Predsjednik Ivo Josipović pozvao je na sastanak vodeće hrvatske bankare, ekonomiste, poduzetnike i stručnjake za socijalnu politiku kako bi zajednički pokušali formulirati novu strategiju rješavanja dužničke krize, koja postaje ogromna prijetnja za velik dio stanovništva, ali i banaka. Skup na kojem treba inicirati politiku rješavanja dužničke krize, koju u Uredu predsjednika Republike ocjenjuju najopasnijim problemom u Hrvatskoj, sazvan je za sljedeću subotu.
U Uredu predsjednika očekuju dolazak bankara Bože Prke i Zdenka Adrovića, poduzetnika Emila Tedeschija, Ivice Mudrinića, Dragutina Drka i Gordane Kovačević. U Vijeću za socijalnu pravdu ugledne su javne osobe kao što su Mirjana Krizmanić, Zoran Pusić, Vlado Puljiz i Adalbert Rebić. Osim njih očekuje se dolazak još dvadesetak članova predsjedničkog Savjeta za gospodarstvo i Vijeća za socijalnu pravdu.
Iako bliski suradnici Ive Josipovića prije subotnjeg skupa ne žele izlaziti u javnost s detaljima o kojima će se raspravljati, doznaje se da su u predsjedničkom uredu formulirali pet ili šest konkretnih prijedloga o tome kako pomoći građanima koji su egzistencijalno ugroženi zbog otplata kredita. Pripreme traju dvadesetak dana, a samo posljednji sastanak na kojem je skupina ekonomskih stručnjaka formulirala nacrte rješenja koja će predstaviti predsjednik Josipović trajao je puna tri sata.
Mijenjat će se zakoni?
U najkraćim crtama, vodeći bankari, ekonomisti i stručnjaci za socijalnu politiku namjeravaju predložiti nekoliko mjera koje bi se počele provoditi što je prije moguće. Ivo Josipović želi odgovore na pitanja kako tretirati sadašnje kredite, mogu li se ukinuti dijelovi zakona koji građane stavljaju u loš položaj prema bankama, može li se ublažiti politika ovrha, na koji način pomoći dužnicima koji su u međuvremenu izgubili posao, ali i na koji način u sadašnjoj krizi sačuvati i stabilnost bankarskog sektora.
U Uredu predsjednika tvrde da Josipovićev angažman nipošto ne treba doživljavati kao kritiku Vladi Zorana Milanovića ili strateški razlaz s politikom Banskih dvora.
- Ovo je postao akutan problem države koji moramo pokušati riješiti svi koji imamo mogućnosti, a ne samo vlada ili parlament. Dužnička kriza sve je destruktivnija za ogroman broj obitelji u Hrvatskoj koje su postale egzistencijalno ugrožene i bili bismo krajnje neodgovorni kada bismo jednostavno zaključili da se ništa ne može napraviti. Zbog toga smo zatražili pomoć vodećih ekonomskih stručnjaka, ali i eksperata iz drugih područja, poput psihologinje Mirjane Krizmanić ili Vlade Puljiza, profesora socijalne politike - pojasnio je suradnik predsjednika Josipovića.
Da predsjednik države razmišlja o vlastitom angažmanu u pronalaženju rješenja za dužničku krizu, naslućivalo se početkom ožujka, kada je u Splitu posjetio sajam nautike GAST.
Projekt Zajedništvo
Otvarajući GAST Josipović je upozorio da su “danas nezaposlenost i siromaštvo ključno društveno i političko pitanje" te je naglasio kako “više nego ikada moramo govoriti o zajedništvu i partnerstvu jer je to u kriznim vremenima iznimno važno. Danas kada je teško ponajprije moramo tražiti znakove optimizma i pogledati tko su ti ljudi koji mogu i znaju pokrenuti gospodarstvo”.
Proteklih 10-ak dana Josipovićevi suradnici održali su brojne konzultacije s vodećim bankarima, vlasnicima snažnih domaćih kompanija i ekonomistima kako bi pripremili prijedloge konkretnih rješenja kojima se može pomoći građanima. Pritom u problemima nisu isključivo građani nego i banke, jer se u nekim segmentima gotovo 25 posto kredita ne može naplatiti.
‘Iz Banskih dvora ionako se nikad ne odazivaju’
Najavljeni skup u Predsjedničkim dvorima predstavlja i Josipovićev zaokret na unutarnjem planu. Iako se u protekle tri godine angažirao u pojedinim pitanjima, prvenstveno u vanjskoj politici i odnosima sa susjednim državama, u čemu je pridonio normalizaciji, Josipović je kada se radilo o gospodarskim inicijativama bio prilično suzdržan. Osnovni razlog bilo je to što su predsjedničke ingerencije u gospodarskoj politici vrlo ograničene, a pokušaj da se njima bavi prijetio je zahlađivanjem odnosa s vladama Jadranke Kosor i Zorana Milanovića.
Najnovija inicijativa vezana za pronalaženje rješenja za dužničku krizu realno ulazi u područje za koje je zadužena izvršna vlast. Može se pretpostaviti da u Vladi neće s puno entuzijazma doživjeti najnoviju Josipovićevu akciju, što je neizravno sugerirao i sugovornik Jutarnjeg lista iz Ureda predsjednika, koji je na pitanje očekuje li dolazak ministara financija ili gospodarstva kao Vladinih predstavnika prilično rezignirano odgovorio: “Nemam pojma, ionako uvijek zovemo nekoga iz Vlade, ali gotovo se nikad ne odazivaju”.
Pet ključnih pitanja
1. Kako tretirati sadašnje kredite
2. Mogu li se ukinuti dijelovi zakona koji građane stavljaju u loš položaj prema bankama
3. Može li se ikako ublažiti politika ovrha
4. Na koji način pomoći dužnicima koji su izgubili posao
5. Na koji način u sadašnjoj krizi sačuvati i stabilnost bankarskog sektora