Medicinski fakultet u Zagrebu prvi put u dvadesetak godina održao je jesenski rok za prijemni ispit, ali ni tada nisu uspjeli popuniti kvotu od 300 studenata. Na Medicini tvrde da je problem u online nastavi zbog koje maturanti, kako kažu, nisu stekli rutinu pisanja ispita uživo, kao i u državnoj maturi koja ima značajno niže pragove prolaznosti od prijemnog ispita.
Ne pamte takve brojke
Fakultet koji je maturantima tradicionalno pri vrhu liste želja ove godine uspjelo je upisati njih ukupno 287, pa je od mogućih 300 mjesta, 13 ostalo prazno. Takve brojke se ne pamte, kao ni potreba za jesenskim prijemnim, koji je održan 7. rujna.
- U ljeto smo imali 274 pristupnika koji su zadovoljili kriterije i mogli su upisati Medicinu, ali ih se odlučilo 241. Ostali su odabrali drugi fakultet, iako su kod nas položili. To znači da nam je od 300 ostalo 59 mjesta - objasnila nam je prodekanica Medicinskog fakulteta Jasna Lovrić.
Najvažniji kriteriji
Na jesenski rok izašlac su 174 kandidata, a samo njih 46 uspjelo ga je položiti. Prijemni ispit najvažniji je kriterij za upis studija jer od ukupnih 1000 bodova nosi čak 600. Matura može donijeti ukupno 240, a uspjeh u srednjoj školi 160 bodova.
Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u proteklih deset godina najmanji broj prijava za Medicinu bio je 791 u 2011. godini, a najveći 964 u 2016. godini.
Svake godine prijemni bi već na ljetnom roku položilo između 500 i 600 kandidata pa bi kvota uvijek bila ispunjena. Ove godine prijavilo se 809 maturanata, što odgovara tom rasponu, ali kako je nakon prijemnog ispita na ljetnom roku ostalo 59 praznih mjesta, održan je i jesenski.
- U zadnjih 15-20 godina Medicinski nije održavao jesenski rok, ali okolnosti su se promijenile. Mislim da je razlog tome što djeca nisu išla na nastavu uživo, nisu pisali testove i zapravo nisu stekli rutinu - tumači Lovrić.
- Naš test traje puna tri sata i za to vrijeme moraju imati koncentraciju, a to može biti problem ako nisi zadnju godinu ili dvije redovito išao na nastavu i pisao klasične testove. Tri sata koncentracije je zahtjevno. To su prošle generacije bez problema uspijevale savladati. Naši ispiti na puno predmeta traju po 2-3 sata. To je također nešto što uzimamo u obzir kad provjeravamo koliko su kandidati spremni za studij - nastavila je Lovrić.
Drugi razlog vidi u državnoj maturi koja je spustila pragove "sramotno nisko".
- Šalju djeci vrlo krivu poruku da s 20 ili 25 posto položenog ispita mogu dobiti ocjenu dovoljan i onda s tim znanjem studirati. To je zapravo zavaravanje - uvjerena je.
Prag je bio problem
- Morate znati da su naših najboljih 100 kandidata ove godine jednako dobro napisali prijemni, kao oni od prošle godine i kao oni od prije pet godina. Dakle, mi nemamo problem s onima koji su davno prije odlučili da će studirati medicinu i sami se spremali godinu dana. Problem je s onima koji su nakon mature mislili da mogu u mjesec ili dva naučiti ta tri predmeta - rekla je Lovrić o značajno manjoj prolaznosti.
Prijemni ispit podijeljen je na tri dijela: biologiju, kemiju i fiziku. Potrebno je iz svakog točno riješiti 16 od 40 zadataka, ali kandidati ukupno moraju proći prag od 55 posto točnih odgovora.
- To su pragovi kakve mi imamo i na svojim predmetima na Medicini. Ne možete položiti nijedan predmet na Medicini ako nemate 55 posto testa.
Većini je taj prag očito bio problem. Oni polože predmet, riješe 16 od 40 po predmetu, ali ukupno ne skupe 55 posto testa i ne mogu upisati studij. Što znači da ni jedan predmet nisu zapravo dovoljno dobro naučili. Ako barem jedan predmet baš dobro naučiš, može se doći do tih 55 posto - komentirala je Lovrić.
Maturantica Vida (18) iz Krapine zahtjevan prijemni uspjela je proći još na ljetnom roku. Pripremala se po ispitima iz prošlih godina, a najviše problema stvarala joj je kemija. – Biologija i fizika bile su u redu, ali zbog kemije dosta ljudi nije moglo položiti prijemni. Jedino je iz kemije bilo zadataka koji su teži nego prethodnih godina. Većinom je bilo gradivo četvrtog razreda - kaže Vida.
Veći problem bila joj je organizacija ispita. Ispred zgrade skupilo se oko tisuću ljudi iz cijele Hrvatske, jer su s nekim maturantima dolazili i roditelji.
- Rečeno nam je da ispit počinje u 8. Ta procedura trajala je pola sata do 40 minuta - dok nas nisu pustili u zgradu, pa dok su pročitali pravilnik… Puno smo sjedili i čekali, bilo je dosta praznog hoda - opisala je buduća studentica medicine. To je stvorilo problem jer su mnogi pristupnici uzeli povratnu kartu za vlak i računali su da će do 12 sati završiti, pa im je karta propala.
Nema razlike u težini
- Neki su se žalili na vrućinu i obavezno nošenje maske, čak i oni koji su sjedili do prozora, no meni to nije bio problem jer sam navikla - prenijela nam je dio atmosfere.
Prema riječima prodekanice Lovrić, razlike u težini ispita u usporedbi s prethodnim godinama nema jer ga već desetak godina sastavlja isti tim nastavnika. - To su vrlo iskusni nastavnici u znanstveno-nastavnim znanjima koji provode ispite na svojim katedrama i vrlo dobro mogu odrediti težinu.
Dapače, pažljivo se biralo gradivo, ali mi testiramo i gradivo četvrtoga razreda, što matura nije provjeravala. Dakle, biologija čovjeka je 4. razred, kao i organska kemija. To su upravo dijelovi gradiva koji su nama bitni - osvrnula se još jednom na razlike u maturi i prijemnom ispitu.
- Fali nastave uživo, to je definitivno. Nastava uživo u srednjim školama mora se vratiti. To je jedini ispravan put da se gradivo savlada - zaključila je Lovrić.