U Europskoj uniji ponovo se "miješaju karte" s cjepivom, a ovih bi dana trebali biti poznati zaključci razgovora koji su se vodili o isporuci doza tijekom sljedećeg kvartala. Prije svega, Pfizer je obećao 10 milijuna doza više u odnosu na već dogovorene količine svoga cjepiva u sljedeća tri mjeseca.
Šest država članica, među kojima i Hrvatska koja je uz Litvu i Bugarsku bila najviše zakinuta u isporukama tijekom prethodna tri mjeseca, traže da se baš iz te kvote barem polovica namijeni njihovim građanima, a druga polovica, ovisno o broju stanovnika, svima.
S druge strane, zemlje koje su već dobivale više cjepiva misle da je dovoljno da se iz te kvote izdvoji deset posto više za zakinute pa se oko toga trenutačno vode pregovori. Naime, deset posto zaista je zanemarivo povećanje u odnosu na sadašnji deficit.
Zaoštreni odnosi
Također, raspravlja se i o mogućnosti da se količine cjepiva predviđene za zadnji kvartal ove godine prebace na drugi, što znači da bi u tom slučaju stizalo gotovo dvostruko više cjepiva i osiguralo bi se da se do kraja ljeta cijepi 70 posto građana EU.
Među ostalim, moguće je da bi se s Pfizerom pokrenuli novi pregovori o dodatnoj kupnji doza njihova cjepiva s obzirom na to da AstraZeneca ni u idućem tromjesečju ne namjerava isporučiti više od trećine dogovorenog.
Koliko je ta tvrtka podbacila u isporukama govori i primjer Hrvatske. Naime, dosad je AstraZeneca Hrvatskoj isporučila samo 168.000 doza, a trebala je 1,070 milijuna. Drugim riječima, umjesto tristotinjak tisuća cijepljenih, broj je mogao biti barem dvostruko veći.
Prema informacijama koje se mogu čuti iz Bruxellesa, vjerojatno su dodatno zaoštreni odnosi između EU i Velike Britanije koja je prije dva dana najavila da gotovo obustavlja cijepljenje Pfizerom te da će se cijepljenje građana mlađih od 65 nastaviti gotovo isključivo AstraZenecom.
Naime, iz Pfizerove europske tvornice redovito su stizale pošiljke cjepiva u Veliku Britaniju dok ta zemlja nije poštovala isporuke AstraZenece u zemlje EU. Navodno će ubuduće izvoz iz tvornica koje proizvode cjepivo u EU, slično kao što je to učinila nedavno Italija, biti na čekanju s obzirom na poraznih manje od 10 posto cijepljenih građana Unije.
Nesigurne isporuke
- U ovom tjednu uz 32.760 doza Pfizera stiže nam i 36.000 Moderne te 9800 AstraZenecina cjepiva. Idućeg tjedna Pfizer će povećati isporuku na 33.930 doza, a navodno bi AstraZeneca ipak mogla isporučiti 90.000 doza. Na žalost, točnu količinu doznajemo samo koji dan prije isporuke tako da o tome ovisi i organizacija cijepljenja - kaže ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak.
Dodaje da se još ne zna kolike će biti isporuke za sljedeća tri mjeseca osim što je Pfizer najavio tjedno oko 50.000 doza. Naime, taj je proizvođač u prva četiri mjeseca također smanjio broj doza u odnosu na dogovoreno, ali polako diže broj doza iz tjedna u tjedan tako da bi do kraja ovog mjeseca moguće nadoknadio manjak. Primjerice, od Pfizera je samo u zadnjem tjednu prošle godine trebali stići 125.000 doza, a ukupno je dosad isporučeno samo 215.000.
Da bi procijepila barem 50 posto odraslih građana do kraja lipnja, Hrvatska bi trebala dobiti u sljedeća tri mjeseca barem 1,5 milijuna doza cjepiva ili 500.000 po mjesecu. Da stvari nisu krenule nizbrdo s isporukama, samo u ožujku očekivalo se 426.000 doza, a stići će upola manje. Za procijepljenost 2,2 milijuna ili 70 posto od 3,2 milijuna starijih od 18 godina treba 4,4 milijuna doza cjepiva, a Hrvatska je dosad kupila čak 8 milijuna doza.
No, zasad se cijepi onim što stigne, a pomutnju u planu nakratko je potaknula i rasprava o sigurnosti AstraZenece.