Samo tri države još uvijek nisu priznale Hrvatsku

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković poručio je kako obilježavanje Dana međunarodnog priznanja Hrvatske i Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja nije samo prisjećanje na prošlost, nego i podsjetnik na odgovornost koju imamo za vlastitu budućnost, slobodu i demokraciju.

„Osobito je važno na to ukazivati u ovim trenucima stvaranja novih geopolitičkih odnosa“, rekao je Jandroković u četvrtak, podsjetivši da je na današnji dan 1992. godine svih 12 članica tadašnje Europske zajednice priznalo Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu.

„Ta je jasna politička poruka Hrvatskoj otvorila put i za druga važna priznanja“, istaknuo je, obraćajući se zastupnicima na početku nove sjednice i redovnog proljetnog zasjedanja.

Izrazio je uvjerenje kako će svi dati svoj doprinos da Hrvatska bude još snažnija, sigurnija i otpornija, energetski povezanija te međunarodno relevantnija. „Jer upravo nas to čini spremnijima za iskušenja koja nosi sve nesigurniji i nepredvidiviji svijet“, kazao je.

Uvjeren je i da će budući naraštaji, svjesni vlastitog identiteta i temeljnih vrijednosti na kojima počiva moderna hrvatska država, uvijek znati dodatno unaprjeđivati našu domovinu.

Jandroković je podsjetio kako je međunarodno priznanje Hrvatske te 1992. godine ostvareno u jeku velikosrpske agresije, u trenutku kada je značajan dio našeg teritorija još uvijek bio okupiran.

Tuđman: 15. siječnja 1992. bit će zlatnim slovima uklesan u povijest hrvatskog naroda

Podsjetio je i na riječi koje je te siječanjske večeri 1992., u obraćanju naciji, izgovorio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman: „Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu četrnaeststoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana“.

„I nema nimalo sumnje da će tako i biti“, rekao je Jandroković i istaknuo kako je to međunarodno priznanje bilo krunom i kulminacijom svih povijesnih trenutaka, ali i hrabrih, vizionarskih odluka tadašnjeg državnog vodstva.

Pritom je pobrojao: konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora, donošenje prvog Ustava, referendum o državnoj samostalnosti, Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH te, finalno, Odluku o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ.

„Hrvatska je tako svima dokazala da zna pobijediti i u miru. I nagovijestila buduće geostrateške iskorake, poput članstva u NATO-u i Europskoj uniji, eurozoni i Schengenu, spajanja hrvatskog kopnenog teritorija Pelješkim mostom, izgradnje LNG terminala na otoku Krku te najvećih obrambenih ulaganja u povijesti“, kazao je.

Jandroković je podsjetio i kako su prije 15. siječnja 1992. Hrvatsku priznale neke države koje ni same nisu bile međunarodno priznate: Slovenija, Litva, Latvija i Ukrajina.

„Vrijedi na to naročito podsjetiti, kao i na činjenicu da je prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bila Island, 19. prosinca 1991. godine“, istaknuo je.

Naglasio je i kako će za mnoge uvijek posebno mjesto pripadati Svetoj Stolici, koja nas je priznala 13. siječnja 1992. godine.

„Hrvatska je tada bila i trajno ostaje zahvalna na nedvojbenoj i kontinuiranoj potpori Svetog Oca, pape Ivana Pavla II. Ona je bila od iznimnog značaja - i političkog i moralnog - za cijeli naš narod, a posebno za one koji su našu Domovinu branili na bojištu“, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora.

Prema podacima Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Hrvatska još nije uspostavila diplomatske odnose s tri države – Kraljevinom Butan, Republikom Niger i Kraljevinom Tongom.

Što se tiče Palestine, Hrvatska je nije priznala, a ni ona nju. Palestina, međutim, ima imenovanog predstavnika u Republici Hrvatskoj - Salahaldina H. M. Abdalshafija, no on svoje dužnosti obavlja nerezidentno, iz Beča.