INTERVJU

KOSOR 'Ako Milan Bandić ili njegovi ljudi uđu u Vladu, izlazimo iz vladajuće koalicije'

Zagreb, 231014.
Starogradska vijecnica.
Zamjenica zagrebackog gradonacelnika Sandra Svaljek i predsjednik Gradske skupstine Zagreba Darinko Kosor odrzali press konferenciju.
Na fotografiji: Darinko Kosor.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Žao nam je da se u aktualnim izmjenama zakona ne ide s prijedlogom povećanja neoporezivog dijela plaće na 5000 kuna. Reformom trebamo i PDV u ugostiteljstvu što prije vratiti na 13 posto, kaže Kosor o porezima

Predsjednik HSLS-a i saborski zastupnik vladajuće većine Darinko Kosor neće se više kandidirati za čelnu poziciju u stranci, a kao najvjerojatniji njegov nasljednik spominje se bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.

Što planira napraviti u zadnjih godinu dana mandata, što misli o aktualnom sazivu Sabora, predloženim reformskim zakonima, a što o ideji Ivana Vrdoljaka da se ujedine liberalne stranke, otkriva u intervjuu za Jutarnji list.

Posljednjih dana ponovno svjedočimo povećanju broja zastupnika u Klubu stranke Milana Bandića, ovaj put iz vladajuće većine u vladajuću većinu. Mislite li da bi nadležna tijela trebala istražiti na koji je način zagrebački gradonačelnik od jednog zastupnika na izborima došao do 10 zastupnika?

- Takvi prelasci iz jednog kluba većine u drugi isključivo služe u marketinške svrhe i nazvao bih ih “iz šupljeg u prazno”. No isto tako, kad do prelaska zastupnika dolazi radi zapošljavanja braće, djece ili se zbog toga povećavaju sredstva za udruge nacionalnih manjina u Gradu Zagrebu, sigurno tu ima posla i za DORH. Ne vidim nikakve bitne razlike između ovih slučajeva i slučaja Sabo.

Budući da njegov Klub sada broji 10 zastupnika, postoji mogućnost da traži svoje ljude u Vladi. Biste li vi podržali takvu Vladu?

- Ne bih. U životu uvijek mora postojati i donja granica ispod koje se ne ide.

Zašto bi vam bio problem podržati njegovog čovjeka u Vladi, a nije problem da vladajuću većinu podržavaju i on i ostali zastupnici koji imaju pravosudne postupke?

- Pri formiranju saborske većine i izboru Vlade 2016. samo su dva nezavisna zastupnika imala neku vezu s Milanom Bandićem, a niti jedan njegov predstavnik nije predložen u Vladu.

Završeno je prebrojavanje potpisa za referendumske inicijative i utvrdilo se da je određen broj potpisa bio krivotvoren. HNS je podnio kaznenu prijavu protiv organizatora. Mislite li da je to dobar potez i treba li DORH to istražiti?

- Nemam nikakve službene informacije o tome da je određeni broj potpisa krivotvoren, a ako jesu, tko ih je krivotvorio. Kaznena prijava HNS-a ponovo je u funkciji političkog marketinga koji baš i ne pomaže u rješavanju nastale situacije.

Je li i ministar uprave trebao dopustiti inicijativama da nadgledaju prebrojavanje?

- Mislim da su trebali dopustiti promatrače po strogo propisanoj proceduri, jer smo ovako u pat poziciji međusobnog optuživanja. Ne ulazeći u to je li skupljeno dovoljno potpisa ili nije, kao liberal smatram da građani moraju imati izvedivo pravo da o onim pitanjima za koje postoje ustavne mogućnosti mogu slobodno odlučivati i u direktnoj demokraciji tj. putem referenduma.

Što mislite o tim inicijativama, biste li kao stranka podržali nešto od toga?

- HSLS podržava svaki prijedlog koji se zalaže za smanjenje broja saborskih zastupnika, za smanjenje izbornog praga radi smanjenja postotka tzv. propalih glasova, za pravedno određivanje granica izbornih jedinica ili veći utjecaj birača da glasuju za više kandidata na pojedinim listama. Da smo vjerodostojni u tome što sada govorim, potvrđuje i to što smo veći dio ovih inicijativa i sami predlagali još 2013.

Prava zastupnika nacionalnih manjina ne biste dirali? Ali što je s činjenicom da istodobno ti zastupnici mogu biti u dva kluba zastupnika?

- Da, ne možemo imati zastupnike prvog i drugog reda. No ako bi se smanjivao ukupan broj zastupnika u Saboru, jasno je da treba smanjiti i broj zastupnika nacionalnih manjina. No, ono što hitno treba promijeniti nalazi se u Poslovniku Sabora, a to je mogućnost da jedino zastupnici nacionalnih manjina mogu biti u dva zastupnička kluba. Praksa nažalost pokazuje da u jednom zastupaju interese svojih manjina, a u drugom svoje privatne interese.

U saborskoj proceduri su izmjene poreznih zakona. Vi ste se zalagali da se digne neoporezivi dio dohotka sa 3800 na 5000 kuna. Stojite li još pri tome?

- Nije da ministar financija ne pokušava već u drugoj reformi napraviti određena rasterećenja za gospodarstvo i građane. No sve to jednostavno nije dovoljno. Žao nam je da se u aktualnim izmjenama zakona ne ide s prijedlogom povećanja neoporezivog dijela plaće na 5000 kuna. Ako želimo zadržati radnu snagu, morat ćemo im bitno povećati plaće, ali to će nam se i vratiti kroz povećanu potrošnju.

Bili ste i protiv dizanja doprinosa za zdravstvo. Kako riješiti dugove u zdravstvu i mislite li da ministar Kujundžić dobro radi svoj posao?

- Ne pada mi na pamet podržati dizanje bilo kakvih poreza ili doprinosa, a posebno doprinosa u zdravstvu. Pa čak su i socijaldemokrati pokušali smanjiti doprinose u zdravstvu, istina neuspješno, jer nisu paralelno proveli strukturne reforme te srezali troškove. Jedino što u ovom trenutku mogu komentirati o ministru jest da se nadam da budući ministar neće biti liječnik. Oni su jednostavno nemoćni provesti ozbiljnije promjene u sustavu zdravstva.

Ima li potrebe za rekonstrukcijom Vlade?

- Ako i ima, taj prijedlog treba doći od predsjednika Vlade. No, ponovit ću i po ovom pitanju, za nas takvi prijedlozi ne mogu biti posljedica političke korupcije.

Što biste još mijenjali u poreznim zakonima?

- Što prije moramo vratiti PDV u ugostiteljstvu na 13 posto. Nažalost, zadnje dvije godine sami potičemo vlastitu nekonkurentnost.

Treba li uvesti porez na nekretnine kako bi se jače mogao rasteretiti porez na dohodak?

- Budućnost poreznih reformi u idućih tri do pet godina treba ići prema daljnjem rasterećenju rada i mogućem smanjenju PDV-a, ali i uvođenju kompenzacijskih poreza kao što je porez na nekretnine koji bi primarno trebao zahvatiti samo najbogatije slojeve stanovništva.

Podržavate li ovakvu mirovinsku reformu?

- Ovaj prijedlog mirovinske reforme treba podržati isključivo zato što je nešto bolji od aktualnih zakonskih rješenja. Novim rješenjima se ipak ispravlja velika nepravda da svi mlađi od 1962. godišta koji će ići u mirovinu mogu ostvariti pravo dodatka na uplate iz I. stupa. Isto tako omogućuje se i pravo izbora onima koji su imali manje plaće da pređu isključivo u I. stup. Drago mi je da se upravo naš Klub zastupnika u pregovorima s ministrom izborio za ova prava.

No i dalje kao glavni problem mirovinskog sustava vidim to što prosječni umirovljenik u Hrvatskoj nema više od 30 godina radnog staža. Budući da i sam imam 32 godine radnog staža (26 godina u privatnom sektoru), već sam trebao po tim kriterijima biti u mirovini. Nedopustivo je i neodrživo da ljudi u naponu snage postaju umirovljenici.

HDZ se stalno suočava s aferama, prvo afera Borg, zatim SMS. Vjerujete li vi da je u aferi SMS netko pokušao destabilizirati Vladu, srušiti premijera i ima li Milijan Brkić veze s tim?

- Već 25 godina javna je tajna da u Hrvatskoj postoji paralelni političko-paraobavještajni kriminalni sustav. Pripadnici tog sustava dosad su većinom bili nedodirljivi izvan ozbiljnog dohvata zakona. Sustav je započeo s ratnim profiterstvom i pretvorbom, a nastavio se namještanjem gotovo svih najunosnijih poslova u državi.

Takav sustav ima svoje istaknute predstavnike u gotovo svim sferama javnog života, no najopasniji su oni koji dolaze iz redova politike. Ako je došlo vrijeme za obračun s takvim sustavom, HSLS će to odlučno i iskreno podržati. Ili ćemo se mi obračunati s njima, ili oni uskoro sa svima nama.

Oštro ste reagirali i na činjenicu da je Dragan Čović dogovorio koaliciju s Miloradom Dodikom. Kako komentirate izbore u BiH i kako bi se Hrvatska tu trebala postaviti?

- Nitko u Hrvatskoj ne smatra da je izborni zakon u BiH pravedan niti podržava ovakav način izbora gospodina Komšića. No trebamo i sami sebi priznati da dosadašnje hrvatske politike prema BiH nisu bile dobre i osmišljene, a da je jedan od većih problema već 20-ak godina Hrvata u BiH i u samim njihovim političkim predstavnicima na čelu s Draganom Čovićem. Koalicija otprije nekoliko dana s Miloradom Dodikom samo je točka na i takve promašene politike.

Kako komentirate ideju Ivana Vrdoljaka da se ujedine sve liberalne stranke na sceni?

- Nisam čuo za inicijativu. No vsada je kasno za to. Budućnost liberalizma temeljit će se na novim liberalnim koncepcijama i ljudima.

U HSLS-u je vrijeme za nova lica, članovi će odlučiti o mojem nasljedniku

 

Za godinu dana imat ćete i izbornu konvenciju stranke. Je li Dario Hrebak vaš nasljednik?

- Krajem 2019. imat ćemo redovni izborni sabor HSLS-a. Odlučio sam da se nakon 10 godina na čelu stranke više ne kandidiram za predsjednika. Vrijeme je za nova lica. Pod mojim vodstvom HSLS je 2011. nakon dugo vremena prvi put izašao samostalno na parlamentarne izbore, stranka je parlamentarna, šesta politička snaga po broju vijećnika na razini županija, gradova i općina te imamo desetak gradonačelnika i načelnika općina.

Tko će biti novi predsjednik, odlučit će članovi stranke, no mogu reći da sam ponosan na mnoge mlade članove koji dolaze, a među njima i na gradonačelnika Bjelovara Darija Hrebaka. U Bjelovaru HSLS pokazuje kako se potpuno drugačije može upravljati jedinicama lokalne samouprave, a sutra i hrvatskom državom. Jedina šansa za hrvatsku politiku su novi, mladi, neopterećeni i pošteni ljudi.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo