Kad su 2010. godine na Hrvatskim studijima razmišljali za koja bi to nova zvanja trebali obrazovati studente, nametnulo im se jedino logično rješenje. Osnovat će, odlučili su, diplomski sveučilišni studij “Hrvatski latinitet”, kako bi Hrvati mogli u još većoj mjeri učili latinski jezik pa se zapošljavali u školama gdje ovih profesora, tvrde, nedostaje.
Tamo se “hrvatski latinitet” zove “Latinski jezik i književnost”: koncept studija je, piše u programu, srodan sličnom takvom programu na španjolskom sveučilištu Universidad de Vallalolid, nešto slično postoji i u njemačkom Frankfurtu na Maini, a donekle se slijedi i koncept studija latinskog jezika na britanskom sveučilištu University of Exiter, piše Globus .
Latinisti na Hrvatskim studijima dotle će se osposobljavati da nakon studija samostalno mogu “analizirati prozno i pjesničko djelo”, “identificirati najvažnije kulturne djelatnike”, “definirati glavne karakteristike književnog stvaralaštva” ili “ objasniti smjerove razvoja hrvatske književnosti”.
“Razmišljali smo kakav bismo novi studij mogli ponuditi našim studentima i zaključili da u školama nedostaje latinista pa smo ih odlučili dodatno obrazovati”, govori za Globus tajnik Hrvatskih studija Marinko Šišak.
I tako se rodio “Hrvatski latinitet” koji je 2010. godine bio među rijetkim novoosmišljenim diplomskim programima.
Konkretnije, u razdoblju od 2009. godine do danas Hrvatski latinitet bio je jedan od samo 30 novih studija koje je bivšim srednjoškolcima serviralo najveće hrvatsko Sveučilište.
Što ima novo? Ta je brojka poražavajuća za hrvatsku znanstvenu zajednicu, posebno za Zagrebačko sveučilište koje objedinjuje čak 33 fakulteta.
Ispada, dakle, da pola desetljeća zagrebačkim znanstvenicima nije bilo dovoljno da na tržište izbace svaki barem po jedan novo-osmišljeni studijski program!
A još je teže bilo očekivati da će se novi studiji oslanjati na potrebe tržišta.
Recimo, baš prošlog tjedna Sveučilište u Zagrebu predstavilo je dva nova, moderna studija: “Vojno vođenje i upravljanje” i “Vojno inženjerstvo” na koje će se moći upisati 106 budućih studenata.
Logika je ovakva: pod hitno obrazovati mladi kadar koji će odmah po završetku fakulteta zaposlenje pronaći – na državnom proračunu.
“Programi su razvijeni u suradnji s Oružanim snagama RH i Sveučilišta u Zagrebu, a njihova je atraktivnost u tome što prvostupnike po završetku studija čeka siguran posao u postrojbama OS RH, na mjestima prvih časničkih dužnosti”, stoji na stranicama Vojno studijskih programa.
Sličnom logikom vodili su se i na ostalim zagrebačkim fakultetima kad su prijavljivali nove studijske programe.
Evo samo nekih.
...
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA
