Kad je umirovljenica Branka Aničić (81), prva osoba u Hrvatskoj koja je cijepljena protiv covida-19, novinarima rekla da je presretna što se cijepila jer se nada povratku u normalniji život, sažela je osjećaje tisuća korisnika domova za starije. Oko 22.000 korisnika domova za starije najveći dio prošle godine provelo je zatvoreno i odvojeno od svojih bližnjih. Podsjetimo, ubrzo nakon što je 25. veljače 2020. u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj covida-19 domovi za starije su zatvoreni za posjete, a korisnicima zabranjen izlaz.
Ponovno su otvoreni u svibnju prošle godine, kad su korisnici domova mogli izlaziti te primati posjete svojih bližnjih u trajanju od 15 minuta, naravno uz epidemiološke mjere poput nošenja maski i držanja distance. Kad je krajem rujna došlo do ponovnog rasta broja zaraženih, domovi su opet zatvoreni. Nažalost, pokazalo se da nije djelotvorna strategija prema kojoj ćemo čuvati starije osobe u domovima dok će ostatak populacije nastaviti živjeti bez strogih epidemioloških mjera.
Koronavirus je prodro u brojne domove te zarazio niz korisnika, od kojih je nezanemariv njih podlegao bolesti.
- Ukupno je od početka pandemije u domovima za starije bilo zaraženo 4311 korisnika te su umrla 534 korisnika. Aktualno je u domovima za starije oko 2000 zaraženih korisnika, dakle gotovo polovina od ukupno 4311 je sad zaražena - rekao nam je epidemiolog prof. Branko Kolarić, voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda "Dr. Andrija Štampar" u Zagrebu.
Smrtni slučajevi
Tijekom proljetnog pandemijskog vala, kad je u Hrvatskoj gotovo dva mjeseca bio strogi lockdown, uspjelo se uglavnom očuvati korisnike domova za starije. No onda se, nažalost, dogodilo zaražavanje koronavirusom u nekoliko domova, što je dovelo i do niza smrtnih slučajeva.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), od 108 preminulih do 2. srpnja 2020., njih 50 bili su korisnici domova za starije: 29 u Splitsko-dalmatinskoj, 14 u Koprivničko-križevačkoj, šest u Dubrovačko-neretvanskoj te jedna osoba u Gradu Zagrebu. Te brojke uklapale su se u europsku statistiku jer su tijekom proljetnog pandemijskog vala u nizu članica EU korisnici domova za starije predstavljali između 60 i 70 posto smrtnih slučajeva.
- U prvom smo valu hospitalizirali sve zaražene osobe, pa i one koje nisu bile iz domova za starije. Tad smo imali mali broj zaraženih, nismo imali iskustva s novim virusom, a bolnice su bile najsigurnije mjesto i za sprečavanje širenja zaraze i za nadzor nad zdravstvenim stanjem. U drugom valu broj zaraženih u RH je značajno veći te vidimo da su bolnički kapaciteti popunjeni teško bolesnim osobama. Stoga nije bilo mogućnosti da se i u drugom valu sve zaražene osobe iz domova za starije hospitaliziraju, a nije ni nužno da se bolnički kapaciteti utroše na osobe koje nemaju simptome ili imaju blage simptome. Sad se hospitaliziraju osobe sa srednje teškim i teškim kliničkim slikama - pojasnio je Branko Kolarić.
Naš sugovornik naglasio je da se za potrebe zbrinjavanja osoba koje su asimptomatske ili imaju blagu kliničku sliku i ne trebaju hospitalizaciju osnivaju privremene izolacijske jedinice za korisnike smještaja u ustanovama socijalne skrbi.
Lokalni stožer
- Ove jedinice osniva Stožer civilne zaštite u suradnji s lokalnim stožerima i mogu biti u zdravstvenoj ustanovi, ustanovi socijalne skrbi i drugim odgovarajućim prostorima. U izolacijskim jedinicama ministarstvo nadležno za zdravstvo osigurava dostupnost liječnika obiteljske medicine, a ministarstvo nadležno za socijalnu skrb zaposlit će dodatne medicinske sestre u slučaju potrebe - rekao je Kolarić.
Ističe kako su osobe koje pružaju skrb u privremenim izolacijskim jedinicama u velikom radnom opterećenju i iscrpljene od poslova na suzbijanju pandemije.
- Nadam se da će se epidemiološka situacija u općoj populaciji popraviti, što se onda reflektira i na korisnike sustava socijalne skrbi: nemoguće je izolirano zaštititi domove za starije unatoč strogim mjerama poput zabrane izlazaka korisnika i zabrane posjeta - zaključio je Branko Kolarić.