Ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić u petak je solinskom gradonačelniku Daliboru Ninčeviću uručio odluku kojom se Ministarstvo obvezuje financirati projekt sanacije posljednjeg odlagališta opasnog azbestnog otpada iz nekadašnje tvornice građevinskog materijala Salonit na Kosici u Vranjicu.
Tom se odlukom Ministarstvo obvezalo financirati projekt, kazao je ministar Ćorić novinarima nakon sastanka sa solinskim gradonačelnikom. To su procesi koji traju, ali nakon toliko desetljeća u kojima su stanovnici Vranjica izloženi azbestu, konačno se ide u rješenje tog problema, rekao je.
Od četiri odlagališta azbesta u Solinu, prije osam godina sanirana su tri - nogometno igralište, tvornica azbesta i Mravinačka kava, a ostala je Kosica u Vranjicu. Kosica je mjesto na kojem se godinama odlagao azbest, odmah nasuprot nekadašnje tvornice Salonit, zatvorene krajem 2000-tih. Prije dvije godine je područje dijelom očišćeno, posuto žalom te ima funkciju privremenog parkirališta.
Gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević je rekao da se radi o površini većoj od 20 tisuća četvornih metara i da je sanacija iznimno važna stvar za grad, posebno za stanovnike Vranjica. Grad Solin je u proračunu za 2019. godinu predvidio inicijalna sredstva za idejno rješenje projektne dokumentacije koja je osnov za razradu projekta do kraja, rekao je gradonačelnik Ninčević i dodao da vjeruju kako će poziv, temeljem kojeg će se financirati sanacija Kosice, biti otvoren 2020. godine kao i da će za nekoliko godina to područje biti sanirano i uređeno.
"Nositelj sanacije je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sanacija će se financirati sa 85 posto nepovratnih sredstava iz EU fondova, a 15 posto grad i, nadam se, većim dijelom Fond. U ovo vrijeme sljedeće godine će se pripremati projektna dokumentacija, a vjerujem da bi 2020. godine trebala započeti sanacija tog dijela Kosice. Vrijednost te faze radova je veća od deset milijuna kuna, a radi se o fazi istraživanja i sanacije. Nakon toga ide faza uređenja hortikulturnog sadržaja, pa se nadam da ćemo i tu naći zajednički jezik", kazao je gradonačelnik Ninčević.
Upitan koliko je još takvih žarišnih točaka ostalo u Hrvatskoj, ministar je rekao da postoji na stotine tisuća krovova pod azbestnim pločama, ali da nisu opasni dok se ploče ne lome. Najavio je da će njegovo ministarstvo najvjerojatnije ići s inicijativom zamjene krovova i naći sredstva za to.
"Vjerujem da će Lećevica biti gotova do 2023. godine"
Na pitanje da komentira odbijanje građana da u susjedstvu imaju reciklažna dvorišta, ministar je rekao da je siguran je da će stanovnici Solina prepoznati činjenicu da je cijela zemlja išla u tom smjeru. Kreiranje učinkovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj je prioritet i aktivnosti Ministarstva su usmjerene na stvaranje infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom, rekao je.
"To znači da će nabava spremnika ići na natječaj, da će se graditi reciklažna dvorišta, da održavamo edukativne i informativne aktivnosti, preko nabavke vozila i plovila za prikupljanje posebnih kategorija otpada i izgradnje sortirnica, za što će natječaj ići krajem ove godine, kao i naposljetku izgradnja centara za gospodarenje otpadom. Mi do 2023. godine moramo zaokružiti naš sustav gospodarenja otpadom jer ga imamo priliku financirati iz europskih sredstava. Reciklažna dvorišta imaju važnu ulogu", kazao je Ćorić.
Izvijestio je da je u posljednjih godinu dana i nekoliko mjeseci potpisao 94 odluke o financiranju reciklažnih dvorišta u Hrvatskoj i da ih je većina izgrađena. U Hrvatskoj trenutno postoji 170 pozicija reciklažnih dvorišta, a njihovom izgradnjom u gradovima i općinama koji to traže potiču se građani da odvajaju otpad.
"Vjerujem i da će Lećevica biti gotova do 2023. godine jer u sljedećih mjesec dana očekujem potpisivanje odluke za financiranje Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Natječaj, pa radovi koji nakon toga slijede mogu biti završeni do kraja 2023. godine. Vjerujte u to zajedno sa mnom. Gradnja tog centra je vrh piramide izgradnje sustava za gospodarenje otpadom", poručio je ministar Ćorić.