Oko 20 posto biljnih vrsta na našem planetu izloženo je riziku od izumiranja, upozorili su znanstvenici iz Kraljevskih britanskih vrtova u Kewu (RBG Kew) u prvom globalnom izvještaju o “stanju biljnog svijeta”. Procjenjuje se da je danas znanstvenicima poznato oko 390.990 biljnih vrsta, od čega 369.400 onih koje cvjetaju. Zanimljivo je i to da su prošle godine otkrivene 2034 nove biljne vrste.
- Iznimno je važno znati koliko ima biljnih vrsta i kakva je veza između različitih skupina jer biljke su apsolutno fundamenatalne za naše blagostanje. One nam priskrbljuju hranu, gorivo, lijekove pa čak kontroliraju i klimu - rekla je prof. Kathy Willis, direktorica znanosti u RBG.
Prema bogatstvu svoje flore i biljnoj raznolikosti, Hrvatska se ubraja u sam vrh Europe.
- Prema dostupnim podacima, do sada je u RH zabilježeno gotovo 5700 različitih biljnih vrsta i podvrsta. No, to nije konačan broj jer se kod nas nove vrste svakodnevno otkrivaju pa je tako na području Hrvatske od 2008. godine do danas znanstveno opisano pet novih vrsta biljaka, do tada nepoznatih znanosti - rekla nam je Vida Posavec Vukelić iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu.
Velik broj orhideja
Naša sugovornica istaknula je da se 377 smatra endemičnima za Hrvatsku, odnosno to su vrste koje žive samo na području naše ili okolnih zemalja. - Svakako najpoznatiji hrvatski biljni endem je velebitska degenija, no valja istaknuti i dubrovačku zečinu, hrvatski karanfil, hrvatsku peruniku, istarski i portenšlagov zvončić, biokovsko zvonce, dalmatinsku iglicu, kvarnerski jelenak, itd. Zanimljivost hrvatske flore je i velik broj samoniklih vrsta orhideja, njih čak 150, a i među njima postoje one endemične za Hrvatsku - dodala je Vida Posavec Vukelić.
Istaknula je kako je u Hrvatskoj ugroženo 226 biljnih vrsta, odnosno te vrste su suočene s većim ili manjim rizikom od izumiranja. - Najugroženije vrste ubrajaju one koje su vezane uz staništa pod najvećim negativnim pritiskom, a to su vrste močvarnih i poplavnih područja poput okruglolisne rosike, uskolisne suhoperke, bjelkaste šiljkice, četverolisne raznorotke, velikog žabnjaka i kockavice - pojasnila je Vida Posavec Vukelić.
Jedina izumrla vrsta
Nadalje, u ugrožene biljne vrste ubrajaju se i neki hrvatski endemi, poput velebitske degenije, dalmatinske iglice i hrvatskog karanfila. - Ugrožene su i brojne vrste orhideja poput gospine papučice ili bertolonijeve kokice, koje su osim gubitka staništa zbog egzotičnog izgleda svojih cvjetova ugrožene i prekomjernim sakupljanjem - istaknula je V. Posavec Vukelić.
Jedinom danas globalno izumrlom biljnom vrstom na području Hrvatske smatra se jabučki karanfil jer od početka 20. stoljeća do danas nije pronađena nijedna jedinka. Vrsta je otkrivena u drugoj polovici 19. stoljeća te je bila endemična za otok Jabuku gdje je nastanjivala pukotine vulkanskih stijena. - Posljednji primjerak potvrđen je početkom 20. stoljeća, no već 1911. godine vrsta više nije pronađena. Osim jabučkog karanfila, koji je istrijebljen na svjetskoj razini, još devet biljnih vrsta nestalo je s područja RH, ali su i dalje prisutne u drugim državama svijeta. To su npr. pješčarska milava, kaldezija, lanova vilina kosa, vitka suhoperka, paštitasti kotrljan itd. - rekla je Vida Posavec Vukelić.