Ministarstvo pravosuđa odlučilo je nakon deset godina podići naknade odvjetnicima braniteljima po službenoj dužnosti (riječ je o obrani počinitelja kaznenih djela koji imaju pravo na branitelja, ali si ga ne mogu priuštiti pa im ga plaća država), te odvjetnicima opunomoćenicima djeteta žrtve kaznenog djela.
Prema Pravilniku upućenom u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, za obrane po službenoj dužnosti država će odvjetnicima isplaćivati 50 posto iznosa koji je za pravne radnje utvrđen odvjetničkom tarifom, dok će za rad u interesu djece žrtava kaznenih djela odvjetnicima biti isplaćeno 70 posto od iznosa predviđenog za pojedinu pravnu radnju u njihovoj tarifi. Novi pravilnik dijelom je reakcija na dopis koji je predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak prije mjesec dana uputio ministru pravosuđa Ivanu Malenici, a u kojemu ga upozorava na potrebu korekcije naknada.
Šurjak je u tome dopisu ukazao na činjenicu da se isplaćuje naknada u iznosima utvrđenim prije deset godina, da su u međuvremenu bitno narasli troškovi života, ali i prosjećna plaća, i to za 1600 kuna. Ministra je upozorio da odvjetnici u tim okolnostima nisu motivirani prijavljivati se za obranu po službenoj dužnosti, kao ni za zastupanje djece žrtava kaznenih djela. Tim prije što je riječ o ozbiljnom i opsežnom poslu, a kod zastupanja djece potrebne su još dodatne edukacije te usvajanje posebnih vještina potrebnih za rad u interesu djece koje su pretrpjele traume.
Osim visine naknade koja se odvjetnicima dosuđuje, Šurjak je ministra upozorio na drugi veliki problem, a to su rješenja o isplati naknade. Naime, sudovi odvjetnicima po službenoj dužnosti, kao i punomoćnicima djece žrtava kaznenih djela izdaju rješenja o troškovima zastupanja tek po pravomoćnom okončanju postupka. Budući da suđenja traju godinama, odvjetnici su osuđeni godinama čekati na naplatu svoga posla. Šurjak je tražio od ministra Malenice da obaveže sudove da izdaju rješenja o naknadi odvjetničkih troškova za svaka tri odrađena mjeseca, no to se pitanje ne rješava pravilnikom koji je dan u javno savjetovanje.
Ministarstvo pravosuđa i uprave uputilo je u javno savjetovanje i pravilnik o povećanju tarifa javnih bilježnika za rad na ovrhama temeljem vjerodostojne isprave. Naknada će ovisti o vrijednosti spora, a najniža više neće biti 100 kuna, nego 150 i ona će vrijediti za ovrhe u iznosima do 5000 kuna. Budući da je najveći broj ovrha na temelju vjerodostojne isprave upravo u tim okvirima, njih 80 posto, u ukupnoj masi riječ je ipak o bitnome povećanju.
Povećava se i predujam troškova koje mora platiti ovrhovoditelj, i to sa 25 na 75 kuna. Praktičan potez povučen je u odnosu na dostave i to tako da će javni bilježnik jednom moći naplatiti trošak dostave, neovisno o tome koliko je bilo pokušaja. Porast naknada trebao bi smanjiti broj sudskih postupaka koje pokreću ovrhovoditelji jer se pokaže da su imali veće troškove od onih koji su bili predviđeni i pokriveni dosadašnjim tarifama.