Referenduma o euru neće biti, poručio je premijer Andrej Plenković, jer proces pristupanja Europskoj uniji u Hrvatskoj uživa potporu svih sudionika političke scene.
"Taj konsenzus se često vidio i u Saboru. Iz našeg kuta gledanja, pravno mislimo da je te tema riješena i referendumom o ulasku u EU i glasanjem u Saboru. Tada je Hrvatska preuzela ulazak u europodručje“, kazao je premijere. Što se tiče inicijative za referendum, kazao je kako ona dolazi od aktera „koji nisu crno ispod nokta pridonijeli ulasku Hrvatske u EU“, da nemaju nikakav element identifikacije s tim procesom i reformama koje su poduzete u zadnjih 20 godina. „Vidim da planiraju dovoditi neke aktere s europske političke scene koji su protiv eura. Mi ćemo usvojiti euro na vrijeme, kao što je dogovoreno“ kazao je premijer nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj na kojoj je sudjelovao i potpredsjednik Europske komisije za pitanje eura, Valdis Dombovskis. Razlog njegovog posjeta upravo je priprema Hrvatske za ulazak u europodručje.
"Imamo snažnu podršju potpredsjednika Dombrovskisa, cijele Europske komisije, podršku Europske središnje banke, podršku eurogrupe o kojoj je u četvrtak govorio irski ministar financija", rekao je Plenković na zajedničkoj konferenciji, dodajući kako postoje dva cilja dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju: ulazak u Šengenski prostor te ulazak u europodručje.
Kada je riječ o koristima uvođenja eura ponovio je da će time nestati valutni rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a sigurni smo da će to imati i efekt na naš kreditni rejting. Što se tiče učinka eura na cijene, od kojeg građani najviše strahuju, potpredsjednik EK Dombrovskis je pojasnio kako to treba pozorno pratiti i za vrijeme priprema uvođenja eura. "To je pitanje kojem se trebati pokloniti posebna pozornost. Neko vrijeme će biti i paralelno iskazivanje cijena u kunama i eurima da bi se građani naviknuli na iskazivanje cijena u eurima. Nadležna tijela će trebati pratiti cijene", kazao je. Pojasnio je i kako je to bilo u njegovoj domovini Latviji, gdje su čak i lanci supermarketa sudjelovali u toj kampanji. Napomenuo je kako će biti potrebno provesti brojne prilagodbe, ali da to potencijalno znači i niže kamate.
"Nismo vidjeli da je rasla inflacija u državama koje su nedavno pristupile eurozoni, trima baltičkim državama. To je nešto što ćemo morati pratiti i naći način za rjašavanje, već razgovaramo s hrvatskim tijelima kako izbjeći previsoku inflaciju", zaključio je.