Prestižnu europsku nagradu Belma, svojevrstan Oscar za najbolje obrazovne materijale, osvojila je "Šestica", čitanka iz hrvatskog jezika za šeste razrede. Autorski dream team čine Diana Greblički-Miculinić, njezini suautori Lidija Sykora-Nagy, Dejana Tavas i Krunoslav Matošević te direktorica izdavaštva Profil Kletta Petra Stipaničev Glamuzina. U uredništvu za hrvatski jezik s Dianom je i Klara Šarčević, a za vizualni izgled čitanke pobrinuli su se Marina Hrupec (likovno-grafičko oblikovanje) i Dragan Kordić (ilustrator).
"Dobiti takvo priznanje zaista nije mala stvar. Silno mi je drago da je naša 'Šestica' dobila zlatnu medalju. Svi u autorskom timu vrlo smo sretni jer smo uživali u zajedničkom radu uz mnogo kreativnih ideja, pozitivne energije i zafrkancije", kaže nam Diana Greblički-Miculinić. Dodaje da ovo priznanje potvrđuje da možemo i znamo napraviti čitanku po visokim europskim obrazovnim standardima i da hrvatski učitelji nisu ništa manje vrijedni, naprotiv.
Borba za znanje
"Profesionalno, to je priznanje mojemu dosadašnjem radu i nastojanju da se poučavanje i učenje hrvatskoga jezika i književnosti, ali i sam pristup odgoju i obrazovanju moraju mijenjati u skladu s novim generacijama i promjenama u društvu i životu uopće. Osobito danas, u doba nesigurnosti, lažnih informacija i pseudoznanosti, drago mi je da su i 'Šestica' i Profil Klett prepoznati kao saveznik učiteljima u borbi za znanje i da je to nešto vrijedno nagrade", napominje Greblički-Miculinić. Ona hrvatski jezik u školi predaje 23 godine, tijekom kojih je napredovala u zvanje učitelja savjetnika.
Njezina udžbenička priča počela je prije 15-ak godina pripremom različitih metodičkih materijala i priručnika za učitelje, a rad na udžbenicima za jezik i na čitankama od 5. do 8. razreda počeo je nakon Cjelovite kurikularne reforme. S pripremama za nove udžbenike sa suradnicima je počela već u lipnju 2016. Od školske godine 2019./2020. učenici 5. razreda rade po njezinoj čitanci "Petica" i udžbeniku "Hrvatski jezik za 5", a od ove školske godine po "Šestici" i "Hrvatskom jeziku za 6" te "Sedmici" i "Hrvatskom jeziku za 7".
Povratna informacija
Nagrađena profesorica predaje u OŠ Špansko Oranice u Zagrebu. Kaže da su njezini učenici bili njezina testna skupina za udžbenik.
"Bili su to lanjski petaši, šestaši i sedmaši. Kako sam pisala jedinice za čitanke i za udžbenike za jezik, po njima sam radila i u razredu. Kopirala bih izabrane književne tekstove, radila na zadacima, pratila kako učenici reagiraju na sam tekst, na zadatke koji prate tekst, razmišljala sam o tome što treba ispraviti, pojasniti ili poboljšati. To je vrlo vrijedno iskustvo jer se brzo dobije povratna informacija. Čovjek može zamisliti najbolje, ali ako to ne funkcionira u razredu, treba mijenjati jer udžbenik je prije svega namijenjen učeniku i mora mu biti od koristi", objašnjava.
Njezini učenici su čak birali i boju na naslovnici "Šestice". Prisjeća se da joj je stigao mail s različitim prijedlozima naslovnica za "Šesticu", uz poruku: "Odgovoriti što brže".
"Znate kako ide s rokovima. Odmor traje pet minuta, na mobitelu nisam dobro vidjela i pomislila sam zašto ne bih pitala učenike. Pokazala sam im slike na projektoru, nadmoćno su nadglasali mene i jednu Evu. Poslala sam poruku što su moji petaši izabrali. Nakon toga je i kolegica Lidija isto napravila sa svojim učenicima - izabrali su kao i moji. I eto, naslovnica 'Šestice' je izbor učenika kojima predajemo", kaže uz osmijeh. Čak 1300 profesora u 147 hrvatskih škola temelje predavanja na "Šestici", a njihove povratne informacije su izvrsne.
"Kakva treba biti suvremena čitanka 21. stoljeća?", pitamo profesoricu.
"Suvremena čitanka treba biti kao 'Šestica'", kaže ona. "Prije svega treba poticati čitanje da bi učenici razvili čitateljske navike i kulturu čitanja. Književni tekstovi, prateći zadatci i ilustracije u čitanci trebali bi učeniku pružiti uvid u drukčija iskustva, predstaviti nove svjetove i nove perspektive. Jednom riječju, proširiti njegovo znanje o svijetu. Suvremena čitanka treba ponuditi mnogo različitih književnih tekstova, novih i starijih, tzv. kanonskih, različitih vrsta i tematike. Treba sadržavati poeziju, bajke, kratke priče, ulomke iz romana, ulomke iz dramskih tekstova, stripove, grafičke romane… Uz to, treba ponuditi i obavijesne tekstove vezane uz temu književnoga teksta, npr. različite novinske tekstove, popularno-znanstvene tekstove, kratke komentare, izvatke iz blogova, s web stranica, grafite i murale…".
Tekst i iskustvo
Zadaci za rad na tekstu oblikovani su tako da potiču razgovor o učeničkim predodžbama o tekstu, o tome kakav je njihov doživljaj i njihovo razumijevanje teksta. Vrlo je važno, napominje Diana Greblički-Miculinić, da učenici povežu tekst, tj. temu ili sadržaj teksta s osobnim i čitateljskim iskustvom, sa svojim dosadašnjim znanjem i da tako prošire svoje iskustvo i doživljaj svijeta. Zadaci potiču razvijanje kritičkog razmišljanja i rješavanje problema.
Također, razvijaju kreativnost pozivajući učenike da se različito izraze potaknuti tekstom: crtežom, asocijacijom, pokretom, da napišu sastavak, prikaz, poster, snime kratak film… Vizualni dio, kao sastavni dio čitanke, treba zaokupiti učenika tako da ga zainteresira i motivira na rad na tekstu, objašnjava nam.
Nagrađena čitanka ima i digitalno izdanje, posebno prilagođeno djeci s disleksijom.
"Digitalno izdanje prati čitanku i sve sadržaje u čitanci rasporedom i nazivima cjelina i jedinica. Sadržava audiozapise svih tekstova iz čitanke pa omogućuje lakše praćenje teksta učenicima koji imaju teškoće s čitanjem. Nudi različite prilagođene prikaze: različitu veličinu slova, poseban font slova za učenike s disleksijom, različit prikaz slova (velika i mala), različite boje pozadine, omogućuje pisanje bilježaka, podcrtavanje i slično", kaže autorica.