Država kreće u borbu protiv nelikvidnosti građana: onima koji više nisu u stanju podmirivati svoje dugove, novim će se propisima pokušati olakšati situacija.
Dobitnici novog Vladina pristupa ovaj će put biti “obični” građani. Onima koji više nisu u stanju otplaćivati stambene kredite za stan u kojem žive i koji im je jedina nekretnina, banke bi trebale otpisati dio ili čak cjelokupna potraživanja, a za taj će se iznos bankarima smanjiti osnovica za oporezivanje pa će državi platiti i manje poreza na dobit.
U blokadi 290.000 ljudi
Na dobitku će biti i dužnici prema javnim poduzećima i komunalnim društvima te telekomima. Onima koji duguju iznose manje od 2000 kuna, a koje javna poduzeća i komunalci već godinama pokušavaju naplatiti, otpisivat će se dugovanja. Dosad su im bili ovršeni računi.
Tračnice toga već su postavljene donošenjem izmjena Zakona o porezu na dobit, koji je išao usporedo s proračunom za 2014. Sve bi to bar malo trebalo olakšati poziciju građana koji, zbog neplaćenih računa, sve više završavaju u blokadama i ovrhama.
No, promjena će biti i kod poreznika. Oni građani, ali i obrtnici i “slobodnjaci” koji državi na ime poreza duguju određene iznose, doći će na svoje jer će im taj dug, uz pretpostavku da ga nisu u stanju platiti, ili da bi troškovi njegove naplate bili veći od koristi koju bi država od toga imala, biti “očišćen” iz poreznih knjiga. To, naravno, ne znači da će on automatski biti brisan, nego će se voditi izvanbilančno, pa kad u nekom trenutku od države budu tražili neku uslugu, poreznici će ih uvijek moći podsjetiti da imaju nepodmirena dugovanja prema državi. Akcija smanjivanja nelikvidnosti građana, u izvedbi ministra financija Slavka Linića, teška je 22,6 milijardi kuna. Toliko, naime, iznose nepodmirene obveze građana prema raznim vjerovnicima, zbog čega je, prema Fininim podacima, do kraja listopada u blokadi završilo više od 290.000 građana.
- Nelikvidnost tvrtki pada, no raste nelikvidnost građana. Nakon pet godina krize, brojni građani postali su nelikvidni i mi ćemo im ovim instrumentom pokušati pomoći - kaže naš izvor iz Vlade.
Dugove ‘pojela’ zastara
I ministar Linić je jučer istakao da je sada cilj “pomoći građanima”. Dugovi građana koji su nenaplativi, ustvrdili su u Katančićevoj, čine gotovo polovicu od oko 50 milijardi kuna teškog tereta nelikvidnosti u zemlji. Pritom svaki od prvih pet dužnika duguje više od 100 milijuna kuna. Istini za volju, u mnogim slučajevima dugovi koji pritišću građane, ali i obrtnike i slobodna zanimanja, više nisu naplativi jer ih je ‘pojela’ zastara. U mnogim slučajevima je i nejasno kako naplatiti dugovanja. Neke od tih ‘škakljivih’ situacija obuhvaćaju one u kojima je, primjerice, obrtnik zatvorio obrt, a iza sebe je ostavio dugove.
Čišćenje poreznih knjiga
U praksi, sve to znači da država, ali i javne i komunalne tvrtke, te banke, više ne trebaju računati na naplatu potraživanja koja ionako ne mogu naplatiti. Val čišćenja zahvatit će kako bilance poduzeća i banaka, tako i porezne knjige.
- Mi na tome već radimo. Cijeli proces intenzivirat će se poslije Nove godine. Do sredine godine trebali bismo imati puno čistije porezne knjige, a do kraja 20114. bi situacija trebala biti čista - ističe naš izvor iz Ministarstva financija.
Ministar LiniĆ:Banke trebaju sniziti kamate, poput onih u EU
Kod jedne poslovne banke Vlada će uzeti ‘mosni kredit’ od 200 milijuna eura, za vrijeme dok ne stignu prihodi od privatizacije Croatia osiguranja. Na taj način, kazao je Linić, zatvorit će se proračun za ovu godinu. Sredstva iz nedavnog izdanja obveznica u SAD-u koristit će se isključivo u idućoj godini.
- To je bilo zaduženje za 2014. i ni jedan dolar od 1,75 milijardi dolara nije iskorišten. To znači da za prva četiri mjeseca imamo kompletno pokriveno financiranje svih obveza iz proračuna, izjavio je Linić na susretu s novinarima. Najveći izazov u idućoj godini bit će provedba mjera za smanjenje deficita. U planu je i donošenje nekoliko novih zakona, među kojima i onaj o kamatama. Namjera je približiti visinu kamata onima u EU. (Marina Klepo)