ZAGREB - Stranke, liste i kandidati koji na predstojećim lokalnim izborima uđu u predstavnička tijela dobit će nešto manje novca nego na prošlim izborima.
KRAJ ČEKANJIMA NA ŠALTERIMA Vlada predstavila projekt e-Građani: Do dokumenata će se moći preko interneta
Naime, sukladno današnjoj odluci Vlade, naknade za članove gradskih i općinskih vijeća te županijskih skupština kretat će se u rasponu od 1.000 kuna, u slučaju najmanjih općina, pa do 10.000 kuna, u slučaju Grada Zagreba. Radi se, istakao je ministar uprave Arsen Bauk, o tri posto manjim iznosima nego na psljednjim lokalnim izborima.
Pravo na naknadu troškova izborne kampanje imat će one stranke i liste koje na izborima dobiju barem jednog člana predstavničkog tijela. Ta će im se naknada isplatiti iz proračuna jedinice lokalne samouprave, i to u roku od 60 dana od objave konačnih službenih rezultata.
UŽIVO: 'TO JE SVETO PISMO, A NE DESET BOŽJIH ZAPOVIJEDI' Premijer Milanović o strategiji upravljanja državnom imovinom
Vlada je nedavno raspisala lokalne izbore za 19. svibnja. Građani će na njima birati članove gradskih i općinskih vijeća, te županijskih skupština, kao i župane, gradonačelnike i općinske načelnike.
Minimalna plaća raste na 2.984,78 kuna
Iznos minimalne plaće od 1. lipnja raste za oko 170 kuna, pa će ona do kraja godine iznositi 2.984,78 kuna u bruto iznosu. Odlučila je to Vlada, koja je na današnjoj sjednici usvojila Uredbu o visini minimalne plaće.
Zakonom o minimalnojplaći određeno je da njenu visinu utvrđuje Vlada uredbom, i to uzimajući uobzir mjesečni prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo, te inflaciju. Dosad je minimalna plaća iznosila 2.814 kuna u bruto iznosu. Za pojedine je djelatnosti dopuštena i mogućnost utvrđivanja niže minimalne plaće, no ona ne smije iznositi manje od 95 posto minimalne plaće koja je utvrđena za ostale zaposlene u Hrvatskoj.
Uskoro će se moći osnivati i tvrke s nazivom na bilo kojem od jezika EU
Usvoji li Sabor Vladin prijedlog izmjena Zakona o trgovačkim društvima, tvrtke u Hrvatskoj više neće morati imati ime samo na hrvatskom ili nekom od mrtvih jezika. Naime, Vlada je danas utvrdila da naziv tvrtke može biti i na nekom od jezika EU, pri čemu se zadržava obveza da on mora biti na latiničnom pismu.
Time se, ocijenio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, olakšava ulazak u svijet poduzetništva. Naime, dosadašnje odredbe o obvezi imena tvrtke na hrvatskom jeziku znatno su usporavale proces osnivanja tvrtki. U Vladi su analizirali praksu koja postoji u EU, te je utvrđeno da sve članice, osim Slovenije, koja zahtijeva da naziv tvrtke bude na slovenskom jeziku, ne ograničavaju osnivače tvrtki kada je u pitanju naziv poduzeća.