Štete od nedjeljnog potresa u Zagrebu mogle bi doseći dvije milijarde kuna, jučerašnje su grube i neslužbene procjene iz Vladinih krugova.
Naravno, riječ je tek o preliminarnim procjenama jer je u potresu uglavnom stradalo središte Zagreba u kojem je puno kulturno-povijesnih spomenika. Ranije, prve procjene bile su, kako se može čuti, nešto manje i govorile su o šteti od oko milijardu kuna.
To sve pokazuje da će konačna brojka ovisiti o izvješćima s terena koja se još prikupljaju: sad su na terenu statičari za kojima slijede projektanti, a tek nakon toga počinje sanacija za koju će trebati osigurati novac. U uvjetima epidemije koronavirusa, koja je umrtvila gospodarstvo i proizvela snažan pritisak na javne financije, to neće biti lako.
Lokalna samouprava
U Vladi još ne znaju kako će se pokriti troškovi koje je izazvao potres. Jasno je jedino da će se u pokrivanje troškova morati uključiti kako država tako i lokalna samouprava. U Banskim dvorima velika očekivanja imaju i od novca iz EU, kao i od donacija. I u državnim institucijama jučer se moglo čuti da su spremne dati svoj doprinos obnovi Zagreba, koja se neće moći provesti preko noći.
Prvi, simbolični korak u sanaciji šteta od potresa Vlada je napravila jučer kada je premijer Andrej Plenković najavio da će se članovi Vlade odreći plaće za ožujak. To bi, prema računicama iz Vladinih krugova, bio “početni ulog” od 350.000 do 400.000 kuna.
Raste broj prijava
Istodobno iz osiguravajućih kuća stižu informacije o rastu broja prijava štete. U Triglav osiguranju rekli su nam da su jučer imali ukupno 19 prijava, od čega 16 na objektima i tri na vozilima. Iz Uniqe dolazi informacija da su dosad primili stotinjak prijava šteta, a uglavnom je riječ o pucanju zidova i konstrukcija: njihova je gruba procjena da će ukupna šteta biti višemilijunska. U Allianzu ističu da još primaju prijave šteta i zasad ne mogu ulaziti u procjene.