ZAGREB - Hrvatski javni bilježnici do kraja listopada ostvarit će promet od najmanje 60,8 milijuna kuna i to samo na račun ovjere popisa suvlasnika oko 38.000 trgovačkih društava registriranih u Hrvatskoj koja imaju više od jednog vlasnika! Od tog broja samo u Zagrebu je registrirano 18.767 trgovačkih društava koja imaju više od jednog vlasnika, pa će u Zagrebu javni bilježnici imati pune ruke posla.
Najveći trošak
Registracija popisa suvlasnika društva zakonska je obveza prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima koji vrijedi od 1. svibnja.
Do brojke od 38 milijuna kuna došli smo pomnoživši 38.000 društava s više vlasnika, koliko ih je otprilike u cijeloj Hrvatskoj, sa 1000 kuna koliko ostane javnim bilježnicima nakon davanja državi. Sami promet koji će ostvariti s prosječnom cijenom upisa od 1600 kuna iznosi 60.800.000 kuna. Dakle, država će izmjenama uprihoditi 22,800.000 kuna, a javnim bilježnicima će ostati oko 38,000.000 kuna.
Ali nije to sve. Vlasnici trgovačkih društava još će sudu morati za promjenu podataka platiti 250 kuna te sto kuna za objavu u Narodnim novinama. Dakle, najveći trošak u postupku registracije bit će onaj za bilježnika. Predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore Ivan Maleković kaže da cjenik javnih bilježnika nije mijenjan 15 godina.
- Isti je cjenik i sve je transparentno, a to što bilježnici imaju imidž bogatih, nema veze s cjenikom - kaže Maleković. Objašnjava da, ako se uzme da je prosječna cijena ovjere tog popisa 1600 kuna, 600 kuna od tog iznosa ide državi na teret poreza, doprinosa...
Pet minuta = 1000 kuna
- Samo tisuću kuna ostaje javnom bilježniku, a javnobilježnički uredi od toga žive, oni nemaju druge izvore prihoda. S tim plaćaju i zaposlenike, i struju, i prostor, i deterdžent za pranje šalica od kave - objašnjava Maleković. Zašto cijena toliko raste suklado porastu broja suvlasnika te doseže i cijenu od 4200 kuna ako je više od 46 suvlasnika?
- Pa zato što za upis dva člana treba pet minuta, a ovo je ipak veći posao koji zahtijeva više vremena i koncentracije - rekao je Maleković.
- Dakle pet minuta javnobilježničkog posla stoji oko tisuću kuna? - pitam ga.
- Pa rekao sam vam da to nije samo tih pet minuta, to je i trošak prostora, ljudi i sve to proizlazi iz cjenika komore - kaže Maleković.
Poduzetnik iz Siska Nikola Korasić neugodno se iznenadio kada su ga ovih dana kontaktirali iz javnobilježničkog ureda koji mu je vodio postupak registracije tvrtke te ga upoznali s novim odredbama zakona.
Sve zbog Europske Unije
- Čini mi se suludim u kriznoj godini ići s ovakvim nametima ?! Tko je branio sudu da unese sve osnivače prilikom registracije? Pa osnivači društva su upisani u Društveni ugovor te ih sud ima. Zašto netko u registru ne sjedne i ne upiše podatke koji već postoje i zbog čega tvrtke snose troškove tog upisa? - pita poduzetnik Korasić.
Naime, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, a zbog usklađenja zakonona s onima EU, objašnjava sutkinja Željka Bregeš, voditeljica Registra Trgovačkog suda u Zagrebu, trgovačka društva s više suvlasnika morat će dostaviti navedeni ovjereni popis vlasnika.
- Zbog Unije moramo napraviti poreznu karticu jer se poslovni udio u firmi smatra imovinom odnosno pokretninom, a sve se to vezuje na OIB te će oni koji imaju pravo uvida u OIB moći pratiti i te podatke. Imovina pojedinca postat će transparentnija - objasnila je sutkinja Bregeš te dodala da je kazna za one koji to ne učine 5000 kuna.