ZAGREB - Hrvatskom pravosuđu ne vjerujem - poručio je Branimir Glavaš, nakon što je pobjegao u BiH. Sličnu poruku je izrekao i ginekolog dr. Ognjen Šimić, koji je također iskoristio dvojno državljanstvo i pobjegao iz Hrvatske u BiH.
Isto je, ali za pravosuđe BiH, sada izjavio Oliver Knezović, koji je oslobođen nakon što se predao u Zagrebu zbog sumnjičenja za ubojstvo sarajevskog navijača Vedrana Puljića.
Iznimka ratni zločini
- Zadovoljan sam i sretan. Vjerovao sam u hrvatski pravni susutav, zato sam i pobjegao iz BiH - rekao je Oliver Knezović, nakon što je iznio obranu pred istražnim sucem Županijskog suda. Koliko će još trajati prebjezi osoba osumnjičenih za zločine iz jedne u drugu državu, nije poznato, ali ih je u zadnjih petanestak godina bilo na desetke.
Političke i pravosudne volje za promjenu takvog stanja ima. Hrvatski odvjetnici i političari zgroženi su činjenicom da je Knezović na slobodi i većina ih se slažu da je krajnje vrijeme da države u regiji počnu s međusobnim izručivanjima osumnjičenih za zločine, ali s iznimkom ratnih zločina. Kako do toga neće doći tako skoro, svi se slažu da bi suđenje prebjeglim osobama država u kojoj se nalaze morala suditi brzo i objektivno.
Do danas se, međutim, na prste jedne ruke mogu nabrojati slučajevi suđenja zločincima od strane pravosuđa države u koju su pobjegli (Hrvatske i BiH). Ministar Šimovović je, pak, suzio mogućnost isporučivanja zločinaca samo na djela organiziranog kriminala, što je većina naših sugovornika okarakterizirala kao izrugivanje pravdi.
Dvostrani sporazumi
Šimonović je, istina, najavio sklapanje dvostranih sporazuma o izručenju u državama regije. O tim sporazumima, rekao je, Hrvatska pregovara s BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom, no oni bi se, po riječima ministra odnosili samo na djela organiziranog kriminala. Prema tome, kada bi taj sporazum stupio na snagu, niti Knezović, niti dr. Šimić ne bi bili izručeni .
Odvjetnik Anto Nobilo protiv je takvog stava hrvatskog ministarstva pravosuđa.
Izručiti i Glavaša
- Za izručenje sam osumnjičenih ili osuđenih za sve vrste zločina, ali s jednom ogradom. To su ratni zločini. Niti Šimić niti Knezović nisu optuženi za organizirani kriminal, a niti za ratni zločin, pa bi zato trebali biti izručeni. Nema veze što je Knezović bio u HVO-u i što je pozadina slučaja možda nacionalna i vjerska mržnja.
Nema više rata i zato bi ga Hrvatska trebala izručiti. Glavaš je iznimka jer, iako mu je suđeno za ratni zločin, BiH bi ga trebala izručiti jer je on pobjegao pred izricanje presude. Dakle, sudski je proces već bio završen - smatra Nobilo.
Odvjetnik Čedo Prodanović ne vjeruje da će sporazum o izručivanju biti tako skoro potpisan.
- Knezovićeva izjava da vjeruje u pravosuđe Hrvatske je cinizam, ismijavanje ove države i lakrdija. Tko se sve šeće slobodno po državi, primjerice Glavaš, Jelavić, Knezović, Šimić, pa to je nevjerojatno! Ne vjerujem da će se tako skoro dogoditi izručivanje između Hrvatske i BiH, a još više sumnjam da će BiH dostaviti dokumentaciju Hrvatskoj i zatražiti progon. Tko sada sudi Glavašu u BiH, a tko Jelaviću u Hrvatskoj? - pita Prodanović.
Ivo Josipović, SDP-ov kandidat za predsjednika, iskorištavanje dvojnih državljanstava smatra izrugivanjem pravdi. - Očito je da se kod nas institucija dvojnog državljanstva temeljito iskorištava. Države se time rugaju zakonu pravednosti i žrtvama svojih nedjela. Potpuno je opravdano da se zaključe sporazumi o izručivanju osumnjičenih zločinaca - smatra Josipović.
Mora biti pukovnik
Đurđa Adlešić, potpredsjednica Vlade, odlučno je za izručivanje zločinaca među državama u regiji.
- Dosadašnja praksa neizručivanja je izrugivanje pravdi. Vjerujem da će takvi sporazumi među državama brzo biti potpisani - kaže Adlešić.
Osim što osoba koja je osumnjičena za hladokrvno ubojstvo sada slobodno šeta Zagrebom, javnost je, što se može vidjeti po forumima, šokirana i činjenicom da 35-godišnji Knezović prima 8000 kuna mirovine, kao bivši pripadnik HVO-a, takozvane Tutine Kažnjeničke bojne. Mirovinu mu isplaćuje Hrvatska, što je definirano sporazumom iz 2006. godine. Jedino nije poznato čime ju je Knezović zaslužio.
Josip Đakić, predsjednik Hvidre, na pitanje koje uvjete mora ispunjavati osoba da bi primala 8000 kuna vojne mirovine, odgovorio je:
- Mora imati čin pukovnika ili bojnika, 50 do 70 posto invalidnosti i 15 do 20 godina radnog staža prije rata - konkretan je bio Đakić, no ipak je napomenuo da se prilikom izračunavanja mirovine gleda puno elemenata te da je “prava nauka” koju mogu objasniti samo u Hrvatskom zavodu za zrdravstevno osiguranje i u mirovinskom.
Ono što je poznato je da Knezović ima 35 godina, što znači da nije mogao imati niti dan staža prije rata. Ono što nije poznato je Knezovićev čin, stupanj invalidnosti, radni staž te da li je jedan od 6500 vojnika HVO-a koji su u sustavu mirovinskog osiguranja kao pripadnici HV-a. Javnost je šokirala činjenica da za mirovine pripadnika HVO-a dajemo 8 puta više nego za škole. Ove je godine za njih izdvojeno 700 milijuna kuna.
Prosječna mirovina invalida HVO-a 2800 kuna
Ugovorom se Hrvatska obvezala pomagati svoje državljane, invalide HVO-a i članove obitelji poginulih s obzirom na to da je mirovina koju primaju od Bosne i Hercegovine mala.
Iz državnog proračuna im se isplaćuje razlika do iznosa braniteljske mirovine u Hrvatskoj.
Tako danas invalidi HVO-a primaju prosječno 2800 kuna mjesečno mirovine od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a članovi obitelji poginulih 3067 kuna.
Oni, pak, koji su u sustavu kao pripadnici Hrvatske vojske dobivaju prosječnu braniteljsku mirovinu u iznosu od 5400 kuna.
Nakon potpisivanja ugovora s BiH čak je 15.998 ranjenih vojnika HVO-a i članova obitelji poginulih podnijelo zahtjev za nadoknadu mirovine.
Budući da je ugovorom regulirano da će to pravo pripasti samo onim hrvatskim državljanima koji su ranjeni i utvrđena im je opća nesposobnost za rad, morali su proći kontrole posebnih komisija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao i reviziju u Ministarstvu branitelja.
Kažnjenička bojna imala 200 vojnika
Oliver Knezović je u vrijeme rata u BiH bio pripadnik zloglasne “Kažnjeničke bojne” kojom je komadirao Mladen Neletilić Tuta. Za zločine koje su izvršili pripadnici ove jedinici HVO-a koja je brojala između 200 i 300 vojnika stacioniranih u okolini Mostara, Tuta je pred Haaškim tribunalom osuđen na 20 godina zatvora. Zločini bojne za koje je Tuta proglašen odgovornim su mučenje, namjerno nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela, protipravno preseljenje civila i prisilni rad, bezobzirno razaranje, pljačkanje javne ili privatne imovine te progone. ( Sergej Trajković)