Godine 1969. - dok jača pokret hipija i bude se hrvatski proljećari, a Jugoslavija je na oprezu nakon ugušenog Praškog proljeća - u Tvornici telekomunikacionih uređaja Nikola Tesla na zagrebačkoj Trešnjevci 1400 radnika, mahom nekvalificiranih, ručno sastavlja telekomunikacijske uređaje i komponente. Imaju 2.474 zaposlenih, a samo sedam posto ih ima visoku stručnu spremu. Svaki drugi radnik je NKV ili PKV. Ukupni prihod im iznosi 18 milijuna dolara.
Te godine rađa se jedna nova tehnologija koja je dramatično promijenila društvo. Uspostavljen je predak Interneta - ARPANET mreža.
Četrdeset i pet godina poslije na Trešnjevci više nema nikakve proizvodnje hardvera. Ericsson Nikola Tesla jedna je od najuspješnijih hrvatskih tvrtki potpuno prilagođena onome što oni nazivaju umreženo društvo. Danas kompanija ima više od 1700 zaposlenih, gotovo trećinu manje nego 1969., a prihod im je 13 puta veći (1,35 milijardi kuna ili 235,8 milijuna dolara u 2013.), od čega tri četvrtine otpada na izvoz. Nisko kvalificiranih radnika više nema. Njih 88 posto su visokoobrazovani stručnjaci.
Ericsson Nikola Tesla potpuno je promijenio poslovanje prateći nove tehnologije.
Da to nisu napravili, danas vjerojatno ne bi postojali.
Cijena restrukturiranja su izgubljena radna mjesta u proizvodnji, a nagrada su vrijedni izvozno orijentirani poslovi koji stvaraju visoku dodanu vrijednost.
Zato su i lani zaposlili 160 novih mladih ljudi.
Najlošiji u EU
Prava je to rijetkost u Hrvatskoj u kojoj radi tek svaki drugi radno sposobni stanovnik. Situacija na hrvatskom tržištu rada alarmantna je koji god segment uzeli u obzir: svaki drugi mladi ne radi i teško da će tako skoro naći posao, a stariji koji su izgubili radno mjesto upadaju u začarani krug dugotrajne nezaposlenosti iz kojeg sa zastarjelim znanjima i vještinama nikada neće izaći. S gotovo 60 posto nezaposlenih koji na posao čekaju duže od godinu dana među najlošijima smo u EU.
Dok Hrvatska u šestoj godini recesije ne zna kako se nositi niti s tim problemima, događa se nova tehnološka revolucija koja će donijeti dramatične promjene na tržištu rada. S njima će se morati nositi i najbolji kao što je Ericsson Nikola Tesla.
Prosječnima će biti teško.
Loši kao što je Hrvatska gotovo da i nemaju šanse.
Čak 47 posto radnih mjesta nestat će u slijedećih deset do dvadeset godina, pokazuje nedavno objavljena studija dvojice znanstvenika sa Sveučilišta u Oxfordu. Ubrzani razvoj računala i robota dramatično širi krug poslova koje su računala i roboti sposobni obaviti, što znači da će automatizacija dublje nego ikada do sada nagristi tržište rada, i to prije svega u zanimanjima srednje klase - što će povećati raslojavanje društva.
No, cijene robota padaju, a to znači i gubitak slabije plaćenih radnih mjesta koja su do sada bila još uvijek dovoljno jeftina. Kad je Facebook 2012. za milijardu dolara kupio Instagram, društvenu mrežu za dijeljenje fotografija, ta je tvrtka imala samo 13 zaposlenih i 30 milijuna korisnika, a Kodak je iste godine otišao u stečaj sa 145 tisuća zaposlenih.
Iako je Google, primjerice, golemi poslodavac sa oko 46 tisuća zaposlenih, nema ih puno takvih. Problem je što rast novih radnih mjesta ne može pratiti gašenje onih zastarjelih.
Negativan trend je već vidljiv: statistika u većini razvijenih zemalja ukazuje kako zaposlenost pada. U SAD-u je 60-ih godina svaki dvadeseti muškarac između 25 i 54 godine bio nezaposlen, a procjenjuje se kako će kroz desetak godina to biti svaki sedmi. Raslojavanje društva dramatično je: 70-ih godina je najbogatijih jedan posto ostvarivalo devet posto ukupnog dohotka građana u SAD-u, u usporedbi sa 22 posto danas.
Tko odlazi u povijest
Znanstvenici s Oxforda izračunali su za 700 zanimanja vjerojatnost da će ih u iduća dva desetljeća zamijeniti računala ili roboti. Prodavači, urari, statističari, telefonski operateri primjeri su zanimanja koja nemaju nikakvu budućnost.
U Hrvatskoj za stotinu zanimanja s najvećim brojem nezaposlenih vjerojatnost da budu izbrisana s tržišta rada u doglednoj budućnosti veći je od 50 posto za gotovo sve s tog popisa.
Gubitak radnih mjesta
Iako je istraživanje temeljeno na definiciji vještina i znanja za pojedina zanimanja prema američkoj kategorizaciji zanimanja, rezultati su dovoljno usporedivi da pokažu koliko je hrvatsko tržište rada nepripremljeno za budućnost.
Za mnoge je situacija dramatična: za prodavače u trgovinama, što je u Hrvatskoj najbrojnije zanimanje među nezaposlenima, šansa da takva radna mjesta zamijene računala ili roboti je 92 posto. Ni radna mjesta na hotelskim recepcijama nemaju puno izgleda: 94 posto je vjerojatnost nestanka. ‘Obični’ kuhari također imaju malo šanse za preživljavanje, ali zato šefove kuhinje teško da će roboti zamijeniti. Slično je i kod pravnika: računala ne mogu imitirati odvjetničku sposobnosti uvjeravanja, ali pomoćnici koji rade na pripremi dokumenata imaju puno manje šanse.
Veliko raslojavanje
- Sasvim je jasno da će se svi ispodprosječni boriti s onima koji rade za šaku riže. Već neko vrijeme dolazi do sve izraženijeg raslojavanja. Unatoč rastu nakon krize povećava se broj ljudi koji završavaju u slabije plaćenim poslovima. To se dijelom može pripisati novoj tehnologiji koja djeluje devastirajuće za dio populacije koja radi rutinske poslove jer ti ljudi na tržištu rada prolaze sve lošije. Taj će se proces i dalje nastaviti - ističe Željko Lovrinčević, znanstvenik sa Ekonomskog instituta.
Nova tehnologija oduvijek uzima radna mjesta, ali istodobno je uvijek i donosila poboljšanje životnog standarda: dok je gasila jedne, generirala je neke nove poslove.
Danas se prvi put procjenjuje da će efekti sadašnje tehnološke revolucije na gubitak radnih mjesta biti ogromni, a niti jedna zemlja nije za to spremna.
Tempo i smjer tehnološkog napretka danas diktiraju sve jeftinija i sve naprednija računala i roboti. Računala su sposobna učiti, obrađivati goleme količine podataka i percipirati okolinu kroz senzore. Više to nisu samo rutinske radnje koje se lako može opisati skupom pravila - primjerice repetitivni pokreti industrijskog robota ili široko dostupni programi poput Excela koji su smanjili potrebu za računovodstvenim službenicima. Složeni algoritmi već danas omogućuju prepoznavanje uzoraka kod ne-rutinskih kognitivnih zadataka, a sve spretniji i pokretljiviji roboti mogu obavljati sve širu lepezu ne-repetitivnih manualnih radnji.
Posljedica (n)ovog vala tehnološkog razvoja bit će, dakle, daljnja erozija srednje klase i rastuća nejednakost jer će na tržištu rada šansu za preživljavanje imati oni najbolje plaćeni i oni najniže plaćeni, jer su još jeftiniji od računala.
Jasno je kako je riječ o procesima koji će udariti baš sve jer se upravo zemlje sa razvijenom srednjom klasom smatraju najpoželjnijim modelom društva. Polarizacija društva koja se već događa, upozorava Lovrinčević, vodi ka ekstremizmu i zato razvijene zemlje čine sve kako bi ojačale srednju klasu.
- Nakon izbijanja krize te oporavka koji je u većini zemalja započeo 2010. dogodio se oporavak bez zapošljavanja. Jedan dio objašnjenja za ovu situaciju su tehnološke promjene i supstitucija rada kapitalom.
Dogodila se polarizacija poslova povećanjem koncentracije zaposlenosti u zanimanjima s najvišim i najnižim kompetencijama, dok mogućnosti zapošljavanja u zanimanjima sa srednjim vještinama nestaju. Primjer su rutinska zanimanja kao što su tajnice ili prodavači koja su zamijenjena e-trgovinom. S druge strane, visoko sofisticirane i visoko plaćene poslove kao što je dizajniranje kompjuterskog softvera, kao I one nerutinske i nisko-plaćene poslove u znatno je manjoj mjeri moguće zamjeniti čovjeka strojem - pojašnjava Iva Tomić, analitičarka tržišta rada s Ekonomskog instituta.
A upravo u zanimanjima sa srednjom stručnom spremom radi većina domaće radne snage: gotovo 520 tisuća od preko milijun radnika u pravnim osobama pod koje statistika svrstava trgovačka društva, ustanove, udruge, poduzeća i fondove.
Utrka s računalima
Stručnjaci procjenjuju da će u budućnosti značajnu šansu za uspjeh imati praktički samo visokoobrazovani. Hrvatska i tu pada jer prvo, imamo malo visokoobrazovanih. Drugo, još poraznije, obrazovna politika je toliko loša da fakulteti zbog pogrešnih upisnih kvota generiraju kadar za zavod za zapošljavanje. Na burzi je gotovo 44 tisuće visokoobrazovanih. Tri puta više nego prije krize!
Dok bezuspješno na burzi čekaju posao njihova znanja i vještine erodiraju u nepovrat, a vrijeme koje dolazi od njih traži isključivo izvrsnost. Na burzi je više od 5.150 diplomiranih ekonomista, a to zanimanje ima 43 posto šanse da se automatizira.
Kako cijena robota pada zamjena i najjeftinijih radnika postaje isplativa. To je vidljivo u Kini gdje se nakon povećanja plaća bilježi streloviti rast prodaje industrijskih robota, koja je 2011., primjerice, skočila za 50 posto.
- Automatizacija bi mogla izbrisati široki spektar poslova. To je trka između ljudi i računala koju ljudi moraju dobiti - upozorio je u Davosu i šef Googlea Eric Schmidt.
Najveću šansu za preživljavanje imat će samo zanimanja gdje su kreativnost i socijalna inteligencija ključni čimbenici, jer to računala, barem za sada, ne mogu ponuditi tržištu, poručuju ekonomist Carl Benedict Frey i informatički inžinjer Michael Osborne sa Sveučilišta u Oxfordu koji prvi donose analizu utjecaja na pojedina zanimanja.
Najbolje stoji briga za druge: kirurzi, liječnici, nastavnici, treneri, voditelji rekreacije i fizijatri, nutricionisti, psiholozi i medicinske sestre redom imaju manje od jedan posto vjerojatnosti da će ih zamijeniti računala.
Upravo medicina, naročito medicinski turizam jedna je od grana u kojoj bi se mogla prifilirati Hrvatska.
- Moramo se specijalizirati za grane koje nose visoku razinu dodane vrijednosti. Hrvatska ima šanse u sektorima proizvodnje hrane, ekoloških proizvoda, medicini. Zašto ne bismo imali zdravstvene komplekse koji nose dodanu vrijednost? - kaže Lovrinčević.
Da je u pravu dokazuju primjeri vrhunski opremljenih privatnih poliklinika koje posluju odlično i u kojima će se sigurno stvarati zanimanja budućnosti. Jedna od njih je i riječki Rident u čije moderno opremljene klinike u Rijeci i Poreču uglavnom dolaze Talijani. Imaju stotinjak zaposlenih, među njima i 40 doktora dentalne medicine te pet inžinjera medicinske radiologije, svu potrebnu dijagnostiku, labaratorij te prihode od 80 milijuna kuna.
- Medicinski turizam je područje u kojem se Hrvatska može profilirati i generirati rast zaposlenosti i nova zanimanja, ali za to je potrebna vizija države. Daleko je to od medicinskog turizma primjerice u Turskoj koja samo u tom segmentu proda milijun avionskih karata godišnje - ističe Željko Miljanić, ravnatelj i osnivač uspješnog Ridenta.
Pri vrhu zanimanja budućnosti su inženjeri, ali i dobar dio visoko-obrazovanih stručnjaka. Dizajneri i dekorateri s burze imaju tek pet posto šanse da će ih zamijeniti tehnologija, jednako kao i sociolozi i antropolozi.
Za razliku od trgovaca u maloprodaji, menadžeri prodaje imaju samo 1,3 posto vjerojatnosti da ih zamijeni računalo, zahvaljujući njihovoj sposobnosti nagovaranja, kažu Frey i Osborne.
Padaju plaće
U Hrvatskoj, zemlji koja ima svega 16 posto visokoobrazovanih i ustvari ih dobrim dijelom školuje za burzu, jasno je da zvoni na uzbunu. Obrazovni sustav već sada je potpuno nepripremljen za tržište rada, a kamoli za promjene koje dolaze.
- Ključ je u obrazovanju, i to ne samo u formalnom, nego i neformalnom, dodatnom obučavanju, prekvalifikacijama, treninzima - kaže Iva Tomić.
Promjene u automatizaciji poslova su već sada tolike da se najbolje vide na razini samo jedne djelatnosti. Jedna od najpoznatijih svjetskih bolnica za liječenje karcinoma, memorijalni centar Sloan Kettering u New Yorku, koristi IMB-ovo super-računalo Watson za definiranje liječenja s najvećom mogućnošću uspjeha. Watson obrađuje 600 tisuća medicinskih izvještaja, podatke o 1,5 milijuna slučajeva i kliničkih ispitivanja te dva milijuna stranica tekstova iz medicinskih časopisa kako bi utvrdio najbolje liječenje prema pacijentovim pojedinačnim simptomima, genetici, obiteljskoj i medicinskoj povijesti.
- Opstat će oni koji će imati sasvim nova znanja perceptivnog karaktera. Stručnjaci koji će moći osigurati produljenje i kvalitetu života - kaže Lovrinčević.
Vjerojatno najcitiraniji primjer koliko su računala sposobna za interakciju s okolinom su Googleovi automobili bez vozača.
Do sada su prošli stotine tisuća kilometara bez nesreće, a jedina dva puta kad su ovi automobili, inače prilagođeni Toyotini priusi, bili sudionici nesreće, za volanom su bili ljudi, a ne Googleov sustav.
Iako Google još ne planira komercijalizirati ovu uslugu, automobilska industrija ne želi unaprijed izgubiti utrku pa ih većina radi na vlastitim projektima. Ford je na nedavnom sajmu u Barceloni predstavio pametni auto koji vidi i analizira okolinu u krugu 70 metara, te su objavili kako rade sa MIT-om i drugim sveučilištima na razvoju algoritama koji bi njihovom autu bez vozača pomogli da predvidi reakcije drugih sudionika u prometu.
Sve je više istraživanja koja potvrđuju kako se na razvijenim zapadnim tržištima ovaj trend već odavno događa. Sve više ekonomista smatra kako je upravo tehnologija jedan od razloga zbog kojeg je u SAD-u, iako je recesija, tehnički gledano, davno završila, nezaposlenost i dalje visoka. Prema jednoj anketi konzultantske tvrtke McKinsey, 44 posto tvrki koje su otpuštale nakon recesije 2008. smanjile su broj zaposlenih upravo zahvaljujući automatizaciji.
S druge strane, zamjetan je rast nejednakosti i pad plaća kod niže i srednje plaćenim poslovima.
- Godine 2000. plaće mladih bile su realno, dakle kad se uzme u obzir inflacija, 11 posto više nego 2010.
Za diplomirane stručnjake plaće su u deset godina pale pet posto - kaže Tyler Cowen, autor nedavno objavljene knjige Average is Over. - Tužna istina je da ljudi i nekoliko godina nakon službenog kraja recesije 2009. nemaju jednake mogućnosti zapošljavanja - kaže Cowen.
Prosječni više ne zanimaju šefove u tvrtki Inetec, hrvatskom Institutu za nuklearnu tehnologiju koji postoji već 24 godine.
I među najboljima su u svijetu.
Oni razvijaju i proizvode robotske sustave za ispitivanje vitalnih komponenti nuklearnih postrojenja na cijeloj planeti.
- Riječ je o isključivo domaćoj tehnologiji koja je među najnaprednijima u svijetu- kaže Sergio Galošić, CEO kompanije. Stručnjaci tvrtke sami osmišljavaju, projektiraju i izrađuju robote i njima upravljaju.
Kako su to uspjeli?
- Inetec zapošljava 60 ljudi godišnje. 80 posto njih su visokoobrazovani kadar. Sve redom inžinjeri elektrotehnike i strojarstva.
Imamo šest doktora znanosti i trojicu mladih koje smo poslali na doktorske studije - objašnjava Galošić i dodaje da svako njihovo istraživanje rezultira vrlo kvalitetnim proizvodom koji je primjenjiv.
Samo najbolji
Godišnje zarade oko 53 milijuna kuna.
- Tvrtka poput naše na hrvatskom tržištu ne postoji, a mi u Hrvatskoj ni nemamo tržišta jer nemamo nuklearnih elektrana, osim Krškog koje dijelimo sa Slovencima. Zato moramo uvijek biti jedan korak ispred najboljih, i efikasni i jeftini - objašnjava.
Svoj kadar crpe direktno sa fakulteta.
- A to su najbolji studenti. Studenti sa rektorovim nagradama. Raspisujemo natječaje za bespovratne stipendije za takve studente i ako ih kasnije zaposlimo sami im plaćamo dodatne doktorske studije u SAD-u i Europi - kaže Galošić dok nas provodi kroz proizvodnu halu.
U njoj su trenutno stručnjaci iz Finske koji testiraju robote koje će možda upotrijebiti za svoje nuklearne elektrane.
Halom dominira bazen u koji potapaju svoje robote kako bi ih pripremili za testiranja reaktora.
Riječ je o opasnom poslu koji, da ne rade roboti, ljudi nikako ne bi mogli preživjeti, a kamoli kvalitetno odraditi.
Osim što robote proizvode, inženjeri Ineteca programiraju i softver za njihovo upravljanje i odlaze u elektrane kako bi tamo istraživanja osobno nadgledali.
- Izvrsnost je jedini put prema naprijed. Samo tako možemo opstati - kaže Galošić.
Kako su znanstvenici s Oxforda dobili izračun
Tri su osnovna područja koja računala i roboti nisu osvojili: socijalna inteligencija, kreativnost te percepcija i motorika. Naime, za ta tri područja još uvijek nisu otkrivena rješenja koja bi omogućila komercijalno isplativu primjenu, kažu istraživači s Oxfordskog sveučilišta, ekonomist Carl Benedict Frey i inženjer Michael Osborne, autori istraživanja “Budućnost zaposlenosti: Koliko su radna mjesta podložna kompjutorizaciji”.
Da bi ustanovili koji bi se dio zadataka vezanih uz pojedina radna mjesta u dogledno vrijeme mogao automatizirati, autori su krenuli od devet karakteristika koje definiraju stupanj nezamjenjivosti pojedinih zanimanja. Kod percepcije i motorike promatrali su koliko je na određenom radnom mjestu potrebna fina motorika prstiju, spretnost ruku (brza pokretljivost cijele ruke radi uzimanja, manipulacije i sastavljanja predmeta) te potreba da se zavlači i radi u nezgodnim položajima i skučenim prostorima.
Kod definiranja kreativnosti nekog radnog mjesta uzimala se u obzir originalnost i umjetnost, a kod socijalne inteligencije promatrali su sposobnost percepcije i razumijevanja, pregovaranje, uvjeravanje te pomoć i brigu za druge. Ovisno o tome koliko je svaka karakteristika zastupljena na nekom radnom mjestu, prema tome su procjenjivali vjerojatnost da ono bude zamjenjivo računalima i robotima. Koristili su američku klasifikaciju zanimanja. Za našu tablicu uzeli smo podatke o najbrojnijim zanimanjima na hrvatskoj burzi u prvih 11 mjeseci prošle godine.
Izdvojili smo tridesetak hrvatskih zanimanja i iz oksfordskog istraživanja preuzeli procjenu kolike su šanse da se to zanimanje automatizira. Podaci su zabrinjavajući: dobar dio nezaposlenih bio je na radnim mjestima s visokom vjerojatnošću da budu zamijenjena.