Na vrlo jednostavna pitanja o globalnim trendovima, primjerice koliko ljudi živi u siromaštvu ili koliki postotak žena završi školu, ljudi daju potpuno pogrešne odgovore. Toliko pogrešne, rekao je profesor Hans Rosling, autor knjige “Factfulness”, “da bi ih prije pogodile čimpanze slučajnim odabirom nego nobelovci, investicijski bankari ili novinari”.
Način na koji ljudi gledaju napredak takav je da jednostavno vjeruju kako će većina stvari ići nȁgorē. Zašto je to tako, ovaj švedski liječnik i statističar objašnjava time što ljudskom prirodom vlada 10 instinkata, među kojima su strah, generalizirajući i negativistički pristup. S obzirom na to da oni iskrivljuju ljudsku perspektivu, Rosling tvrdi da su stvari ipak bolje nego što ljudi misle.
Razlozi za optimizam
Osvrćući se na proteklu godinu u kojoj je mnogo toga pošlo po zlu, neki se, poput Roslinga, ipak trude dati uravnoteženiji ili pozitivniji pogled na stvarnost koja nas okružuje. Tako portal Quartz ističe da je 2018. godina “na mnogo na čina bila najbolja godina za ljudski život na Zemlji do sada”. U prilog tome navodi da se danas, primjerice, 25 posto energije dobiva iz obnovljivih izvora, zatim smanjeno je siromaštvo u svijetu, broj ljudi koji ima pristup električnoj energiji je povećan, kao i stopa pismenosti, smanjuje se smrtnost novorođenih i obolijevanje od raznih bolesti, povećava se ravnopravnost žena i muškaraca, pa je, primjerice, znatno povećana zastupljenost žena na vodećim pozicijama, a sve veći broj zemalja legalizira istospolne brakove.
Kako mnogi negativni pokazatelji i prirodna sklonost negativnim stavovima ne bi zamaglili pogled i na neka poboljšanja u Hrvatskoj, valja podsjetiti i na neke ovdašnje pozitivne trendove.
Na prvom mjestu sigurno je nastavak rasta plaća nakon izlaska zemlje iz recesije. Prosječna neto plaća u listopadu, pokazuju podaci DZS-a, iznosila je 6281 kunu, 267 kuna ili 4,4 posto više nego u istom mjesecu godinu prije. Isto tako, prema podacima DZS-a, na kraju listopada u Hrvatskoj je bilo 1,423.114 zaposlenih, što je oko 44 tisuće više nego u istom mjesecu godinu prije. Nastavio se smanjivati i broj nezaposlenih pa su u listopadu na burzi bile prijavljene 141.672 osobe, odnosno nezaposlenih je gotovo 40 tisuća manje nego u istom mjesecu 2017. U 2018. su nastavile padati i kamatne stope na kredite. Kako pokazuju podaci HNB-a, prosječna kamatna stopa na ukupne stambene kredite u kunama i eurima sada iznosi 4,16 posto, dok je godinu prije u kunama bila 4,45 posto, a u eurima 4,62 posto.
Životni standard
Hrvatska može biti zadovoljna i još jednom uspješnom turističkom sezonom: broj turističkih dolazaka povećan je za 6 posto, a ostvareni prihodi procjenjuju se na pribiližno 12 milijardi eura, oko milijardu više nego u rekordnoj 2017. godini.
Jesu li to razlozi za bolju percepciju svakodnevice i ukupnog životnog standarda, drugo je pitanje. No, ono što je Hrvatima u protekloj godini sasvim sigurno popravilo raspoloženje, više nego ijednoj drugoj zemlji osim Francuske, pobjede su reprezentacije na SP-u u Rusiji.