Parlamentarni izbori, kako smo jučer neslužbeno doznali od osobe bliske premijeru Zoranu Milanoviću, ipak će se održati ove godine, a ne u krajnjem roku u veljači 2016. U SDP-u su na kraju definitivno odustali od ideje da se izbori održe 2016. pa se sada raspravlja samo o tome hoće li se održati u studenome ili početkom prosinca. Postoji nekoliko datuma, ali u vladajućoj stranci najbliže su tome da se izbori održe u studenome, i to prije 24. godišnjice pada Vukovara 18. studenoga.
Najizglednija je varijanta da se izbori održe 15. studenoga. U vladajućoj stranci ne žele da se obljetnica pada Vukovara politizira i da to bude jedna od važnijih tema u kampanji, ali s druge strane postoje i oni glasovi koji kažu da bi se možda ipak mogli pričekati i rezultati o kretanju BDP-a za treći kvartal koji izlaze krajem studenoga. No, premijer je, čini se, bliži varijanti da se izbori održe 15. studenoga, a ne početkom prosinca.
Odgađa se proračun
Također, kako smo doznali, proračun za iduću godinu neće se donositi jer u Vladi smatraju da nije pošteno donositi proračun za neku drugu Vladu, pa makar to opet bila njihova, već će se donijeti odluka o privremenom financiranju Iako na razini vladajuće koalicije još nije odlučeno kada će se održati parlamentarni izbori i sve se svodi ili na studeni ili ipak veljaču iduće godine - nakon što je postalo jasno da IDS neće ostati u Kukuriku koaliciji - sljedeći važan korak predstavlja sastavljanje izbornih lista. A prema izvorima iz Vlade, gotovo sva mjesta nositelja zauzet će ministri iz Vlade Zorana Milanovića.
U hodogramu vladajuće koalicije prvo je na redu službeno potpisivanje izborne koalicije SDP, HNS, HSU, Laburisti i A-HSS, a potom slijedi izbor nositelja lista u deset izbornih jedinica. Premda u Vladi tvrde da o ovom pitanju odlučuju sve stranke koalicije, u stvarnosti je sve u Milanovićevim rukama jer će SDP dati devet nositelja, a deseti pripada Hrvatskoj narodnoj stranci. Donedavno se razmišljalo o tome da se IDS-u ponudi prvo mjesto u VIII. jedinici, ali ova opcija sada je vrlo nerealna.
Štoviše, IDS bi mogao postati glavni suparnik SDP-ovoj koaliciji u primorsko-istarskom izbornom okrugu, koji tradicionalno pripada lijevim strankama. Zoran Milanović siguran je nositelj izborne liste vladajuće koalicije u Prvoj izbornoj jedinici, koja obuhvaća širi centar Grada Zagreba, a odmah iza njega naći će se Vesna Pusić, iako su njezini politički planovi prije svega vezani uz odlazak u Ujedinjene narode (ne nužno na položaj glavne tajnice UN-a, kažu njezini suradnici).
Prva izborna jedinica mogla bi postati posebno zanimljiva ako se ovdje kandidira bivši predsjednik Ivo Josipović, što bi dovelo do njegova duela s Milanovićem. U Drugoj izbornoj jedinici na položaj nositelja računa Gordan Maras, ministar poduzetništva. SDP-ov ministar prometa Siniša Hajdaš-Dončić trebao bi predvoditi listu u Trećoj izbornoj jedinici, iako je riječ o posljednjem važnom uporištu HNS-a, odakle su njihovi župani Predrag Štromar i Matija Posavec.
Zato bi na prvom mjestu zajedničke liste u Četvrtoj izbornoj jedinici mogao biti HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Ionako u tom dijelu Hrvatske SDP stoji slabo i de facto nema političara s većim utjecajem kod birača.
Popravljanje štete Slično je i u Petoj izbornoj jedinici u kojoj najveće izglede ima Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede i član unutarnjeg kruga Milanovićevih suradnika. Problem je, međutim, to što je Jakovina jedan od nepopularnijih članova Vlade, tako da neki članovi Predsjedništva SDP-a predlažu angažiranje Predraga Matića Freda, ministra branitelja, koji je u posljednjih godinu dana najeksponiraniji protivnik desnice i braniteljskih udruga. Matić je najavio odlazak iz politike, ali u jednom dijelu SDP-a drže da ga treba pokušati nagovoriti da promijeni mišljenje.
Tu je još i Igor Dragovan, koji je na izborima 2011. bio na čelu izborne liste u ovoj jedinici. U Šestoj izbornoj jedinici utjecajni SDP-ovci razmišljaju o predsjedniku Sabora Josipu Leki, ali tu je i Mirando Mrsić, koji se 2003. i 2007. natjecao u ovoj jedinici i dobro je upoznat s tamošnjim političkim prilikama.
Koje nisu dobre jer je bivša županica Marina Lovrić Merzel izložena ozbiljnim optužbama za korupciju i financijske pronevjere, a takva situacija dovela je do SDP-ova gubitka vlasti u Sisačko-moslavačkoj županiji. Milanka Opačić bit će nositeljica liste Vladine koalicije u Sedmoj izbornoj jedinici.
Pitanje Istre
U Osmoj izbornoj jedinici Milanović ima problem jer IDS vjerojatno neće u koaliciju, a Željko Jovanović je neomiljen čak i kod velikog dijela socijaldemokratskih birača. Zato se ponovno računa s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom, unatoč tome što je neformalni lider oporbe unutar Socijaldemokratske partije. U Devetoj izbornoj jedinici glavni kandidat za nositelja liste je Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova, a u vrhu liste bit će još ministar Ante Kotromanović i splitski gradonačelnik Ivo Baldasar.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić trenutno ima najveće šanse za nositelja liste u Desetoj izbornoj jedinici, iako ne treba isključiti niti članove Vlade Arsena Bauka i sve popularnijeg Borisa Lalovca. Konačnu odluku donijet će Zoran Milanović, ali prvo je na redu formalizacija nove koalicije lijevog centra.
KAKO SE SLAŽE DOMOLJUBNA KOALICIJA Hrast želi sigurna 3 mjesta u Saboru
I partneri HDZ-ove Domoljubne koalicije “grebu” se za što više izglednih mjesta na listama. No, za razliku od Milanovića koji je u lijevu koaliciju zasad okupio četiri velika i jednog manjeg partnera, koalicija Tomislava Karamarka ima osam partnera i šefu HDZ-a bit će puno teže udovoljiti njihovim željama. Strateškom partneru HSS-u Karamarko je navodno spreman dati četiri izgledna mjesta na listama te u svakoj od preostalih šest jedinica još po jedno nižerangirano mjesto sa slabim izgledom za Sabor. HSLS bi trebao dobiti tri sigurna mjesta, a isto toliko i HSP AS.
Najmanje tri mjesta u Saboru treba, naime, za osnivanje zastupničkog Kluba pa ne treba čuditi što i Hrast očekuje toliko izglednih mjesta na listama. Ostali manji partneri - BUZ, Zagorska demokratska stranka i Hrvatska demokršćanska stranka teško mogu računati na mjesta koje vode u Sabor. No, njima će se Karamarko, ako postane premijer, odužiti pozicijama u izvršnoj vlasti. (S. Barilar)
I Samoborac K. Beljak razgovarao sa SDP-om
Iako bi ovaj tjedan trebao biti potpisan predizborni sporazum lijeve koalicije to ne znači zatvaranje kruga potencijalih partnera. Predsjednik SDP-a Zoran Milanović, kako neslužbeno doznajemo, priželjkuje na listama lijeve koalicije još neke ugledne pojedince, a najviše se spominje ime samoborskog gradonačelnika Kreše Beljaka, inače potpredsjednika HSS-a. Njega je SDP podržao za gradonačelnika na prošlim izborima, a koalicija SDP-HSS zajedno obnaša vlast u tom gradu. Naši izvori otkrivaju da je Milanović osobno razgovarao sa Beljakom kako bi ga privolio da se priključi lijevoj koaliciji. I Beljak priznaje da je razgovarao s Milanovićem o suradnji ali ne na nacionalnoj razini već u Samoboru. - Ja u Samoboru imam odličnu suradnju s SDP-om i s Milanovićem sam često razgovarao o toj suradnji.
Ali nismo pregovarali o mom prelasku u njihovu koaliciju. Kao što znate ja sam član HSS, odnosno potpredsjednik stranke i poštujem odluke stranačkih tijela kojima smo se opredjelili za koaliciju s HDZ-om – naglašava Beljak. No, čini se da Beljakovo priklanjanje SDP-ovoj koaliciji nije nemoguće. - Najbolje da predsjednika moje stranke Branka Hrga pitate da li računa na mene odnosno na svog potpredsjednika koji ima najbolje izborne rezultate od svih naših lokalnih čelnika. Dva puta sam pobjedio na lokalnim izborima, a Marijana Petir je upravo u Samoboru dobila najviše glasova na izborima za EU parlament.
Ako u stranci kažu da ne računaju na mene onda ću odlučiti šta dalje Ii razmišljati o svojoj budućoj političkoj karijeri – najavio je Beljak. I njegov stranački šef Branko Hrg priznaje kako je čuo da Beljak razgovara s drugima, i to ne samo s SDP-om već i sa strankom bivšeg predsjednika Josipovića kao i sa bivšom premijerkom Jadrankom Kosor o izlasku na izbore. - Mislim da je Beljak taj koji se konačno mora odlučiti želi i dalje ostati u HSS-u i može li se složiti sa odlukama stranke, a ne da li HSS računa na njega – uzvraća Hrg. Šef HSS-a procjenjuje kako Beljak svojim potezima ustvari želi izazvati svoje izbacivanje iz stranke. (S. Barilar)