NUŽNE PROMJENE

KOLAPS SUSTAVA? STRUČNJACI VEĆ GODINAMA UPOZORAVAJU NA PROBLEME Lora Vidović: Samo je pet inspektora 2016. nadziralo više od 3500 pružatelja usluga

Zagreb, 170619.
Kuca Europe, konferencija Vladavina prava u Europskoj uniji: perspektiva jacanja i izazovi buducnosti, u organizaciji predstavnistva Europske komisije u Hrvatskoj.
Na fotografiji: puc?ka pravobraniteljica Lora Vidovic.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjevic / CROPIX

Lora Vidović

 

Dok stručnjaci MUP-ova Centra za forenzična ispitivanja “Ivan Vučetić” ispituju karbonizirane ostatke šestoro nesretnih ljudi izgorjelih u domu za starije u Andraševcu kako bi obitelji mogle biti sigurne koga pokapaju, analiziraju se uzroci stradavanja. Ta tragedija, međutim, baca svjetlo na probleme čitavog sustava državne skrbi za starije u nemoćne u Hrvatskoj, na koje su dosad uporno ukazivala tek godišnja izvješća pučke pravobraniteljice Lore Vidović i malobrojna znanstvena istraživanja.

Ana Štambuk, Silvija Rusac i Lea Skokandić sa studija socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu u istraživanju objavljenom prošle godine u časopisu Revija za socijalnu politiku ističu da interes za smještajem u državne domove za starije i nemoćne višestruko nadmašuje broj koji oni mogu primiti - od 2004. do 2014. državni su domovi zaprimili 52.725 novih zahtjeva za smještaj, a u istom se razdoblju njihov kapacitet za smještaj povećao za samo 426 mjesta. Smještaj starijih osoba koje nisu mogle dobiti mjesto u državnim domovima prepušten je “čarima tržišta” koje je država ostavila bez sustavnog i djelotvornog nadzora.

Veliko kašnjenje

- Još sam u Izvješću Hrvatskom saboru za 2016. upozorila na apsolutno nedovoljan broj inspektora u sustavu socijalne skrbi. Tada ih je bilo pet, a više ih je zaposleno nakon naše preporuke Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku - rekla nam je pučka pravobraniteljica Lora Vidović. - No, i dalje ih nema dovoljno, tek ih je desetak, a trebaju nadzirati više od 3500 pružatelja socijalnih usluga smještaja, dakle mjesta u kojima su smješteni starije osobe, djeca, osobe s invaliditetom, žrtve obiteljskog nasilja i drugi. Matematika je tu posve jasna: sustav nadzora praktički ne postoji iako je riječ o najranjivijim članovima našeg društva. Dodatnim zapošljavanjem inspektora i možda spuštanjem nadzora na regionalnu ili lokalnu razinu mogao bi se postaviti sustav koji će biti preventivan i dostatan za redovite nadzore. Nažalost, subotnja neopisiva tragedija dokaz je da se s time itekako kasni - dodala je pravobraniteljica.

Vidović u izvješćima uporno upozorava da je sustav nadzora u kojem inspekcija dolazi u ustanovu, dom ili udomiteljsku obitelj, na temelju pritužbi, uglavnom loš. Sustav nadzora trebao bi, tvrdi, imati preventivnu funkciju kroz redovite i nenajavljene nadzore nad svim pružateljima usluga, što iziskuje znatno veći broj inspektora od sadašnjega. Uz obiteljske domove koji mogu smjestiti od pet do 20 štićenika, Vidović je u Izvješću za 2018. kao posebno problematičan i nenadziran dio sustava apostrofirala udomiteljske obitelji. Te je godine u Hrvatskoj bilo 1528 udomiteljskih obitelji za odrasle koje su zbrinjavale 4412 odraslih, od toga 1983 starije osobe. Nadzorom je, međutim, te godine bilo obuhvaćeno samo 0,7 posto udomiteljskih obitelji. A iako malu zraku svjetla na ono što se događa s odraslim osobama sa psihofizičkim smetnjama koje su centri za socijalnu skrb smjestili kod udomiteljskih obitelji bacilo je istraživanje troje docenata sa studija socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, Marka Buljevca, Marine Milić Babić i Zdravka Leutara, objavljeno prošle godine. Ispitanici smješteni u udomiteljskim obiteljima na području Zagrebačke županije svjedočili su da trpe psihičko nasilje u obliku omalovažavanja, vrijeđanja, zastrašivanja, ima i onih koji su gladni, jednolično i nekvalitetno hranjeni, a neki među njima iskusili su i fizičko nasilje udomitelja.

Istraživanja

Problem lošeg sustava skrbi o starijima, međutim, puno je širi od nevolja koje snalaze starije osobe povjerene na skrb ustanovama, obiteljskim domovima ili udomiteljskim obiteljima. Istraživanje koje su 2016. proveli već spomenuti profesori studija socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, Štambuk, Rusac i Skokandić, a kojem je cilj bio otkriti tko se na području grada Zagreba brine o starijim osobama koje nisu smještene u domove i ustanove, nego su ostale u svojim obiteljima, otkriva niz problema s kojima se obitelji suočavaju. Hrvatska je nakon Italije i Estonije treća članica EU po postotku obiteljske skrbi o starijima. U rezultatima istraživanja objavljenim u Reviji za socijalnu politiku, istraživači navode da u Hrvatskoj samo 2 posto starijih od 65 godina odlazi u domove i ustanove dok se za njih 98 posto brinu obitelji. Iako se tako visok postotak obiteljske skrbi o starijima obično pripisuje kulturalnim razlozima, istraživači ističu da je on i pokazatelj slabog državnog ulaganja u sustav brige o starijima. Obiteljska skrb je navode, manja u onim zemljama u kojima država više ulaže u sustav. Žrtve nedovoljnog ulaganja države u sustav brige o starijima uglavnom su ženski članovi obitelji. Žene, prema ovom istraživanju, čine 83 posto njegovateljica starog člana obitelji, a muškarci tek 17 posto. Starog člana obitelji najčešće njeguju kćeri (41 posto), supruge (14 posto), snahe (8 posto), supruzi (7,7 posto), sinovi (6,5 posto), unuci i unuke (6 posto) te šira rodbina (6 posto). Čak 48 posto žena koje njeguju starijeg člana obitelji zaposleno je i u istraživanju se velik broj njih žalio na preopterećenost, psihičke i fizičke tegobe te lošu kvalitetu života. Na pitanje kakva bi im pomoć države trebala, čak 53 posto ih je izjavilo da bi im bilo lakše kad bi imali doplatak za njegu i pomoć, 32 posto je izjavilo da bi im dobro došla pomoć fizioterapeuta, 28 posto da im treba pomoć kod njege u kući, 23 posto da im treba pomoć patronažne sestre, a 18 posto je izjavilo da bi željelo svoje stare i nemoćne članove smjestiti u stacionar.

Spomenuto istraživanje, kao i izvješća pučke pravobraniteljice, ističe da se situacija njegovatelja starijih i nemoćnih osoba članova obitelji pogoršala kada je 2013. SDP-ova Vlada izmjenom zakona ukinula projektno financiranje pomoći za brigu o starim i nemoćnim članovima obitelji.

Hrvatska u samom svjetskom vrhu po udjelu starog stanovništva: “Sve je više starih Hrvata jer se manje rađa, a mladi nam odlaze”

Hrvatska ima jednu od najstarijih populacija u svijetu. Prema procjenama različitih izvora podataka, kao što su UN i Svjetska banka, po udjelu stanovništva iznad 65 godina nalazimo se između šestog i desetog mjesta, kaže dr. Branko Kolarić, voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba.

Ističe kako je prema popisnoj 2011. godini bilo 17,7 posto osoba starijih od 65 godina, dok su procjene za 2018. godinu 20,4 posto. - Radi se o apsolutnom porastu broja starijih od 65 godina za oko 75.000 i relativnom porastu za 2,5 posto. Ako pogledamo u povijest, 1950. godine u RH bilo je 7,9 posto osoba starijih od 65 godina, 1990. je udio narastao na 11,6 posto, a u 2020 procjenjujemo 21,3 posto. Nastavi li se ovakav trend, u RH će do 2100. godine biti do 48,4 posto osoba starijih od 65 godina - istaknuo je Kolarić.

Naš sugovornik ističe kako su razlozi apsolutnog porasta udjela osoba starije životne dobi produljenje životnog vijeka, odnosno unapređenje standarda života i zdravstvene zaštite što je željeni ishod znanstvenog i društvenog napretka. - No, relativni porast je još i veći zbog manjeg nataliteta, a u RH i iseljavanja ljudi mlađih životnih dobi što je neželjeni način starenja populacije - istaknuo je Kolarić. (Tanja Rudež)

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo