IZBORNE KALKULACIJE

Koga ljevica šalje na Bandića? Rodila se nova ideja koja bi mogla rezultirati jednim imenom

Važno je, kažu u koaliciji Možemo!, da se smanji broj kandidata za gradonačelnika, a poseban problem su Bandićevi spavači
Tomislav Tomašević, Gordan Maras, Milan Bandić
 Cropix

Ovih se dana odvijaju završni razgovori između oporbenih stranaka lijevog centra i ljevice u Zagrebu o pripremi zajedničkog istraživanja javnog mnijenja u glavnome gradu o tome koji bi od njihovih kandidata za zagrebačkoga gradonačelnika dobio najveću podršku birača.

Anketa će propitivati i koji bi oblik izbornog nastupa za zagrebačku Gradsku skupštinu tim strankama bio najprobitačniji - jedna široka koalicijska lista svih stranaka od centra do ljevice, ili više lista. U anketi će ispitanicima biti postavljeno i pitanje koji su po njima najveći problemi u gradu Zagrebu, a čije rješenje priželjkuju kako bi stranke koje su ga naručile lakše ocijenile oko kojih će tema graditi kampanju za zagrebačke izbore.

Anketu će na uzorku od 1000 građana Zagreba provesti jedna od agencija za istraživanje javnog mnijenja, a ona zbog epidemioloških razloga neće biti terenska nego telefonska. Prema planu, anketa bi trebala biti gotova prije kraja ove godine, a njezini rezultati bi trebali biti podloga za razgovore o nastupu stranaka lijevog centra i ljevice na zagrebačkim lokalnim izborima. Te informacije potvrđene su nam iz više izvora iz stranaka zagrebačke oporbe.

Telefonska anketa

Od prvog kruga lokalnih izbora dijeli nas pet i pol mjeseci. Lokalni se izbori po zakonu održavaju treće nedjelje u svibnju, a iduće godine ta treća nedjelja je 16. svibnja. U razgovorima oko zajedničke ankete, a potom i oko mogućeg zajedničkog kandidata sudjeluje Bandićeva oporba u zagrebačkoj Gradskoj skupštini: SDP, Možemo!, Klub stranke Glas, klub HSLS-a i Ferdeljija i Klub nezavisnih vijećnika koji vodi Renato Petek.

Jutarnji list je ovaj tjedan objavio rezultate telefonske ankete koja je krajem listopada i početkom studenoga u tajnosti već provedena, a u kojoj se na uzorku od nešto više od 900 ispitanika iz Zagreba propitivalo koji od mogućih kandidata uživaju najveću podršku među Zagrepčanima. Posve je sigurno da je jedan od naručitelja te ankete koja predstavlja prvo "ispipavanje terena" bio SDP. Dok su nam u SDP-u početkom ovog tjedna neslužbeno rekli da iza te prve ankete stoje i ostale stanke lijevog bloka, predstavnici Možemo! i ostalih stranaka zagrebačke oporbe poriču da su za nju znali, a doznali su, tvrde, kad su fragmenti rezultata istraživanja počeli kružiti po političkim kuloarima.

Kako god, iz više izvora nam je potvrđeno da je prema toj anketi, provedenoj prije gotovo mjesec dana u kojoj je propitivano petnaestak mogućih kandidata za zagrebačkoga gradonačelnika, uvjerljivu prednost u općem uzorku od nešto više od 900 ispitanika imao čelnik platforme Možemo! Tomislav Tomašević, kojeg bi na mjestu gradonačelnika rado vidjelo 27 posto ispitanika, na drugom mjestu je Milan Bandić, kojeg bi ponovo podržalo 14 posto ispitanika, treći je čelnik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras, kojeg bi u utrci za gradonačelnika podržalo 7 posto ispitanika, četvrti je HDZ-ovac Mislav Herman, koji u vrijeme ove ankete još nije bio izabran za predsjednika zagrebačkog HDZ-a, a kojeg bi podržalo 6 posto ispitanika.

Svi ostali kandidati dobili bi manje glasova od navedenih. U anketi je propitivana i podrška u drugom izbornom krugu u slučaju da u njega uđe Tomašević i Bandić i u slučaju da u njega s Bandićem uđe Gordan Maras. U oba slučaja bi, neslužbeno doznajemo, Bandić prema ovoj anketi u drugom krugu izgubio.

Velika doza opreza

Navedene rezultate, međutim, valja uzeti s velikom dozom opreza jer nam anketa nije predočena, već smo podatke doznali telefonskom komunikacijom, i to neslužbenom.

U istoj anketi su, kako doznajemo, ispitanici koji su izjavili da će glasati za neku od stranaka lijevo od centra posebno pitani koga bi oni najradije podržali u utrci za zagrebačkoga gradonačelnika i u tome poduzorku Tomašević također stoji najbolje. Među onim ispitanicima koji su rekli da će glasati za SDP najveću potporu, kako doznajemo, uživa Gordan Maras, a u istoj je anketi ispitivana podrška još jednom SDP-ovcu, Jošku Klisoviću, ali on je, tvrde naši sugovornici iz SDP-a, dobio manju potporu od Marasa.

"Pustimo mi tu anketu koja je kao Jeti - svi tvrde da postoji, a nitko je nije vidio. Anketa koju dogovaramo i iza koje će stati sve stranke oporbe, od centra prema lijevo, i koja će biti provedena u prosincu bit će podloga za razgovore o nastupu na zagrebačkim izborima", rekla nam je predsjednica Glasa Anka Mrak Taritaš.

Središnji problem u procesu postizanja dogovora o zajedničkom oporbenom nastupu protiv Bandića u Zagrebu je SDP.

"Tomislav Tomašević je još prije dva mjeseca rekao - ako se u redovima zagrebačke oporbe pojavi bolji kandidat od njega - on neće inzistirati na kandidaturi po svaku cijenu. Ali je izjavio da je trenutačno najbolji kandidat. Na tome stajalištu smo i danas", kaže nam sugovornik iz Možemo!.

​Sam Tomašević odbio nam je dati bilo kakav komentar. Dogovor je, poručio nam je, da se razgovori odvijaju u diskreciji i taj dogovor će poštovati.

A je li zagrebački SDP spreman podržati onog oporbenog kandidata koji u zajedničkoj anketi dobije najveću potporu ispitanika? Situacija u zagrebačkom SDP-u je kompleksna na više načina. Iako je na unutarstranačkim izborima ove jeseni većina članova zagrebačkog SDP-a glasala za Peđu Grbina, u zagrebačkoj organizaciji danas su osim Grbinove prisutne još dvije struje: još uvijek je jaka struja bivšeg predsjednika Davora Bernardića, a druga je ona čelnika zagrebačkog SDP-a Gordana Marasa.

U unutarstranačkim izborima ove jeseni Maras je, kažu nam sugovornici iz SDP-a, odradio kampanju za Grbina. Međutim, i nakon Grbinove pobjede na unutarstranačkim izborima, previranja u zagrebačkom SDP-u su se nastavila pa je Predsjedništvo SDP-a početkom studenoga raspustilo vodstva triju stranačkih organizacija u Zagrebu - Sesvete, Črnomerec i Maksimir.

Predsjednik SDP-a, kako neslužbeno doznajemo iz njegova kruga u vrhu stranke, sklon je podržati onog kandidata lijevog stranačkog bloka koji u anketama dobije najveću potporu ispitanika, a to, kako pokazuje prva anketa provedena prije četiri tjedna, nije Gordan Maras. Grbin se, kako sada stvari stoje, kloni otvorenog konfrontiranja s Marasom oko njegove upor​ne ambicije da bude SDP-ov kandidat za Zagreb i očekuje da zajednička anketa zagrebačke oporbe, koja je u pripremi, riješi taj problem.

Gordan Maras nam je, međutim, izjavio da zagrebačka organizacija neće čekati rezultate zajedničke ankete. "Predsjedništvo SDP-a je dalo preporuku lokalnim stranačkim organizacijama da izađu s kandidatima do sredine prosinca. Zagrebački SDP će u skladu s time do sredine prosinca izabrati svog stranačkog kandidata za zagrebačkoga gradonačelnika".

Što će se dogoditi ako anketa zagrebačke oporbe koja se priprema pokaže da taj kandidat SDP-a ne uživa najveću podršku ispitanika u toj zajedničkoj anketi, pitamo ga. "SDP u Zagrebu je spreman stati iza kandidata koji prema istraživanju javnog mnijenja bude imao najviše šanse pobijediti Bandića na izborima", odgovara. Pitamo ga zašto onda ne pričekaju rezultate zajedničke ankete pa onda odluče tko će biti kandidat. "Ne razumijete, to su dvije odvojene stvari. Mi ćemo imati svoga kandidata, ali možemo i podržati onoga koji stoji najbolje", kazao nam je Maras.

Teško se oteti dojmu da Maras želi kandidaturu za gradonačelnika prije ankete jer vjeruje da bi mu podrška stranke popravila podršku u anketi.

Osim frakcijskih podjela, zagrebački SDP međutim ima još jedan kroničan i razoran problem - Bandićevi pipci su i danas, 11 godina nakon njegova formalnog odlaska iz stranke, još uvijek duboko u SDP-u. Bandić je dugo vodio zagrebački SDP, neumorno učlanjivao i podijelio stotine stranačkih iskaznica, od 2000. zapošljavao zagrebačke SDP-ovce u gradskim službama, Zagrebačkom holdingu.

Činio je to i nakon formalnog razlaza sa SDP-om I nakon izlaska iz SDP-a je pokazao da je njegov ucjenjivački kapital kad je posrijedi zagrebački SDP ogroman. Klub SDP-ovih vijećnika u zagrebačkoj Skupštini koristio je kad god mu je to ustrebalo kao svoju političku samoposlugu.

U mandatu od 2013. do 2017. dvije SDP-ove gradske vijećnice, Sanja Ožić i Tamara Borković, zaposlene u zagrebačkim tvrtkama pretrčale su u njegov zastupnički klub. Nakon lokalnih izbora 2017. vijećnik Radenko Tomić, koji je u zagrebačku Skupštinu ušao kao zamjena SDP-ovcu i potpredsjedniku zagrebačkog SDP-a Draženku Pandeku, pretrčao je Bandiću i osigurao mu većinu. Pandek koji je zaposlen u zagrebačkoj gradskoj upravi ostao je gluh na molbe da aktivira svoj vijećnički mandat, time izbaci konvertita Tomića iz Skupštine i vrati mandat SDP-u. Godinu kasnije 2018. još jedna SDP-ova vijećnica, Tamara Čubretović, je iz SDP-a prebjegla u Bandićev klub u zagrebačkoj Skupštini.

Ne podcjenjivati Bandića

U koaliciji Možemo! i ostatku zagrebačke oporbe svjesni su i prednosti i rizika koalicije sa zagrebačkim SDP-om. "Smatramo da je važno da se smanji broj kandidata za zagrebačkog gradonačelnika jer svako rasipanje glasova pomaže Bandiću. Željeli bismo izbjeći i razmjenu verbalne artiljerijske paljbe u kampanji za prvi izborni krug između Tomaševića i Marasa jer bi to sigurno u očima birača stvorilo dojam neozbiljnosti i smanjilo odaziv na izbore. To su prednosti koaliranja sa SDP-om. Svjesni smo, međutim, da će koalicija s njima s obzirom na stanje u kojem se zagrebački SDP nalazi biti teška. A poseban problem su Bandićevi spavači u u zagrebačkom SDP-u", kaže nam jedan od članova zagrebačke oporbe iz reda nezavisnih zastupnika.

U koaliciji Možemo! svjesni su da će Bandić na izborima dobiti više glasova od onoga što će pokazati ankete jer dio ispitanika u anketama ne želi priznati da će glasati za njega. "Mi Bandića kao protivnika ne podcjenjujemo. U kampanji nas čeka opako težak posao. Svjesni smo da Bandić već u startu dobiva između 110.000 i 120.00 birača, a to su oni koji su na različite načine ovisni o njemu i time zainteresirani da on dobije i sedmi mandat. Njemu odgovara mala izlaznost, a mi moramo učiniti sve da povećamo izlaznost na zagrebačkim izborima za 10 posto. To nije lako dostići ni prestići i nemamo vremena za gubljenje. Čeka nas krvav rad na terenu. Ali ne bojimo se jer mi smo ljudi terena. Ne vrijeđa nas kad nam kažu da smo aktivisti. To nam je kompliment", rekao nam je jedan od sugovornika iz koalicije Možemo!.

A kako su doživjeli Milanovićevu izjavu da je Tomašević "wannabe" gradonačelnik? U koaliciji Možemo! na to odmahuju rukom i kažu: "Treba nam podrška od 50 plus jedan posto u drugom krugu i ne možemo sebi dopustiti da se 'šoramo' s njegovim biračima. Nećemo se osvrtati na njega".

Sanja Ožić: Nisam Bandićeva spavačica u Holdingu

Nakon što smo objavili ovaj članak, u redakciju Jutarnjeg javila se Sanja Ožić sa zahtjevom za ispravak informacije. U nastavku prenosimo njezin dopis.

- Objavljeni tekst uvodno predstavlja rezultate navodno provedene ankete o budućim kandidatima za izbor gradonačelnika Grada Zagreba. Nakon toga slijedi dio, citat:

„Osim frakcijskih podjela, zagrebački SDP međutim ima još jedan kroničan i razoran problem - Bandićevi pipci su i danas, 11 godina nakon njegova formalnog odlaska iz stranke, još uvijek duboko u SDP-u. Bandić je dugo vodio zagrebački SDP, neumorno učlanjivao i podijelio stotine stranačkih iskaznica, od 2000. zapošljavao zagrebačke SDP-ovce u gradskim službama, Zagrebačkom holdingu.

Činio je to i nakon formalnog razlaza sa SDP-om i nakon izlaska iz SDP-a je pokazao da je njegov ucjenjivački kapital kad je posrijedi zagrebački SDP ogroman. Klub SDP-ovih vijećnika u zagrebačkoj Skupštini koristio je kad god mu je to ustrebalo kao svoju političku samoposlugu.

U mandatu od 2013. do 2017. dvije SDP-ove gradske vijećnice, Sanja Ožić i Tamara Borković, zaposlene u zagrebačkim tvrtkama pretrčale su u njegov zastupnički klub.“

Navodima „Bandićevi pipci“, „ucjenjivački kapital“ i „Skupštinu koristio kao svoju političku samoposlugu“ , „spavači“ i „pretrčale u njegov zastupnički klub“, na tendenciozan je način nametnut delinkventan kontekst koji neizbježno u javnosti razvija podozrenje i predrasude o osobama čiji ugled, čast i dostojanstvo je narušen netočnim navodima u nastavku teksta.  

Nije točno da je Sanja Ožić, gradska vijećnica SDP-a u mandatu 2013-2017. „prebjegla u Klub Milana Bandića“ već je cijeli mandat radila kao oporbena vijećnica SDP-a, a to je javno dostupan podatak na:  http://www.skupstina.zagreb.hr/gradski-zastupnici-323/323

Nije točna tvrdnja da je Sanja Ožić u bilo kojem kontekstu „spavač Milana Bandića u Zagrebačkom Holdingu“, niti postoji nijedna vjerodostojna okolnost na osnovu koje joj se može pripisati taj epitet.

Sanja Ožić spomenuta je u istoj rečenici u kojoj se netočno tvrdi da je kao i Tamara Borković bila zastupnica u Gradskoj Skupštini Grada Zagreba, iako gospođa Tamara Borković nikada nije bila zastupnica, o čemu su također javno dostupni podaci.

Sanja Ožić je postupanje poslodavca prijavila Državnom inspektoratu 12.06.2020., a predmet je još uvijek u radu. Podaci su dostupni kod tog tijela.

Sanja Ožić je sindikalni Povjerenik u Podružnici Čistoća ZGH d.o.o., podaci su dostupni kod ovog sindikata.

Nasuprot tvrdnjama koje netočno i tendenciozno insinuiraju političku povezanost s aktualnim gradonačelnikom Zagreba, Sanja Ožić je tužiteljica u radnom sporu kojeg je pokrenula protiv poslodavca Zagrebačkog holdinga, s čime je upoznat i aktualni gradonačelnik Zagreb kao predsjednika Skupštine Zagrebačkog holdinga, jer mu se osobno obraćala pisanim putem ukazujući na nepravilnosti u poslovanju ZGH Podružnice Čistoća. Podaci o tome postoje kod Grada Zagreba, a ročište je zakazano za 3. prosinca, 2020. u 10,30 sati u predmetu Pr-6345/2020. Rasprava je javna, pa je to prigoda i vašem uvaženom mediju da se neposredno uvjeri u tretman Sanje Ožić od strane poslodavca. 

Prije objave neistinitih navoda Jutarnji list nije kontaktirao Sanju Ožić, niti je ona na drugi način znala da se priprema objava spornog članka, iako bi, da je znala, ponudila glavnom uredniku Jutarnjeg lista i autorici teksta dokaze koji ukazuju na neistinitost objavljenih navoda.

Sanji Ožić je uručen otkaz ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora. Ona je diplomirana pravnica s položenim pravosudnim ispitom (jedina u Podružnici Čistoća) ima 23 godine radnog staža od čega 20 godina staža u gradskoj upravi, gradskoj ustanovi i trgovačkom društvu Grada Zagreba; ima i 13 godina staža na upravljačkim poslovima, 7 godina staža na poslovima gospodarenja otpadom. Nakon zadnjeg otkazanog ugovora, premještena je u podružnicu Čistoća, na radno mjesto Odjel općih poslova vođenje arhive, pisarnice i organizaciju poslova čišćenja uredskih prostora ??? dok joj je poslodavac nametnuo i poslove izrade Strategije razvoja i Operativnih planova Podružnice Čistoća, o čemu su ugovori pohranjeni kod poslodavca, a predmet su na sudu. Javno je dostupan podatak koliko zaposlenih u Zagrebačkom holdingu ima slično ili veće obrazovanje od Sanje Ožić. Usporedbom njezinog obrazovanja i stečenog radnog iskustva može se zaključiti je li ono primjereno poslovima koji su joj dodijeljeni zadnjim ugovorom zbog kojeg su joj znatno umanjena primanja, o čemu također raspolaže dokazom kojeg bi predočila autorici teksta da joj se obratila prije objave neistinitih navoda. Za novinara svakog uglednijeg medija to ne bi trebao biti težak posao.

Uz u idućem mjesecu predstojeću obranu doktorata, Sanja Ožić je u završnoj fazi s edukacijom za stjecanje certifikata za obavljanje konzultantskih usluga na poslovima pripreme i provedbe EU projekta, također bez troška poslodavca. Aktivna je i u radu sindikata čiji je povjerenik, a vodi i spor protiv poslodavca.

Objava neistinite informacije može joj štetiti u svim ovim područjima njezinog djelovanja jer se javno iznesenim neistinama u medijima sugerira da je svrstavanjem u određeni politički milje stekla karijerne protekcije, iako je oboje neistinito, navodi se u dopisu Sanje Ožić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2020 10:29