedbu treba navesti da u susjednoj Sloveniji za hektar treba platiti 17.136 eura, a najveće su cijene u Nizozemskoj, čak 62.972 eura, u Italiji 40.153 eura ( u regiji Ligurija čak 108.000 eura), Luksemburgu 26.030 eura...

Budući da na kretanje cijena zemljišta najviše utječe zakon ponude i potražnje, u Hrvatskoj je vrijednost zemljišta znatno umanjena zbog dugogodišnjeg lutanja u agrarnim mjerama nadležnog ministarstva, nesređenih zemljišnih knjiga, velike rascjepkanosti poljoprivrednih površina, nekonkurentne i neisplative proizvodnje zbog prevelikih poreza, neudruživanja itd. Nepripremljeni ulazak proizvođača hrane u EU rezultirao je padom proizvodnje u svim najvažnijim sektorima te velikim uvozom s uređenijih i bolje vođenih tržišta.

Sve je to nedavno rezultiralo velikim odljevom stanovništva iz Slavonije, gdje i oni koji su bili zainteresirani za poljoprivredu nisu mogli doći do zakupa državne zemlje. Udruga OPG-ova Život godinama upozorava na to da ni država ne zna s koliko zemljišta raspolaže, a sada ostaje i bez ljudi koji bi je obrađivali.

Izgubljeni hektari

- U Agenciji za poljoprivredno zemljište navode da u RH ima ukupno 2,695.037 ha poljoprivredne zemlje. Od toga oni raspolažu sa 738.125 ha neobrađene zemlje.

Obrađuje se oko 1,100.000 ha, što upućuje na to da ne znamo gdje je 850.000 ha ili drugim riječima, u RH se obrađuje samo 40 posto poljoprivrednog zemljišta. Podaci DZS su drukčiji od ovih, a u ARKOD-u su treći - kaže Miroslav Kovač, tajnik udruge. Ministarstvo poljoprivrede nedavno je zbog neučinkovitosti ukinulo Agenciju za poljoprivredno zemljište i donijelo novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu u kojem se odlučivanje o raspolaganju zemljištem vraća lokalnoj samoupravi.

Najviše primjedbi pri raspravi o zakonu bilo je o mogućnosti da stranci postanu vlasnici zemlje čija je cijena među najnižom u EU.

Granična godina

Naime, 2020. ističe moratorij na prodaju zemlje strancima iako je javna tajna da brojne strane tvrtke već sada u Slavoniji kupuju slobodno zemljište od privatnih vlasnika. Tomislav Panenić, predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu, ističe da Slovenija ima odredbu prema kojoj onaj želi kupiti zemljište, mora biti stanovnik Slovenije najmanje pet godina ili mora imati registrirano poljoprivredno gospodarstvo ili određena ograničenja vezana uz veličinu zemljišta.

- Svjesni smo da bismo prema Ugovoru o pristupanju EU morali omogućiti prodaju zemljišta nakon 2020., ali pratimo trendove i primijetili smo da je primjerice mađarski premijer Viktor Orban spriječio prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima ne samo zakonski, nego i promjenom Ustava.

Danski primjer

Osim Mađarske, Slovenije i Rumunjska, baltičke zemlje, pa čak i Danska kao stara članica, imaju u svojim zakonima odredbe kojima otežavaju ili onemogućavaju prodaju zemljišta. Ne vidim ni jedan razlog zašto ne bismo imali naznaku da će se u tom smjeru krenuti i u Hrvatskoj - rekao je Panenić.

No, nakon što su to pokušale Bugarska, Slovačka, Mađarska, Latvija i Litva, protiv njih je parlament EU pokrenuo kaznene postupke “zbog ograničavanja slobode tržišnog natjecanja”. Ministar Tolušić kaže da je strah od stranaca neutemeljen.

- Ne trebaju strahovati oni koji se boje da će stranci navaliti i uzeti nam našu djedovinu. U pet godina članstva Hrvatske u EU samo se 37 stranaca registriralo u Upisniku poljoprivrednika, koji broji više od 160.000 gospodarstava. Stranci traže velike površine iznad 1000 hektara, barem prema upitima koji dolaze, a takvog zemljišta, uređenog i slobodnog - nema.

Okrupnjeno državno zemljište koje se danas koristi stranci neće moći dobiti jer prednost na natječaju za zakup ima domaće stanovništvo, stočari ako nemaju dovoljno zemlje, dosadašnji zakupnik ako je poštovao gospodarski program, mladi... Novim zakonom povećali smo i površine koje naši poljoprivrednici mogu kupiti i naša zemlja je sigurna i ostaje u rukama naših poljoprivrednika - zaključuje Tolušić.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo