POLEMIKA

Investicijski bankar: Od prodaje Nanobita zaradili su Šveđani!; Sumina: Ne znate o čemu pričate!

‘Kome Nanobit vrijedi 148 milijuna dolara, a kome vrijedi 433 milijuna dolara?‘, naslov je članka koji je objavio Milan Horvat
Osnivači tvrtke Nanobit Alan Sumina i Zoran Vučinić, Milan Horvat (u krugu)
 Boris Kovacev/Cropix

Milan Horvat, izvršni direktor u tvrtki FIMA Plus koja se bavi investicijskim bankarstvom, osvrnuo se u svom članku na LinkedInu na prodaju zagrebačke tvrtke Nanobit švedskoj Stillfront grupi.

Kako je objavljeno prošlog tjedna, transakcija će biti provedena u dvije tranše i njena je ukupna vrijednost do 148 milijuna dolara.

- Dva Hrvata, Alan Sumina i Zoran Vučinić kao osnivači i 95 postotni vlasnici te njihovih 20 zaposlenika kao 5 postotni vlasnici zajedničkom su prodajom prvo 78% udjela u poduzeću Nanobit dobili 100 milijuna dolara, a za preostalih 22% udjela im je još dohvatno 48 milijuna dolara dodatnog prihoda u sljedeće dvije godine. Svaka čast dečkima i imam neizmjerno veliko poštovanje za njihov uspjeh, kako u razvoju poslovanja u iznimno zahtjevnoj industriji igara tako i na prodaji kompanije, napisao je u uvodu Horvat i nastavio:

- No, istovremeno od te iste transakcije neimenovano veliki broj Šveđana i još poprilično drugih građana svijeta je zaradilo 433 milijuna USD. Kako to, kako to? Pitat će se mnogi građani RH, a ne samo Vojko V.

Horvat u nastavku objašnjava svoju tvrdnju.

- Jednostavno. Švedska kompanija Stillfront Group je kupila Nanobit po prije opisanim uvjetima. S obzirom na to da dionice Stillfronta kotiraju na Štokholmskoj burzi koja je dio Nasdaq Nordic Stock Exchange, na dan kad je ta vijest objavljena vrijednost dionica je temeljem tog posla porasla 11,13% i time je na postojeću vrijednost tržišne kapitalizacije od cca 3,86 milijardi $ dodano novih 433 milijuna dolara za vlasnike dionica Stillfront Group, piše dalje Horvat.

- To je ta razlika koju su dobili vlasnici švedske kompanije u odnosu na vlasnike hrvatske kompanije, a temeljem zaključenja još jednog “povijesnog hrvatskog posla”. Šveđani očito znaju čemu služi burza i tržište kapitala pa u jednom danu mogu od posla s hrvatskom kompanijom zaraditi otprilike desetinu iznosa koji će ove godine ostvariti cjelokupna hrvatska turistička djelatnost. Dodajmo da je trošak tog prihoda za Šveđane 100 milijuna $ sada i još 48 milijuna u toku sljedeće dvije godine, što je cca trećina od dobivenih 433 milijuna $. Ostatak se može smatrati neto zaradom. S druge strane ovogodišnji trošak hrvatske turističke industrije bit će veći od njenog ukupnog prihoda, tj. poslovat ćemo s gubitkom, poručuje ovaj poduzetnik i jedan od pionira hrvatskog tržišta kapitala.

- Jedan detalj više o tom povijesnom poslu za RH, naime Nanobit će pripojenjem postati kreativni studio, kakvih Šveđani već imaju 14 u svijetu te će RH od svega u budućnosti imati tek prihode od poreza i doprinosa na plaće za 125 vrhunski obrazovanih zaposlenika. Sav profit od njihovog rada će ići dioničarima matične kompanije Stillfront Group, a porez na dobit će dobivati država - Švedska. Time je RH uspjela zadržati svoj tradicionalni poslovni model totalne rasprodaje svega što ovdje vrijedi, te i dalje trajno i jeftino iznajmljuje rad i pamet svojih građana, samo što sada taj legendarni “lohn posao” s npr. nekadašnje tekstilne industrije ovaj puta vrlo uspješno prebacuje te implementira u IT industriju. Sve u skladu s digitalnom ekonomijom 21. stoljeća kako je shvaća hrvatski establišment, komentira Horvat.

Kaže i kako je preuzimanje Nanobita i jačanje kompanija kao što su Stillfront Group u Švedskoj tek jedan od uobičajenih poslova kao uostalom i na mnogim drugim tržištima kapitala u klasičnim razvijenim kapitalističkim državama.

image
Milan Horvat
Zeljko Hajdinjak/Cropix

- Naime, tamo građani preko 40% svoje štednje drže u takvim i sličnim dionicama, a ne samo u bankama za nula cijela nešto kamate godišnje da bi se istovremeno njihove kompanije mogle u svom razvoju financirati na tržištu kapitala, a ne samo od bankarskih kredita kojih btw. za razliku od Švedske u RH ni nema za rizičnije poslove i bez duplo većeg kolaterala u nekretninama, a naročito ih nema za poduzeća profila Nanobita. Zato je jako važno s kim i kako bankarite pa ako već možete onda kao ekipa iz Nanobita izaberite investicijske bankare i globalno snažne partnere. Toliko o razumijevanju važnosti tržišta kapitala i burze kapitala za nacionalnu ekonomiju, piše Horvat.

U zaključku ističe da je ono što je u 'današnjem globalnom svijetu fantastično i što su dvojica genijalaca iz Nanobita Alan Sumina i Zoran Vučinić tako lijepo dokazali te super iskoristili je da mi svi sve manje ovisimo o svojoj državi ili domovini kako joj volimo tepati'.

- EU nam otvara novu dimenziju življenja, a digitalna ekonomija i on line komunikacija nove mogućnosti. I zato: Nisu vam dobri uvjeti za rad? Super, lako se odselite i odete raditi u drugu državu. Ili vaša kompanija nema dobre uvjete za rad? Nikakav problem, preselite joj sjedište izvan RH ili je pridružite npr. švedskoj ili irskoj kompaniji te tamo u suradnji s njima nađete jednostavniji, brži, bolji, efikasniji put za realizaciju svojih poslovnih ideja i još vam korektno plate za ono što ste do sada napravili u gotovo nemogućim uvjetima u RH. I posljednje, ali nikako manje važno, ako niste zadovoljni time što vam nude za vaš novac i ako ne želite držati svu svoju ušteđevinu u hrvatskim podružnicama stranih banaka za 0 kuna kamata već želite kao sav normalan svijet ostvarivati prinose i od dividende kao i temeljem kapitalnog rasta dionica uspješnih, najvećih svjetskih kompanija, a koje imaju kreditni rejting AAA, neusporediv s hrvatskim BBB-, onda razmislite jer možete kupovati takve dionice preko brokerske kuće, surađujte s kompanijama koje vam omogućuju direktan pristup globalnom tržištu kapitala u skladu s vašim potrebama. Nemojte si dopustiti da vas i sljedećih godina uvjeravaju kako su svi pa tako i mi u RH u krizi kao što su nas uvjeravali prošlih desetljeća, a cijeli svijet je zapravo bio u najdužem prosperitetnom razdoblju u povijesti. Srećom neki novi klinci više ne pristaju na to i treba ih hrabro slijediti, napisao je Horvat u zaključku.

U komentarima pod tekstom reagirao je i jedan od osnivača Nanobita Alan Sumina.

- Napisali ste dosta netočnih informacija - poput toga da će se ovdje raditi lohn poslovi i da će se porez na dobit preseliti u Švedsku. Stvarno ne znate o čemu pričate i na temelju kojih informacija iznosite takve netočne podatke? Kakvi lohn poslovi? Pa za to se kupi firma za 5-10M USD max. Da, da smo izlazili na burzu tržišna valuacija tvrtke bi bila veća - ali od toga iznosa max 10% bi moglo ići na isplatu vlasnicima. Ovdje 100% iznos ide na isplatu i zato je valuacija manja. Tako je sa svim transakcijama. To da je netko drugi zaradio na transakciji - pa normalno, pa nisu to radili da izgube novce. Uostalom i mi smo time “zaradili” jer je dio transakcije plaćen u dionicama. Mi smo aktivno istraživali izlazak na burzu i to je daleko složeniji i kompliciraniji proces od ovoga što ga vi predstavljate. Pogotovo na stranu burzu poput Nasdaq Firsth Northa u Švedskoj za jednu hrvatsku kompaniju. SF grupi, kao švedskoj kompaniji je trebalo gotovo 10 godina da dođu na takvu razinu da imaju takvo povjerenje ulagača. I znate za što bi mogli dati novce? Za daljnje akvizicije tvrtki. Bilo kakva prodaja vlastitih dionica je jako teška. Burzu u Zagrebu uopće neću spominjati jer nema likvidnosti niti ulagača stoga je usporedba promašena, napisao je Sumina.

Vrlo brzo Horvat je odgovorio s objašnjenjem.

- Post je napisan s aspekta tržišta kapitala i razvoja gospodarstva i adekvatnih mu oblika financiranja, a ne o vama. Vama sam čestitao na sjajno odrađenom poslu u datim okolnostima što potvrđuje i vaše realno sagledavanje kada ste izjavili kako ste odustali od kupovanja drugih i okrupnjavanja već ste nalaženjem najboljeg partnera sebi osigurali optimalan razvoj. Drugim riječima infrastruktura u RH za daljnji razvoj vam je najslabija karika vašeg potencijalnog rasta pa ste našli bolju. Respect! Ja pokušavam objasniti zašto je slaba i koja je posljedica toga što je trajno slaba i ne prati razvoj propulzivnih kompanija. Što se tiče “lohn posla” nisam napisao da ga vi radite (upravo suprotno, nikada ne biste toliko vrijedili kao kompanija da ga radite) nego da nedostatak te financijske i druge logističke podrške novim, uspješnim kompanijama vodi u tom smjeru budući razvoj IT industrije u RH. Što bi bila neizmjerna šteta s obzirom na potencijale koje je pokazala, a upravo ih Nanobit dokazao. Ne moramo se u tome slagati, ionako će vrijeme pokazati, a ja bih zaista volio da nisam u pravu pa sve ispadne super za gospodarstvo RH u budućnosti. Vama želim sve dobro i ne sumnjam da ćete imati sjajne uvjete za daljnji razvoj, poručio je Horvat.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. listopad 2020 07:36