Mutirani virus hara Hrvatskom, u četiri županije situacija je alarmantna: ‘S ovakvom sezonom nismo se susreli još od COVID-a‘

Lani u ovo doba gotovo nijedan slučaj gripe, a ove je godine, što se Šibensko-kninske županije tiče, čak 468 oboljelih. To je, dakako, samo broj onih koji su sa simptomima došli do bolnice, stvarna statistika oboljelih puno je veća, objavila je Slobodna Dalmacija.

– Svjedoci smo toga da je gripa počela ranije nego što je uobičajeno, već u zadnjem tjednu studenog – kaže nam dr. med. Ankica Parat Baljkas, spec. epidemiologije, voditeljica Odjela epidemiologije Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije. Parat Baljkas otkriva da su u zadnjem tjednu studenog u Šibensko-kninskoj županiji prijavljena 74 oboljela, a onda su se brojevi počeli udvostručavati – u prvom tjednu prosinca njih 137, a u drugom točno 200.

– Lani u studenom uopće nije bilo oboljelih, a tako je bilo i veliki dio prosinca. Krivulja i u cijeloj Hrvatskoj ide prema gore, zaključno s prvim tjednom prosinca oboljelih je 7091, od kojih su 3383 bolničke prijave zaprimljene u prvom tjednu prosinca. Šibensko-kninska županija trenutačno je četvrta po broju zaraženih, ispred nas su Splitsko-dalmatinska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija – otkriva Parat Baljkas.

Razlog rane pojave gripe najvjerojatnije je mutacija virusa. Prema riječima voditeljice Odjela epidemiologije županijskog Zavoda za javno zdravstvo, Šibenikom i županijom hara podtip virusa A (H3N2), koji je značajno mutirao ove godine, pa čak nije pogođen ni u cjepivu.

– Obolijevaju najčešće mlađe osobe, predškolski i školski uzrast, što je normalno jer one dosad nisu baš dolazile u kontakt s virusom gripe i prijemčivi su, no kod njih je bolest bezazlena. Kod starijih od 65, kao i kod kroničnih bolesnika, bolest zna biti teška, a kao posljedica može se pojaviti i upala pluća – kaže Ankica Parat Baljkas, ističući da će cjepivo svakako ublažiti posljedice mutiranog virusa te skratiti vrijeme liječenja.

Zbog porasta broja oboljelih sve je više otvorenih bolovanja, a strah od zaraze potaknuo je i veći interes za cijepljenje. U Šibensko-kninskoj županiji lani je ukupno cijepljeno oko 7000 ljudi, a ove je godine već potrošeno 8000 doza cjepiva te je naručeno još tisuću. U županiji trenutačno nema pacijenata hospitaliziranih zbog gripe.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti, odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i starije, te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda na razini Hrvatske zbog gripe i njezinih komplikacija. Gripa je uzela maha i diljem Europe, najteža je situacija u Velikoj Britaniji, gdje je epidemija tzv. supergripe odnijela više života, a mnogo je i hospitaliziranih. Tamošnji liječnici potvrđuju da se s ovakvom izazovnom sezonom nisu susreli još od COVID-a.

– U cijeloj sezoni gripe do Uskrsa izmijeni se nekoliko tipova i podtipova virusa, prevladava jedan, pa dođe drugi... Mutacije ne možemo predvidjeti, virus s vremena na vrijeme može više ili manje mutirati, ako mutira jače, onda dolazi do pandemije. Ovo kod nas trenutačno je srednja mutacija – tvrdi naša sugovornica.

Stručnjaci upozoravaju na to da su dani najveće ekspanzije gripe tek pred nama. Najčešći su simptomi gripe povišena tjelesna temperatura (iznad 38 °C), drhtavica, bolovi u mišićima i zglobovima, opća slabost i klonulost, glavobolja, kihanje i curenje nosa, grlobolja te suhi kašalj. Savjet je da se gripa mora odležati, i to od pet do sedam dana. Preporučuje se ljudima s blagim simptomima da se ne okupljaju na hitnim prijemima i u ambulantama, nego da se prvo liječe kod kuće, i to snižavanjem temperature, hidracijom te jačanjem.