TKO ČINI SREDNJU KLASU

Ima plaću od 5 tisuća kuna, srednju školu i radi za državu

Objavljeno istraživanje uspoređuje društvene promjene u Hrvatskoj i srodnoj Poljskoj
160307 zagreb trg bana jelacica guzva za tramvaj zagrebcani zagreb foto goran mehkek-zag-
 Goran Mehkek / CROPIX

ZAGREB - Srednja klase, pripadnici tzv. bijelih ovratnika koji ostvaruju osrednja primanja, ipak se nije urušila u postsocijalističkim zemljama, unatoč raširenom uvjerenju da je turbulentna tranzicija dovela do velikih socijalnih nejednakosti koje su pomele ‘kičmu’ društva.

Nadišli prosjek

Tako barem pokazuje znanstveno istraživanje koje je uspoređivalo društvene promjene u Hrvatskoj i Poljskoj, dvije srodne zemlje po ekonomskim pokazateljima poput zaposlenosti i nezaposlenosti, a objavljeno je u jučer prezentiranom časopisu Ekonomskog instituta Croatian Economic Survey. Pri tom se ‘pobjedničkom grupom’ u Hrvatskoj smatraju visoko obrazovani radnici koji su svojim zaradama nadišli prosjek, time smanjili svoju zastupljenost u srednjoj klasi i približili se višoj klasi.

Manja uloga države

Ankete o radnoj snazi, koju u svom istraživanju koriste autori Iva Tomić i Joanna Tyrowicz, pokazuju da srednja klase koju čine pojedinci sa plaćama oko prosjeka (10 posto ispod i 10 posto iznad medijana) “niju prošla značajnije strukturalne promjene u posljednjem desetljeću, kako u Hrvatskoj, tako ni u Poljskoj”. No, u skladu su promjenama strukture ekonomije mijenjao se i sastav srednje klase, po obrazovanosti i sektorima.

Sa smanjenjem uloge države u ekonomiji i javni sektor je postajao manje zastupljen kao poslodavac, pa je udjel službenika u srednjoj klasi u Hrvatskoj smanjen. U Poljskoj, pak, dogodilo se suprotno. Također, nekad su zaposleni u industriji, poput brodogradnje i rudarstva čini značajan dio srednje klase, ali sa zalaskom tih industrija padao je njihov udjel, dok srednju klasu sve više zastupaju zaposlenih u uslužnim djelatnostima. Stoga dvije zemlje, kažu autori, tranzicija nije lišila srednje klase. Štoviše.

Edukacijski bum, privatizacija i premještaj zaposlenih upućuje na drukčije promjene u dvije zemlje, kaže se u istaživanju, pri čemu se kao specifičnost navodi veliki pomak visokoobrazovanih, osobito u Hrvatskoj, a nešto manje u Poljskoj. No, je su li primanja dovoljno dobar pokazatelj da bi definirala srednja klasa? Pozivajući se na podatke o plaćama objavljene u Jutarnjem, Drago Čengić, profesor sociologije s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, zapitalo je što se na temelju njih može zaključiti tko čini srednju klasu.

Oženjeni su sretniji

-To bi bili oni čije se zarade vrte oko prosjeka”, kazao je. Podaci, uz ostalo pokazuju da najviše zaposlenih, 15,7 posto ili 167.210 prima plaću od šest do osam tisuća kuna. Međutim, kako sugerira Čengić, taj pristup definiranja srednje klase ipak je malo ‘redukcionistički’. Uz ostalao, po njemu ispada da srednju klasu čini tek 20-ak posto ljudi, dok pojedina sociološka istraživanja sugeriraju da u nju spada 50-ak posto društva, a kriteriji su mnogo obuhvatniji. Popularizaciji trenda koji više gleda kvalitetu života, a manje ekonomske brojke poput BDP-a i stanja na burzama , svoj je prilog dao i zagrebački ekonomski institut koji je jedno izdanje publikacije Croatian Economic Survey posvetilo upravo temama blagotranja.

- Subjektivni osjećaj, a ne brojka o BDP-u, važnija je dimenzija naše kvalitete života - kazala je Maja Vehovec, urednica časopisa. A taj subjektini osjećaj, pokazuju istraživanja, govori da su Hrvati zadovoljni životom. Prema posljednjim istraživanjima, čak 70 posto Hrvata izjasnilo se kao zadovoljni, ili vrlo zadovoljni. Pritom je visina dohotka važnija onima koji su na granici siromaštva, dok za ostale ona nije presudan fakto. Mnogo važniju ulogu u tome imaju dob, bračni i radni status. Najmanje zadovoljni su oni srednje dobi i nezaposleni, dok su zadovoljniji mladi, stariji i oženjeni.

Radnici sretniji s nagradama i ako se prekovremeni plate

Gubitak posla predstavlja najveći stres za većinu ljudi i najviše ih unesrećuje. S druge strane, zadovoljstvo poslom može usrećiti kako radnika tako i poslodavca.

-Zadovoljni radnici su motiviraniji i produktivniji, kazao je Zvonimir Galić, docent psihologije na Filozofskom falultetu govoreći o dobrobiti zaposlenih. A da bi radnici bili zadovoljni, potrebno je da imaju kvalitetne uvjete rada, u fizičkom smislu, da imaju primjeren sustav nagraživanja rada, a važno im je i radno vrijeme. Ne vole baš prekovremeni, ukoliko nije plaćen. Za zadovoljstvo poslom važne su i individulne karakteristike. Oni ljudi koji su po prirodi pozitivni i sretni, više i zarađuju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. veljača 2023 12:47