1. Gospođo Mirela, iako je to uobičajeno u zimskim mjesecima i u velikim gradovima u kotlinama, onečišćenje zraka u Zagrebu zabrinjava građane jer nisu informirani što sve utječe na povećanje lebdećih čestica u zraku. Što su uopće te leteće čestice i koje opasnosti kriju?
- Nisam kemijska inženjerka, metereologinja ili liječnica, pa će moje objašnjenje biti laičko. Lebdeće čestice su čestice nevidljive golom oku i nusprodukt su procesa dizanja prašine na ulicama uslijed automobilskog prometa te različitih procesa sagorijevanja, od motornih vozila, kućnih ložišta, termoelektrana i toplana. Jedna od posljedica dugotrajne izloženosti mogu biti oboljenja dišnih puteva, ali i srčane bolesti te bolesti krvnih žila.
2. Koliki utjecaj u postocima na njihovu pojavu imaju meteorološki uvjeti poput magle, koliko ložišta od lošeg ugljena, a koliko promet s ispušnim plinovima dizelaša koje uvozimo iz Njemačke?
- Kombinacija meteoroloških uvjeta, zagađenja iz prometa i ložišta, ali i specifični zemljopisni uvjeti, posebice u zimskim mjesecima dovode do povećanja koncentracije lebdećih čestica. Nisam dovoljno stručna da bih znala u kojem je postotku koji od ovih uvjeta odgovoran za povećanje koncentracije lebdećih čestica kojima su građani Zagreba, Beograda ili Sarajeva u posljednje vrijeme izloženi.
3. Treba li pomalo razmišljati o zabrani uvoza takvih vozila ili o isključenju iz prometa, što se već događa u Sarajevu?
- Jedna od mjera koje provode gradovi izloženi povećanim koncentracijama lebdećih čestica je i isključivanje iz prometa vozila koja imaju povećane emisije lebdećih čestica poput dizelskih i starijih vozila. Ako se ovakvi meteorološki uvjeti nastave, onda bi, definitivno, trebalo razmotriti i takve mjere. U dugoročnom smislu treba ići na ozelenjavanje prometa, odnosno potpunu tranziciju s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
4. Dojma sam da se prenaglašavaju svi ti elementi da bi se umanjio utjecaj nesaniranog Jakuševca. Koliko smrdljivo hroptanje tog brda smeća onečišćuje zrak u Novom Zagrebu?
- Jakuševac se smatra saniranim deponijem, ali, nažalost, usprkos tome, a zahvaljujući činjenici da se na njemu i dalje odlaže otpad, stanovnici Novog Zagreba svakodnevno su izloženi neugodnim mirisima, ali i emisijama s tog odlagališta. Dizanje prašine s odlagališta prilikom prometa teških kamiona može utjecati na povećanje koncentracije lebdećih čestica, a još više požari na deponiju, koji se, nažalost, povremeno događaju.
5. Poučeni ovim iskustvom, što nadležni trebaju hitno napraviti?
- Lebdeće čestice samo su jedan od problema s kojima se susrećemo zbog života u svijetu koji ima neodrživu energetiku, promet, industriju, poljoprivredu i stanovanje. Potrebna nam je cjelovita transformacija modela društva u kojem živimo u svim ovim sektorima, ali i ukupnog ekonomskog modela jer su konzumeristički kapitalizam i neograničena pohlepa pojedinaca glavni krivci za probleme s kojima se suočavamo.
6. No, svjedoci smo toga da Zagreb postaje novi Napulj, ne može se riješiti ni najobičnije razvrstavanje smeća koje nas okružuje. Je li bilo boljih načina za razvrstavanje i zašto ovo zapinje?
- Zagreb nema riješenu komunalnu infrastrukturu za integrirano, odnosno cjelovito gospodarenje otpadom. Ne samo u Zagrebu nego i u državi nedostaje strateški, planirani pristup rješavanju ovog, u Hrvatskoj još najvećeg problema u području zaštite okoliša. Što to, konkretno, znači? Imamo obaveze prema otpadnim direktivama EU, čije smo sve rokove prekršili i umjesto da smo probleme rješavali kako bismo ispunili te obaveze i rokove, ponašali smo se kao muhe bez glave, kaotično i nasumično. Rezultat toga je da nemamo industrijske kapacitete za cijeli niz frakcija otpada, a tražimo od građana da selektiraju neke od njih.
7. Nedavno ste potpisali apel znanstvenika zbog inertnosti vlade oko ekoloških problema. Koliko smo učinili na smanjenju emisije stakleničkih plinova, okretanju obnovljivim izvorima energije i stvaranju uvjeta za niskougljičnu strategiju?
- Hrvatska proizvodi oko 0,1 posto globalnih emisija stakleničkih plinova te je, prema posljednjem objavljenom izvješću i Međunarodnom panelu za klimatske promjene (IPCC), smanjila emisije plinova oko 26 posto u odnosu na referentnu, 1990. godinu. Što se tiče udjela obnovljivih izvora (OIE), prema podacima EU nalazimo se na kojih 30-ak posto obnovljivih izvora energije. Ovi podaci puno bolje izgledaju na papiru nego u stvarnosti jer nisu rezultat aktivnih mjera politike, već pada gospodarskih aktivnosti i zatvaranja elektrana na fosilna goriva zbog kraja njihova životnog vijeka te velikog udjela starih i tzv. velikih hidroelektrana (snage veće od 10 MW) u proizvodnji električne energije.
8. Članica ste Odbora misije za adaptaciju klimatskim promjenama EU. Tko su sve članovi i kako ste dogovorili Green new deal za sljedeću sedmoljetku EU?
- Odborom misije predsjeda bivša europska povjerenica za klimu i bivša danska ministrica okoliša Connie Hedegaard, a među njegovih 15 članova istaknuti su europski, ujedno i svjetski znanstvenici za klimatske promjene i zaštitu okoliša. Vjerujem da smo našim raspravama i idejama pomogli u kreiranju Zelenog novog dogovora.
9. Što mislite, kakav će predsjednik biti Zoran Milanović?
- Dobar, umjeren i daleko pasivniji od Kolinde Grabar-Kitarović.
10. Nakon uspješnog knjiškog prvijenca, objavili ste i ekološku slikovnicu. Što se novo kuha na vašoj tastaturi?
- Ove bi godine trebala biti objavljena još jedna ekološka slikovnica, Mila i Zelenvila, u izdanju V.B.Z.-a, a već nekoliko godina pišem i veliki fantasy roman ‘Pad Matrie’. Uz to radim i na knjizi o gerilskoj komunikaciji.