Tri mjeseca i šest dana nakon što je donesen Zakon o pravosudnoj suradnji s EU, Sabor ga je danas izmjenio i ukinio vremensko ograničenje na izručenja – sa 83 glasa ZA, 28 protiv i 8 suzdržanih izmjenjen je lex Perković. Stoga ćemo od 1. siječnja moći izručivati i osobe koje se tereti da su počinile kaznena djela i prije 7. kolovoza 2002.
Vlada je pod pritiskom Europske komisije i prijetnji sankcijama morala odustati od ograničenja na 2002. koje je u zakon ugradila samo tri dana prije ulaska u EU.
MILANOVIĆ 'Prijedlog HDZ-a je nešto najdestruktivnije što smo čuli u par mjeseci'
Iako je premijer Zoran Milanović želio da to ukidanje ograničenja stupi na snagu tek 15. srpnja iduće godine, morao je popusiti EK pa će se izmjenjeni zakon primjenivati od 1. siječnja 2014.
Kako bi se obranili od optužbi da Lex Perkovićem štite Josipa Perkovića vladajući SDP odlučio je predložiti osnivanje Istražnog povjerenstva koje će se baviti ubojstvom Stjepana Đurekovića te zašto krivci nisu kažnjeni.
Njihov prijedlog o osnivanju Istražnog povjerenstva Sabor je danas uvrstio u dnevni red.
Povjerenstvo bi, obrazlažu u prijedlogu, trebalo utvrditi tko je planirao, organizirao i izvršio ubojstvo Stjepana Đurekovića, koji su bili motivi za to ubojstvo, zašto Republika Hrvatska protiv potencijalnih počinitelja nije poduzela odgovarajuće korake, ali jesu li počinitelji, organizatori i naručitelji politički motiviranih ubojstava i drugi bili štićeni te ako jesu, tko ih je i zbog čega štitio.
Prijedlog o osnivanju Povjerenstva svojim su potpisima podržali samo zastupnici SDP-a, a ne i oni koalicijskih partnera HNS-a, IDS-a i HSU-a. A zanimljivo je da niti predsjednik Sabora SDP-ov Josip Leko nije stavio svoj potpis kao podršku prijedlogu.
Još prije tri tjedna Leko je javno izjavio kako bi osnivanje Povjerenstva bilo besmisleno.
HDZ se odmah pri uvrštenju te točke u dnevni red usprotivio osnivanju Povjerenstva. Tvrde kako je njegovo osnivanje suprotno zakonu koji propisuje da se ne mogu osnivati Povjerenstva za pitanjima o kojima je pokrenut sudski postupak.
- A u Njemačkoj se vodi postupak o tome slučaju zbog čega je Hrvatska dobila i europski uhidbeni nalog da izruči one koji su vezani uz taj postupak. Ovom akrobacijom i pravnim smicalicama dodatno vršite pritisak na neovisno pravosuđe da sudi onako kao što odgovara vladajućoj većini. Ako bi se osnovalo Povjerenstvo Sabor bi preuzeo ulogu pravosudnog tijela – upozorio je HDZ-ovac Mlakar. No, unatoč tome ta je točka uvrštena u dnevni red saborske sjednice.
Osnivanje Istražnog povjerenstva koje bi trebalo utvrditi okolnosti Đurekovića ubojstva ali i zašto krivci nikada nisu privedeni člicu pravde najavljeno je još prije nekoliko tjedana u jeku sukoba Vlade s Europskom komisijom oko Lex Perkovića. Vladajući navodno na mjesto predsjednika Povjerenstva planiraju postaviti predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka kako bi dokazali da i on, kao bivši šef SOA-a, snosi odgovornost za to što Josip Perković nikada nije bio procesuiran. Na taj način Milanović želi odbaciti optužbe HDZ-a da njegova Vlada štiti udbaše i ubojice te prebaciti lopticu na drugu stranu.
- Posebnu je pažnju potrebno posvetiti pitanju postupanja redarstvenih ipravosudnih vlasti prema ovom predmetu, prema činjenici da su iz drugih zemalja dostavljane relevantne informacije u cilju pokretanja odgovarajućih postupaka, da su ti postupci u drugim državama provedeni, a da istovremeno u Hrvatskoj nikada nije pokrenut odgovarajući sudski postupak protiv počinitelja ovoga i mnogih sličnih, politički motiviranih, kaznenih djela – navodi se u prijedlogu za osnivanje Povjerenstva koje najbolje potkrepljuje da „pikiraju“ i na Karamarkovu odgovornost.
U prijedlogu se podsjeća da je Stjepan Đureković, hrvatski emigrant ubijen 1983. godine u Njemačkoj te da je 2008. zbog njegovog ubojstva na doživotnu kaznu zatvora osuđen Krunoslav Prates.
- Iz njegove presude proizlazi da je Prates bio samo jedan od sudionika ubojstva: on niti je organizirao niti je izvršio samo ubojstvo, već je tek svojim djelovanjem omogućio počiniteljima izvršenje ubojstva i kasniji bijeg.
Međutim, iz presude također proizlazi i da nije poznato tko su bili sami izvršitelji ubojstva, kao i da je ubojstvo posljedica odluka tadašnjeg hrvatskog i jugoslavenskog političkog vrha te da su takva, politički motivirana ubojstva hrvatskih emigranata, bila uobičajen način rada sigurnosnih službi bivše države.
A iz presude je vidljivo i da postoje jake indicije da su u planiranju, organiziranju i izvršenju ubojstva Đurekovića sudjelovale i osobe koje su vršile visoke javne dužnosti u samostalno Hrvatskoj, a poznato je da protiv njih nije vođen odgovarajući sudski postupak – stoji u obrazloženju. Tijelima javne vlasti su, navode SDP-ovci, morale su ili u najmanju ruku mogle biti poznate činjenice o počiniteljima, organizatorima i naručiteljima toga i sličnih, politički motiviranih ubojstava.
- A notorno je da ta tijela nisu ništa poduzela po pitanju rasvjetljavanja
ubojstava i sankcioniranja počinitelja, organizatora i naručitelja. Stoga postoji nedvojbeni javni interes utvrditi tko je planirao, organizirao i izvršio ubojstvo Stjepana Đurekovića, koji su bili motivi za donošenje takve odluke, kao i odluka u drugim sličnim situacijama, ali je interes javnosti prije svega saznati zbog čega Republika Hrvatska protiv potencijalnih počinitelja ovoga i sličnih kaznenog djela nije poduzela odgovarajuće korake.
U javnom interesu je utvrditi da li su potencijalni počinitelji, organizatori i naručitelji politički motiviranih ubojstava i drugih politički motiviranih kaznenih djela bili štićeni u Republici Hrvatskoj te ako jesu, tko ih je i zbog čega štitio – obrazlaže SDP-a.
Područje istraživanja Povjerenstva trebalo bi obuhvatiti djelatnost svih državnih tijela, a posebno MUP-a, Ministarstva pravosuđa,
DORH-a i sigurnosno-obavještajnog aparata, kao i drugih osoba koje su na bilo koji način mogu pomoći pri utvrđivanju činjenica u vezi s ubojstvom te postupanjem državnih tijela prema otkrivanju počinitelja odnosno njihovom neprocesuiranju.
- U postupku istraživanja Povjerenstvo je dužno izvršiti uvid u svu dokumentaciju i druge isprave vezane uz predmet istrage, pribaviti izjave svjedoka i nalaze vještaka. Istražno povjerenstvo dužno je svakoj osobi čiji se rad ili ponašanje ispituje, omogućiti očitovanje o činjenicama i okolnostima tog djelovanja – navodi se u prijedlogu za osnivanje Povjerenstva.