Je li mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto prošlog ljeta s tadašnjim oporbenim čelnikom Tomislavom Karamarkom dogovarao rješenje spora između hrvatske Vlade i MOL-a?
To pitanje nameće se nakon što je Szijjarto prekjučer novinarima potvrdio da se u srpnju 2015. u Zagrebu susreo s Karamarkom i sadašnjim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem. Iako Szijjarto danas tvrdi kako su razgovarali o općenitim odnosima Hrvatske i Mađarske, a i iz HDZ-a su u srpnju 2015., kada se dogodio susret, poručivali da se nije razgovaralo o MOL-u, mediji bilježe kako je Mađar tada izjavio da su “dobri odnosi MOL-a i Ine ključni za unapređenje odnosa između Hrvatske i Mađarske”. Za mađarske medije čak je spominjao i pregovore.
- Temeljni problem dviju država su odnosi Ina - MOL, a htjeli bismo da to bude snaga dviju država, a ne problem. Pregovori za sada ne stoje, tako da bi se uskoro moglo očekivati rješenje - rekao je Szijjarto za mađarske medije.
Ta činjenica ukazuje na to da se o slučaju Ina - MOL ipak razgovaralo, a to onda otvara cijeli niz dvojbi oko mogućeg sukoba interesa aktualnog prvog potpredsjednika hrvatske Vlade, s obzirom na to da je njegova supruga tada bila u poslovnom odnosu s MOL-ovim konzultantom Josipom Petrovićem, a Karamarko je bio saborski zastupnik i predsjednik najveće hrvatske stranke, pa samim time i dužnosnik.
Sporna pitanja
Naime, Ana Karamarko, tada Šarić, sama je za Novu TV priznala da je s Petrovićevom tvrtkom Peritus savjetovanje njena tvrtka Drimia imala potpisan ugovor od 1. veljače 2012. do 31. prosinca 2015. Drimia je, dakle, samo desetak dana nakon što je osnovana dogovorila svoj prvi veliki posao vrijedan oko 900.000 kuna, i to upravo s Petrovićem, bliskim prijateljem obitelji Karamarko, MOL-ovim konzultantom, te svjedokom u arbitražnom postupku između Ine i MOL-a.
U tom kontekstu ponovno će se aktualizirati i rasprava oko Karamarkovih inicijativa za obostrano odustajanje od arbitražnih sporova koje su pokrenuli Vlada i MOL, posebno s obzirom na to da je takvu mogućnost mađarska strana u prošlosti odbijala. Jutarnji list tako je dobio uvid u dio korespondencije koja je tijekom 2015. vođena između predstavnika Vlade i MOL-a, u kojoj iz mađarske tvrtke rezolutno odbijaju mogućnost obostranog odustajanja od arbitraže, odnosno mogućnosti da sporna pitanja oko kojih su arbitraže pokrenute budu riješene pregovorima.
Dopis iz MOL-a
U dopisu tadašnjem ministru Ivanu Vrdoljaku od 5. lipnja 2015. - oko mjesec dana prije sastanka Szijjarta i Karamarka - glavni izvršni direktor MOL Grupe Jozsef Molnar izričito piše: “I dalje je naše čvrsto uvjerenje da se tijekom naših pregovora moramo fokusirati na našu buduću poslovnu strategiju i razvojne mogućnosti Ine d.d., dok je naše prošle nesuglasice u Ini najbolje riješiti u okvirima međunarodnih arbitražnih procedura koje su u tijeku”. Ta korespondencija nastavila se i idućih mjeseci, a MOL je više puta odbacio mogućnost da se na bilo koji način proces pregovora i njihov ishod veže sa sudbinom arbitražnih procesa. Tako je 21. srpnja 2015. tadašnji hrvatski zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić MOL-u uputio opetovani prijedlog da se u sklopu pregovora dogovori mogućnost i rješavanja otvorenih pitanja oko arbitraže.
- Slažemo se s time da nastavak pregovora ne uvjetujemo MOL-ovim a priori pristankom da pregovori moraju rezultirati ukidanjem arbitražnih procesa. Ipak, treba biti jasno da Vlada Republike Hrvatske ne vidi scenarij po kojem bi Hrvatska postigla dogovor s MOL-om o ‘poslovanju i strategiji Ine’ sve dok strane nastavljaju jedna protiv druge voditi arbitraže - napisao je Leverić, očito pokušavajući dogovoriti pregovore o ukidanju sporova i postizanju cjelovitog rješenja za Inu. I tada su iz MOL-a to odbili, tvrdeći da “unatoč ranijim prijedlozima ministra Vrdoljaka, MOL nikad nije pristao uključiti arbitraže u pregovore. Vidimo cijeli niz scenarija u kojim će strane u pregovorima postići dogovor o sadašnjem i budućem poslovanju i strategiji Ine, dok će se pravni koraci vezani za sporove iz prošlosti riješiti u sklopu arbitraže”.
Iz ovih dokumenata vidljivo je da je MOL još prošlog ljeta izričito odbijao bilo kakvu mogućnost odustajanja od arbitražnih procesa, pa čak i mogućnost pregovora u vezi s tim.
Je li se paralelno s tako čvrstim stavom prema tadašnjoj Vladi sa šefom oporbe dogovaralo upravo takvo rješenje kada njegova stranka - a tada se to činilo izglednim - dođe na vlast?
Neugodan scenarij
Treba istaknuti i činjenicu da je Szijjirto tada otvoreno govorio da Mađarska priželjkuje dolazak HDZ-a na vlast na čelu s Karamarkom pa se sada postavlja pitanje jesu li Mađari navijali za HDZ jer pripadaju istoj političkoj obitelji europskih pučana ili zato što će se s njima na vlasti lakše dogovoriti o Ini?
Takav scenarij, posebno s obzirom na bliske odnose Karamarka i članova njegove obitelji s Petrovićem, pokazao bi se vrlo diskreditirajućim za šefa HDZ-a. S druge strane, ako takva promjena mađarskih stavova nije bila dogovorena, jedino logično objašnjenje za nju jest da su se okolnosti samih arbitražnih sporova promijenile, pa da su Mađari danas zainteresiraniji za dogovor jer smatraju da postoji ozbiljnija šansa da iz tih sporova izađu kao gubitnici. Ipak, i takav je scenarij za Karamarka neugodan jer potvrđuje tvrdnje svih onih koji smatraju da Hrvatska u tim procesima dobro stoji i da ne bi trebala od njih odustati, kako predlaže šef HDZ-a.
Izjavom u Bruxellesu obnovio priču o pregovorima
Priču je ponovno aktualizirao Szijjarto koji je u četvrtak u Bruxellesu izjavio kako se s Karamarkom i Kovačem prošlo ljeto dogovorio da probleme rješavaju razgovorom, a ne preko medija, te da je MOL strateška mađarska kompanija, da je za njih važno da ima korektan i pošten pristup prema zemljama u kojima je aktivna.
- Ono što mi u ovom slučaju očekujemo jest da Hrvatska poštuje međunarodne i nacionalne zakone, ali ne želim u to dublje ulaziti, to je stvar odnosa između kompanija i ne želim još više pogoršati situaciju. Želim naglasiti da je naš interes imati konstruktivnu i stratešku suradnju s Hrvatskom - rekao je Szijjarto.