Revizori PwC-a koje je angažirao Agrokor ubrzano se trude utvrditi otkud “rupa” od 3,7 milijardi kuna, koja je iskrsnula u novom financijskom izvješću koncerna. Izvori tog dosad nepoznatog duga, naime, sada su u fokusu i revizorima, doznajemo od izvora bliskih koncernu.
- Još nema odgovora na pitanje otkud taj iznos i kako je nastao. U ovom trenutku, to bi bilo kao da gledamo u kristalnu kuglu. Tim problemom sada se bave revizori - kratko nam je jučer rekao sugovornik upućen u zbivanja u Agrokoru.
Ipak, opći je dojam kako među našim sugovornicima iz krugova bliskih Agrokoru, tako i među financijskim stručnjacima, da se financijska rupa od oko pola milijarde eura najvjerojatnije može objasniti “novom rundom” neplaćanja dobavljačima, kao i načinom knjiženja tih dugova. Naime, objašnjava naš sugovornik, Agrokor je već u posljednjem tromjesečju prošle i prvom tromjesečju ove godine imao ozbiljnih problema u poslovanju. Unatoč tome, roba je (uglavnom) stizala u tvrtke u sastavu koncerna, posebno u Konzum.
Rast duga
- Ako je Agrokor u zadnjem kvartalu prošle i prvom kvartalu ove godine imao problema u poslovanju, onda se i njegov dug prema dobavljačima povećavao, budući da je roba i dalje stizala. Moguće je, dakle, da se ovdje radi o rapidnom rastu duga prema dobavljačima. No, pitanje je i kako je to evidentirano u poslovnim knjigama - ističe naš sugovornik, koji, međutim, naglašava da je tu zasad riječ samo o pretpostavkama.
I u financijskim krugovima vjeruju da je tu riječ o dugovima koje je koncern Ivice Todorića kreirao prema dobavljačima u posljednjem lanjskom i prvom ovogodišnjem kvartalu.
- Ovdje je, po svemu sudeći, riječ o neknjiženju obveza, što otvara i niz drugih pitanja. Prije svega, tko su vjerovnici kojima je Agrokor dužan taj iznos, a zatim i pitanje što je za taj iznos protuteža u aktivi (imovini) tvrtke - napominje jedan naš sugovornik iz financijskih krugova.
No, dio stručnjaka ističe kako tajnovitih 3,7 milijardi kuna ne treba nužno značiti da se radi o lažiranju financijskih računa ili o novim dugovima koncerna.
Čitanje izvješća
- Načelno ne mislim da se radi o novootkrivenim obvezama. Mislim da se radi o nestručnom čitanju financijskih izvješća, ali isto tako ne tvrdim da nema novootkrivenih obveza i da su financijska izvješća dosad bila točna - rekao je Danko Sučević, stručnjak za krizni menadžment u Infokorpu.
Ipak, dodaje Sučević, prikazanih 40,4 milijarde kuna ne uključuje dugove Mercatora. Ramljak se, kaže, pogrešno izrazio jer je implicirao da je tih 3,7 milijardi kuna nešto zamračeno, što po računovodstvenim pravilima ne mora biti tako. Naime, u izvješću koje je Agrokor prekjučer objavio, a koji se odnose na razdoblje zaključno s posljednjim danom ožujka, kada je ukupno stanje obveza “proširene grupe” Agrokor, ali bez Mercatora, iznosilo više od 40,4 milijardi kuna, ne precizira se o čemu se točno radi. K tome, ističe Sučević, stavka “ostale obveze” može uključivati široku paletu različitih obveza.
Stanje obveza
- Pod ‘ostale obveze’ mogu spadati porezi, doprinosi, možda čak i jamstva, a mogu biti i obveze prema vlasnicima. Ali to ne znači ni da su zamračene, ni da su se ustanovile, nego da oni koji su Ramljaku predavali izvješća nisu specificirali o kakvim se obvezama radi, a i to samo zato što su koristili standardni formular za izvještavanje o stanju obveza - pojasnio je Sučević.
O kojim se točno obvezama tu radi i jesu li one točno iskazane, završnu će riječ na kraju dati revizori PwC-a. Do tada široj javnosti ostaju samo grube pretpostavke o čemu se tu točno radi. No, jedno je sigurno: dosadašnje Agrokorove poslovne knjige treba iščitavati s povećom dozom opreza.
“Država će morati intervenirati da bi spasila Agrokor”
Osim pitanja odakle Agrokoru neidentificirane obveze od 3,7 milijardi kuna, u poslovnim se krugovima sve češće postavlja i pitanje čime će se zatvoriti ta nova financijska rupa. I dok dio naših sugovornika ističe kako je Vlada u više navrata rekla da nema namjeru posrnulo carstvo Ivice Todorića spašavati novcem poreznih obveznika, naš sugovornik iz financijskih krugova smatra da je upravo to sada već prilično realno rješenje.
- Agrokor najprije mora priznati vjerovnicima taj dug od pola milijarde eura i kvalitetno ga proknjižiti, a zatim se pozabaviti i načinom na koji će ga vratiti. No, teško će u ovakvoj atmosferi nepovjerenja dobiti kredit od banaka za to. Pitanje je, uostalom, i što bi bio kolateral za takvo kreditiranje. Bojim se da tu nema druge nego da se država izloži. To ne mora nužno ići na teret poreznih obveznika, može se to napraviti i preko HBOR-a ili EIB-a - smatra naš sugovornik.
S druge strane, u krugovima bliskim novom vodstvu Agrokora kažu da će pokrivanje nove financijske crne rupe ovisiti o tome koliko će kredita u aktualnim pregovorima s bankama uspjeti dogovoriti koncern, a puno će, ističu, ovisiti i o potrošnji turista, kojima su Konzum i Tisak omiljena meta.
- Ako Konzum bude imao dobro ljeto i promet blizu maksimuma, koji ostvaruje tijekom sezone, onda neće biti ni potrebe za ‘ulijetanjem’ države - poručuje naš sugovornik upućen u stanje u Agrokoru.