Ministar financija Slavko Linić najavio je da otpis poreznih dugova može očekivati 70 tisuća građana koji su siromašni i bez imovine, a istodobno je, uz telekomunikacijske kompanije i komunalna poduzeća, pozvao i banke da otpišu potraživanja.
Za to su već postavljene i zakonske pretpostavke: izmjenama Zakona o porezu na dobit bankama je omogućeno da otpišu dio stambenog kredita onim građanima koji imaju problem s otplatom za stan u kojem žive i koji im je jedina nekretnina. Država bi bankama u tom slučaju umanjila osnovicu za oporezivanje za iznos otpisanog duga.
Hoće li banke iskoristiti ovu mogućnost? Prema podacima iz rujna ove godine, čak je 4,35 milijardi kuna stambenih kredita nenaplativo.
Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček za Jutarnji kaže da je riječ o dobroj ideji Vlade, no o tome kome će se i na koji način otpisivati dugovi banke će odlučivati same.
- Do sada, da bi banka dobila poreznu olakšicu, morala je dostaviti dokaze da ni ovrhom niti sudskim postupkom nije uspjela naplatiti potraživanja.
Pozdravljamo svako ubrzavanje tog procesa, a time će se smanjiti i pritisak na sudove. Uostalom, banke su već pokretale inicijative za lakše otpisivanje dugova. Kada su u pitanju stambeni krediti, treba napomenuti da banke zapravo u manjoj mjeri provode ovrhe nad nekretninama i pokušaje prisilnog iseljavanja jer na kraju svi gube - kaže Bohaček.
Kao problem ističe to što u otpisu stambenog kredita uvijek postoji mogućnost zloupotreba.
- Na primjer, vlasništvo nad nekretninom može se prepisati na drugu osobu. Banke će lakše otpisivati dio potraživanja za stambeni kredit ako se bude moglo utvrditi stvarno imovinsko stanje dužnika - kaže Bohaček.
O otpisivanju kredita razgovarali smo i sa zaposlenikom jedne od najvećih banaka u Hrvatskoj, koji napominje da bi banka bila spremna pojedinim klijentima otpisati dio duga za kredit. Ali, banka mora biti sigurna da ne postoji niti jedan način da naplati svoja potraživanja.
- Ideja je načelno dobra, ali ključ je imovinskog cenzusa. U ovakvim slučajevima postoji velika mogućnost zloupotrebe - dio klijenata mogao bi se nastojati prikazati, usprkos tome što ima i primanja i imovinu, kao osoba koja kredite ne može otplaćivati. Kada bismo utvrdili da se doista radi o osobi koja je izgubila svaku mogućnost da otplati kredit, otpisali bismo dug - kaže naš sugovornik.
No, osim građana koji bankama duguju oko 13,2 milijarde kuna, postavlja se pitanje što će se dogoditi i s poduzetnicima, osobito onima iz propalog nekretninskog biznisa koji su podizali goleme kredite. Pojedine tvrtke bankama duguju i više od stotinu milijuna kuna.
Stotinu najvećih dužnika duguje 4,2 milijarde kuna, a prvi na listi duguje 168 milijuna kuna. Može li banka uopće otpisati taj dug?
- Nemoguće je očekivati da bi banke otpisivale takav dug. U slučajevima propalog biznisa banke imaju jamstva u obliku izgrađenih nekretnina ili nekretnina u gradnji - pojašnjava Bohaček.
Linićeve mjere komentirao je i premijer Milanović, koji je rekao da se “dugovi moraju vraćati jer ni on ni Linić nisu Djed Božićnjak”. - Ova mjera bit će jedna od onih kojima se ljudima nastoji dati da dođu do daha - rekao je.
‘Ako država plati, i mi otpisujemo dug’
Kako na otpis dugova gledaju u komunalnim tvrtkama, koje je Linić također pozvao da građanima otpišu one dugove koji su manji od 2000 kuna, a stariji od godinu dana, pokušali smo doznati u najvećem komunalnom poduzeću u zemlji. Naš sugovornik iz Zagrebačkog holdinga pojašnjava da ova mjera zapravo u nepovoljan položaj dovodi sve one građane koji uredno plaćaju svoje obveze.
- Moraju se jasno definirati kriteriji kome se i koji dugovi mogu otpisati. Pritom treba voditi računa da se nikoga ne dovodi u nepovoljan položaj a da tvrtka istodobno zbog toga ne ostvari nikakve financijske gubitke - kaže naš sugovornik.