Domaća politička scena uskoro će biti bogatija za najmanje jednu ili dvije nove stranke. Bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković najavila je ulazak u političku arenu i osnivanje nove stranke. Sličan plan ima i Bojan Glavašević koji je, nezadovoljan radom SDP-a, dao ostavku na sve stranačke dužnosti, zatražio ispis iz članstva stranke te najavio da će u Saboru nastaviti djelovati - barem dok ne osnuje novu stranku - kao nezavisni zastupnik.
Hoće li Orešković i Glavašević biti među osnivačima iste stranke ili će osnovati dvije različite, zasad nije poznato. U svakom slučaju, stranka kojoj među osnivačima bude Bojan Glavašević automatski će postati i parlamentarna.
Političku stranku nije teško osnovati, procedura je relativno jednostavna i brza, stoga i ne čudi što Registar političkih stranaka broji njih 329 - 169 ih je ugašeno, a aktivnih je trenutačno 160 stranaka. Ako ste pedantni i dobro organizirani, a Ministarstvo uprave brzo riješi vaš zahtjev, svi koraci u postupku osnivanja i registriranja nove političke stranke mogu se odraditi tijekom nekoliko tjedana.
Prvi je korak u osnivanju stranke okupljanje najmanje 100 punoljetnih i poslovno sposobnih - da, baš tako piše u zakonu - hrvatskih državljana. Sve eventualne ideološke prijepore osnivači nove političke stranke trebali bi riješiti prije osnivačke skupštine. Naime, prilikom zahtjeva za upis u Registar političkih stranaka osnivači moraju priložiti tekst stranačkog programa i statuta, što uključuje definiranje ciljeva i način djelovanja nove stranke te naziv i službeni znak (logo, grb) stranke. Uz to, Ministarstvu uprave mora se dostaviti zapisnik o radu te odluke osnivačke skupštine, imena i dokazi hrvatskog državljanstva svih osnivača i izabranih dužnosnika nove stranke.
Zahtjev za upis u Registar političkih stranaka mora se podnijeti najkasnije 15 dana od održavanja osnivačke skupštine, a potom Ministarstvo uprave ima rok od 30 dana za donošenje rješenja o upisu. Zahtjev će biti odbijen ako Ministarstvo uprave procijeni da program i ciljevi stranke koja traži registraciju “ugrožavanju demokratski poredak ili opstojnost Hrvatske”. Konačnu presudu u tom slučaju donosi Ustavni sud.
Registracija političke stranke može zapeti i na naoko banalnoj stvari - imenu stranke ili izgledu stranačkog grba/znaka. Naziv se mora jasno razlikovati od imena ranije registriranih stranaka i mora biti na hrvatskom jeziku. Ako imate dvojezični naziv, hrvatski mora biti istaknut prvi. Nadalje, ako u imenu stranke koristite riječ “hrvatska” te sve njezine izvedenice, morate paziti da naziv odražava “ugled i dostojanstvo” RH. Ista je stvar i sa stranačkim znakom ili grbom. S trobojnicom i šahovnicom nema šale. Znak nove stranke može se referirati na službenu hrvatsku zastavu i grb, ali ne smije biti takav da bi se mogao protumačiti kao ruganje i vrijeđanje državnih simbola. Zastave i grbovi drugih država ne smiju biti dio stranačkog grba.
Nova stranka može slobodno osnivati svoje podružnice, uz nekoliko iznimki. To nije dopušteno u vojsci, policiji, javnim ustanovama i tvrtkama. Suprotno dojmu, stranačke filijale zabranjeno je osnivati i u ministarstvima te županijskim, gradskim i općinskim upravama.