U zavjetrini velike javne diskusije oko sveobuhvatne porezne reforme Vlada je prošli tjedan u parlament poslala još jedan iznimno bitan novi zakon - o javnoj nabavi. Dapače, važnost tog državnog akta je tolika da je kroz Vladinu proceduru prošao - dva puta. Naime, novi hrvatski Zakon o javnoj nabavi prvi se put na dnevnom redu sjednice u Banskim dvorima našao 8. lipnja, još u mandatu premijera Tihomira Oreškovića, kad je prihvaćen i upućen u parlamentarnu proceduru. Kako je samo dva tjedna poslije zbog raspada vladajuće koalicije parlament raspušten, o tom se Oreškovićevu zakonu nije stiglo glasati. Nova je Vlada u Banske dvore stigla tek poslije nekoliko mjeseci pa se sada ponovno u parlament šalje prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi. Zašto se procedura ponavljala? Iako naizgled identični, zakonski prijedlozi Oreškovićeve i Plenkovićeve Vlade ipak se razlikuju. Vrag je, naime, uvijek u detalju. Vražji detalj u ovom slučaju jest jedan naizgled nevažan stavak koji je u tranzicijskom razdoblju između dviju vlada u uredima Ministarstva gospodarstva, formalnog predlagatelja zakona, iz prijedloga novog Zakona o javnoj nabavi naprosto - nestao. Riječ je o stavku 3. članka 12. prijedloga Oreškovićeva zakona, u kojemu stoji da je "naručitelj obvezan primijeniti ovaj Zakon za nabavu usluga koje neposredno plaća treća strana, ako to izravno ili neizravno utječe na cijenu ponude robe, radova ili usluga u drugim postupcima javne nabave koje provodi taj naručitelj". A kako se iza tog pravnog metajezika krije potencijalni multimilijunski profit, iza njega se, prema svemu sudeći, nazire i prvi slučaj pogodovanja specijalnim interesima u novoj hrvatskoj Vladi. Naime, "izbrisana" odredba Zakona o javnoj nabavi u budućnosti bi onemogućila sve obveznike javne nabave - javne institucije, ustanove i poduzeća - da bez provođenja zakonski definiranih postupaka biraju brokere osiguranja. Djelatnost posredovanja u osiguranju mnogi već godinama smatraju jednom od glavnih neuralgičnih točki sustava javne nabave jer de facto omogućava diskrecijski i potpuno netransparentan odabir poduzetnika koji ostvaruju milijunsku dobit na poslovnim aranžmanima s državom. Kvaka je u tome što se posrednici - barem izravno - ne naplaćuju od javnog sektora.
U zavjetrini velike javne diskusije oko sveobuhvatne porezne reforme Vlada je prošli tjedan u parlament poslala još jedan iznimno bitan novi zakon - o javnoj nabavi. Dapače, važnost tog državnog akta je tolika da je kroz Vladinu proceduru prošao - dva puta. Naime, novi hrvatski Zakon o javnoj nabavi prvi se put na dnevnom redu sjednice u Banskim dvorima našao 8. lipnja, još u mandatu premijera Tihomira Oreškovića, kad je prihvaćen i upućen u parlamentarnu proceduru. Kako je samo dva tjedna poslije zbog raspada vladajuće koalicije parlament raspušten, o tom se Oreškovićevu zakonu nije stiglo glasati.
Nova je Vlada u Banske dvore stigla tek poslije nekoliko mjeseci pa se sada ponovno u parlament šalje prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi. Zašto se procedura ponavljala? I...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....