Hrvatska neće zvati Međunarodni monetarni fond (MMF) jer za tako nješto nema potrebe, poručila je s današnje sjednice Vlade premijerka Jadranka Kosor.
„MMF se priziva jer se približava izborna godina. Izbori će, doduše, biti tek krajem sljedeće godine. Neki su nestrpljivi i ne mogu to dočekati, ali mi smo strpljivi i nastavit ćemo raditi“, ocijenila je Kosor.
Protiv dolaska MMF-a je i Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade i ministar financija, koji je lopticu s prizivanjem te međunarodne institucije također prebacio na politički teren.
„Nemojmo govoriti da bi Sabor trebao donijeti neke zaključke kojima bi se zamrznula neka stanja u nekoliko sljedeih godina ili više, a znamo da, kad bismo sklopili neki od aranžmana s MMF-om, da bi jedan od zahtjeva bile upravo odredbe tih zakona“, kazao je Šuker, očito aludirajući na zahtjev da se saborskom odlukom zamrznu izmjene Zakona o radu, od kojih je Vlada, nakon prikupljenih 815.000 potpisa građana, naprasno odustala.
Svi koji su sada protiv promjena, ocijenio je Šuker, bili bi protiv njih i kada bi došao MMF. Osim toga, upozorio je, MMF bi od Hrvatske vjerojatno tražio i promjene u monetarnoj politici. Umjesto zazivanja MMF-a, Vlada se danas pohvalila dosad rekordnom turističkom sezonom u prvih osam mjeseci. Očekivanja Banskih dvora govore da bi turisti u Hrvatskoj do kraja godine mogli ostvariti još oko pet milijuna noćenja.
„Želim svima zahvaliti na vrlo uspješnoj turističkoj sezoni: i sobaricama, i kuharima, i radnicima na recepcijama, i članovima uprava“, kazala je Kosor. Ministar turizma Damir Bajs ocijenio je, pak, da je uspješna sezona rezultat pravovremenog donošenja Vladinih mjera, kojima je Hrvatska potukla konkurenciju. Hrvatsku je, kaže Bajs, ove godine posjetio svaki 50. turist u Europi, a njegovo ministarstvo već završava izradu mjera za sljedeću godinu.
Vlada je danas donijela odluku o utvrđivanju početne cijene za prodaju nekretnina u vlasništvu države. Računica Banskih dvora pokazuje da bi država samo od prodaje 10 vojnih nekretnina mogla uprihodovati više od 2,5 milijardi kuna. Kada se tome pridodaju još i neke druge nekretnine, iznos koji bi se mogao sliti u proračun premašuje 2,7 milijardi kuna.
Ipak, u Banskim su dvorima svjesni da su dosadašnji pokušaji prodaje državnih nekretnina uglavnom završavali fijaskom. Razlog tome bila je, tvrdi Jozo Sarać, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, previsoko postavljena početna cijena. Zato će, sukladno novom Vladinom prijedlogu, početnu cijenu ubuduće utvrđivati stručna radna skupina, i to na temelju procjene sudskih vještaka. Ako se u prvom krugu nakon objave javnog natječaja nitko ne javi, početna cijena za prodaju nekretnine može se smanjiti i do 50 posto.
„Time će se brojne nekretnine konačno staviti u funkciju“, ocijenila je premijerka.
Vlada je danas izvijestila javnost i o raspisanim javnim natječajima za članove nadzornih odbora tvrtki u većinskom državnom vlasništvu. Natječaji su raspisali Ministarstvo gospodarstva za 55 članova u 15 nadzornih odbora (brodogradilišta, HEP, Janaf, Plinacro, Vjensik, Narodne novine,...), zatim, Ministarstvo poljoprivrede za 29 članova u devet nadzornih odbora, pa Ministarstvo prometa za 75 članova u 23 nadzorna odbora (zračne luke, Jadrolinija, Hrvatska pošta, Hrvatski telekom,...) i Ministarstvo regionalnog razvoja za osam članova Nadzornog odbora Hrvatskih šuma, te Ministartsvo financija za pet nadzornih odbora.
Banski su dvori odobrili ukupno 414.000 kuna za novčane nagrade za zlatne medalje koje su hrvatski sportaši osvojili na raznim natjecanjima.
Čobanković: Garantiram da je meso odlično
Iako to nije bila točka dnevnoga reda, velik dio svoje današnje sjednice Vlada je posvetila obračunu s medijima, koje je optužila za širenje lažnih informacija o proizvodnji i uvozu zastarjelog i pokvarenog mesa u Hrvatsku.
Hrvatska je, ustvrdili su ministri Petar Čobanković i Darko Milinović, svoje propise o zdravstvenoj sigurnosti i ispravnosti mesa i hrane uskladila s EU-om, o čemu svjedoči, tvrde u Banskim dvorima, i to što je Zagreb 27. srpnja zaključio pregovore o Poglavlju 12. pravne stečevine Unije (Sigurnost hrane i fitosanitarna politika).
Kontola mesa provodi se, tvrde u Vladi, na tri razine – od Veterinarske inspekcije, preko kontorle hrane u maloprodaji, koju provodi Ministarstvo zdravstva, pa do nadzora koji provodi Državni inspektorat. Samo u prvoj polovici ove godine, kaže Milinović, izvršeno je oko dvije tisuće inspekcijskih nadzora, a na analizu je uzeto 250 uzoraka mesa, od kojih je samo jedan slučaj bio zdravstveno neispravan.
„U potpunosti garantiram za sigurnost i kvalitetu mesa koje građani jedu“, poručio je Čobanković, ustvrdivši kako su medijske tvrdnje o neispravnosti mesa nanijele veliku štetu hrvatskoj mesnoj industriji.