ZAGREB - Rezanje javnih rashoda treba provesti odmah, ali ne za bijednih nekoliko stotina milijuna kuna, koliko se prvim potezima predviđa, nego za desetak milijardi, kako bi proračunski deficit sa 3,6 posto BDP-a, koliko se predviđa u ovoj godini, pao na nulu. Ideja da država svoja potraživanja zamijeni vlasničkim udjelima u tvrtkama koje joj duguju ne može biti zamjena za stvarnu privatizaciju. Tečaj kune možda jest malo precijenjen, ali nikako ga sada ne treba mijenjati.
To bi bile glavne poruke zaključne izjave MMF-ove misije, čiji je ton u završnoj fazi njene izrade malo ublažen. MMF-ovci su, naime, jasno prepoznali kozmetiku iza koje još nema konkretnih zahvata na rješavanju problema krize.
To nije pitanje politike
“Kako hrvatske vlasti rade na preciziranju parametara različitih mjera, učinak ovog paketa na proračun i rast još nije moguće kvantificirati”, napisao je MMF i tako uvijeno rekao Vladi da još nije napravila ništa osim liste želja i namjera (parametri se tek preciziraju!) te da ništa od toga neće Hrvatskoj pomoći u ovoj godini.
Nadalje, MMF poziva hrvatske vlasti da “što veći dio mjera kojima bi se smanjili javni rashodi i poboljšala efikasnost gospodarstva provedu što prije”. Prva od njih je “smanjenje veličine javne uprave”. Dakle, MMF, ustvari, kaže: krenite sada, odmah, smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, ne čekajte za to zgodnu političku prigodu i ne kalkulirajte s rezultatima lokalnih ili bilo kakvih izbora jer to nije pitanje politike, nego ekonomskog opstanka.
Sljedeća je preporuka hitno smanjenje mirovinskih, zdravstvenih i socijalnih rashoda, no MMF pri tome ne misli na kozmetičko linearno snižavanje povlaštenih mirovina, čime će se ove godine uštedjeti 250 milijuna kuna. Mirovinski se rashodi režu tako da se smanji broj umirovljenika, koji u Hrvatskoj doseže broj zaposlenih, što je ekonomski neodrživo.
Poticaj ekonomiji
Ideja je da se oteža odlazak u mirovinu umjesto da on služi socijalnom zbrinjavanju nepoželjnih radnika. Ideja je da se socijalni rashodi smanje njihovom strožom kontrolom, a ne linearnim rezanjem bijednih naknada u kojima stradaju i oni kojima su nužne za život kao i oni kojima uopće ne trebaju. Među preporukama “odmah” još su i ubrzanje privatizacije te veća fleksibilnost tržišta rada.
Sve to bi tek “stvorilo prostor za smanjenje poreznog opterećenja gospodarstva, što bi trebalo pomoći daljnjem poticanju dugoročnog rasta”. MMF potvrđuje kako je svjestan da je za uspjeh Vladina programa potreban znatan politički konsenzus te ističe: “Njegova bi pravodobna provedba bila ključ za uspostavu povjerenja tržišta”.
Smanjiti javni dug
Naglasak je na “pravodobna”. Ako ideje i jesu dobre, za njihovu provedbu nema vremena koliko si je Vlada zamislila, upozorava MMF. Gospodarski rast ove godine bit će nula, deficit proračuna će i u srednjem roku ostati iznad 3,5 posto BDP-a. Javni dug će se do 2015. povećati na 44 posto BDP-a, a uz potencijalne obveze, dakle raskošno ispotpisivana jamstva, ukupni dug javnog sektora mogao bi dosegnuti i 60 posto BDP-a. Da bi se smanjila rizičnost zemlje u ovoj krizi, deficit proračuna treba gurati prema nuli te smanjivati javni dug.Opasnosti su visok vanjski dug i velike potrebe za stranim financiranjem.
Kuna je precijenjena, neka tako i ostane
Tečaj kune mogao bi biti “blago precijenjen”, ali ga sada nikako ne treba mijenjati. “Blago precijenjen” u MMF-ovu žargonu, prema jednoj od njegovih metodologija računanja, znači 5 posto precijenjen. U brojkama, to bi značilo da 1 euro realno vrijedi oko 7,7 kuna, a ne oko 7,3 kune. Unatoč tome MMF kaže da sada nikako ne treba uključiti tiskarske strojeve i ispraviti tu “neravnotežu” jer bi ona donijela recesiju. Opće je prihvaćena formula da bi za svakih 1 posto pada vrijednosti kune za 1 posto pao i BDP. Time je MMF još jednom dao za pravo HNB-ovoj politici čuvanja tečaja kune.
Ocjene i preporuke MMF-a za ovu godinu
1. Odmah počnite smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi jer je prevelika
2. Odmah smanjite mirovinske, zdravstvene i socijalne rashode, ali ne samo kozmetički
3. Program gospodarskog oporavka je dobar, ali štednju treba odmah početi provoditi
4. Kuna je malo precijenjena, ali tečaj ne mijenjajte jer bi to dovelo do recesije
5. Gospodarski rast bit će nula, a deficit proračuna ostat će 3,5 posto BDP-a
6. Javni će dug do 2015. godine porasti na 44 posto BDP-a, a uz potencijalne obveze - državna jamstva, raste na 60 posto BDP-a