Broj novoregistriranih rabljenih vozila u odnosu na nove automobile u samo godinu dana povećao se gotovo sedam puta. Dok je u 2017. godini bilo samo 2.826. više rabljenih u odnosu na nove novoregistrirane automobile (55.686 rabljenih i 52.860 novih), u 2018. godini novoregistriranih rabljenih automobila bilo je čak 18.190 više u odnosu na nove automobile (79.935 rabljenih i 61.745 novih).
Neki su to od podataka koje je na konferenciji o sigurnosti prometa na cestama prezentirao Goran Pejić, pomoćnik Uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske (CVH).
Taj će se trend nastaviti i u 2019. godini s obzirom na to da je u prva tri mjeseca ove godine povećan broj novoregistriranih rabljenih vozila, a smanjen broj novoregistriranih novih automobila. Ako se zna da su kupci rabljenih automobila u pravilu pojedinci, unatoč malom smanjenju starosti voznog parka, teško je dugoročno očekivati pomlađivanje voznog parka osobnih vozila u Hrvatskoj, čiji je prosjek 12,64 godine.
Čak 68 posto od 1.665.391 osobnog vozila starije je od 10 godina. Svega mjesec dana manje iznosi prosječna starost motocikala.
Prosječna starost autobusa je 11,75 godina i iako njihov udio u ukupnom broju vozila nije visok te iznosi svega 0,27 posto, zbog činjenica da prevoze velik broj ljudi tehnička ispravnost i starost tih prometala od izuzetne je važnosti za sigurnost prometa, istaknuo je Pejić.
Traktori i priključna vozila najdugovječnija su cestovna prometala, a prosječno su stara 30,09 i 19,6 godina.
Kad je riječ o uvozu rabljenih vozila, istina, uvozimo sve mlađe, jer je prosječna starost uvezenih 7,1 godina, a sve to posljedica je novog sustava obračuna trošarina prilikom uvoza automobila. Kad je, pak, riječ o tehničkoj neispravnosti, kod gotovo svakog četvrtog vozila prilikom tehničkog pregleda utvrđen je neki nedostatak, a od ukupno gotovo dva milijuna vozila, njih 431.536 bilo je neispravno.
S ovakvim stanjem teško da ćemo doseći planirani cilj EU, a to je da do svibnja 2022. godine na cestama imamo sve više novih modela s inteligentnim sustavom za pomoć pri kontroli brzine (ISA) ili za upozorenje u slučaju sudara.
Prema podacima CVH, više od 400 tisuća vozila u Hrvatskoj nije imalo suvremeni sustav kočenja opremljen ABS-om ili ABS-om s ESP-om (sustavom protiv proklizavanja). To je za nešto više od 36 tisuća manje nego u 2017. godini kada ih je bilo 441.875. Upravo je na trećini vozila utvrđena neispravnost na kočionom sustavu prilikom tehničkih pregleda.
Europska komisija ima vrlo ambiciozne planove kad je u pitanju sigurnost prometa, a to je dodatno smanjenje smrtno stradalih za 50 posto od 2020-2013. godine. Do tog cilja misli se doći i snažnijom suradnjom svih odgovornih za sigurnost u prometu na cestama, bolji nadzor i ciljano financiranje mjera.
Do 2030. godine postigla bi se potpuna automatizacija vožnje, gdje više vozač ne bi bio potreban jer bi se inteligentni sustavi mogli nositi sa svim izazovima.
Hrvatska se zasad bori s ciljem da do sljedeće godine broj poginulih padne ispod 300. Gubitak ljudskih života nenadoknadiv je, ali prema EU mjerilima ukupan trošak zbog prometnih nesreća iznosi 2.5 do 3 posto BDP-a.
Slikovito rečeno, godišnji porast BDP-a zadnjih godina ponište gubici zbog stradalih u prometu.