Prema prvim procjenama građevinskih stručnjaka statičara, zgrada Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu smještena nasuprot Hrvatskog narodnog kazališta, jedna je od dviju u potresu najoštećenijih javnih zgrada u Zagrebu. Druga je zgrada Nadbiskupskog dvora smještenog neposredno uz zagrebačku katedralu.
„Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt jako je oštećena, statika joj je narušena i ne bi preživjela potres iste snage kakav je Zagreb pogodio u nedjelju ujutro. Postoji ozbiljna opasnost od urušavanja njezinih dijelova čak i u slučaju slabijeg potresa.“ Kazao nam je to izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu Josip Atalić koji koordinira timom građevinskih stručnjaka za procjenu oštećenja na zgradama nakon potresa. U tim se prijavilo oko 350 inženjera građevine koji dobrovoljno i volonterski od nedjelje rade na procjeni oštećenosti zagrebačkih zgrada.
„U zgradu Muzeja se sve dok se ona ne učvrsti ne bi smjelo ulaziti. Međutim, mi dajemo ekspertna mišljenja koja su savjetodavnog karaktera. Ona nemaju pravnu snagu“, pojasnio nam je Atalić.
Šef zagrebačkog Ureda za upravljanje kriznim stanjima Pavle Kalinić za Jutarnji je list izjavio da je ono što se u zadnja tri dana događa u zgradi Muzeja prilično opasno. U utorak sam bio ispred zgrade Muzeja i ravnatelja Miroslava Gašparića koji je bio unutra osobno sam izveo van. Nazvao ga je i profesor Atalić i upozorio da je zgrada dobila oznaku "crveno".
To znači da nitko unutra ne smije boraviti dok se ne stave potporni stupovi i materijali za učvršćivanje, a to u ovom trenutku ne stižemo jer imamo 20.000 zahtjeva za pregledom zgrada i kuća. Tek kad se zgrada učvrsti moći će se iznositi eksponati.
„Čovjek koji čuva zgradu i sad je unutra, a ne bi ni on smio tamo boraviti nego bi trebao biti u kućici izvan zgrade. Tražim samo da se poštuje ono što je rekla struka, kako bi se zaštitili ljudski životi“, izjavio nam je Kalinić.
Zgrada Muzeja spada među 10 posto zgrada koje su građevinski inženjeri nakon dosad obavljenih pregleda svrstali u kategoriju „crveno“, što znači da je boravak u njima opasan.
“Kad su posrijedi obiteljske kuće, ako su u kategoriji „crveno“, preporučujemo rušenje, a u slučaju javnih zgrada koje su zbog svoje arhitektonske i povijesne vrijednosti pod zaštitom, nitko naravno ne može preporučiti rušenje, već rekonstrukciju koja je kod takvih oštećenja dugotrajna, zahtjevna i vrlo skupa“, kazao nam je koordinator volonterskog tima građevinskih stručnjaka za procjenu oštećenja nakon potresa Josip Atalić.
U srijedu se proširila i neslužbena informacija da je u opasno oštećenoj zgradi Muzeja za umjetnost i obrt na nekadašnjem Trgu Maršala Tita, a današnjem Trgu Republike boravila i ministrica kulture Nina Obuljen.
Kad smo je nazvali kako bismo provjerili je li to točno odgovorila je: „To je potpuno neistinito. Nisam bila u zgradi Muzeja već u bočnom ulazu, u prvoj prostoriji koja je osigurana. Bila sam sa svojim suradnicima, iskusnim konzervatorom i arhitektom, jer je Muzej za umjetnost i obrt najteže oštećen i trebat će hitnu sanaciju. Jedan dio oštećenog prostora već je učvršćen potpornim stupovima“, kazala nam je.
Ministarstvo kulture, dodaje ministrica, ima stroge protokole oko ulaska u oštećene zgrade i procjene oštećenja. Najprije statičari moraju reći je li sigurno ili ne, a tek zatim ulaze stručni timovi Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Kako u ovoj situaciji Gradski zavod ima ograničene resurse, Ministarstvo kulture je, dodaje ministrica, angažiralo svoje timove.
Arhitekti i povjesničari umjetnosti rade procjene po propisanim metodologijama i sastavljaju prva izvješća o stanju zgrada i dokumentiraju ih fotografijama. Kustosi po utvrđenim metodologijama obavljaju procjenu štete na umjetninama.
„Naši stručni timovi poznaju sve najsuvremenije protokole koji se primjenjuju u ovakvim situacijama, a s obzirom na veliki broj kulturnih i sakralnih objekata oštećenih u ratu imaju u tome i veliko iskustvo. Uostalom, u zadnjih 30 godina ni jedan konzervator nakon svih pregledanih i obrađenih kulturnih i sakralnih objekata nije stradao“, izjavila je za Jutarnji list Obuljen.
Zgrada Muzeja za umjetnost i obrt jedna je od najljepših palača u Zagrebu. Građena je po projektu arhitekta Hermana Bollea, a njezina gradnja dovršena je potkraj 1888. Namjenski je projektirana kao muzej, a njezin u potresu oštećeni postav sadrži bogatu zbirku namještaja, tekstila, keramike, stakla bjelokosti slika i skulptura i daje širok uvid u obrtničku i umjetničku produkciju u Zagrebu od kasnog srednjeg vijeka do danas.