Po narudžbi ministra zdravlja Rajka Ostojića, francuska konzultantska kuća Conseil Sante “snimila” je hrvatske bolnice i njihove odjele kako bi utvrdila stanje i predložila racionalizaciju mreže bolnica. U tom je izvješću zagrebačka Klinička bolnica Merkur imala najnegativnije reference: drugi su u zemlji po broju zaposlenih po krevetu (imaju 3,32 radnika na jedan krevet), zatim imaju najviše liječnika po krevetu (jedan liječnik dolazi na 1,3 kreveta) i imaju najveći trošak boravka u bolnici po pacijentu. KB Merkur već je prije punio novinski prostor. Uz pozitivne teme poput vrtoglavog rasta uspješno obavljenih transplantacija jetre, bubrega i gušterače (Merkur je prešao godišnju brojku od 112 transplantiranih jetara, 60 bubrega, 200-tinjak ostalih zahvata te oko tisuću kontrola transplantacijskih pacijenata), bolnica je pažnju javnosti zaokupljala i raznim ekscesima, od ilegalnih carskih rezova i pobačaja do transplantacijskog centra koji se gradi dulje od pet godina, pa i danas stoji nezavršen.
Kroz naočale politike
Posjetili smo, dakle, poznatu zagrebačku bolnicu i razgovarali s bivšom i sadašnjom Upravom. Preciznije, s trenutnim stečajnim upraviteljem prim. dr. sc. Dinkom Škegrom, specijalistom nefrologom, i s bivšim ravnateljem dr. Željkom Vidasom, specijalistom urologom koji je bolnicu vodio u dva mandata, od 2004. do 2012. godine.
Bivši HDZ-ov ravnatelj Vidas za stanje u bolnici proziva sadašnju garnituru, trenutnog upravitelja Škegru, pa tako i zbog Centra za transplantaciju organa. Gradnja spornog Centra počela je 2007. godine kreditom Vijeća Europe.
Merkur je, naime, obavljao sve više transplantacija i postojeći prostori postali su neadekvatni. Novi prostor trebao je biti gotov do 2009. godine. Škegro, pak, naglašava da ne pripada nijednoj političkoj opciji i pita se “kako se kolega Vidas ljuti što sve stoji, a godinama tijekom njegova mandata stvar se nije mrdnula”.
Računica s krevetima
U vezi s nalazom francuskih konzultanata, i bivša i sadašnja Uprava kažu sljedeće: u trenutku kad je počela gradnja transplantacijskog centra bolnica Merkur imala je 310 kreveta. S obzirom na to da je stara poliklinika privremeno uselila u bolničke sobe, izgubljena su 54 kreveta, a broj zaposlenih ostao je isti. Čim zaživi Centar, bolnica bi trebala dobiti natrag 54 privremeno izgubljena kreveta i još 50 novih, pa bi u konačnici imala 360 kreveta. To će, kažu, izmijeniti statistiku kad je riječ o broju zaposlenih po krevetu. Druga je činjenica, kažu, veliko spajanje, prije nekoliko godina Merkuru je pripojena bolnica “Vuk Vrhovec”. Time su, kažu merkurovci, dobili 35 novih kreveta, ali i brojnu administraciju “Vuka Vrhovca”, što im je također pokvarilo statistiku.
Treći parametar koji se tiče skupoće po pacijentu usko je, kažu, vezan uz strukturu posla bolnice.
- Mi smo transplantacijski centar. Transplantacije nam čine oko 30 posto ukupnog posla, dok ostale bolnice imaju oko pet posto transplantacija. To znači da bilo koji zahvat na jetri ili bubregu košta između dvije i tri tisuće eura, a najjeftinija transplantacija bubrega košta deset tisuća eura, odnosno transplantacija jetre 60 tisuća eura. Dođe li do komplikacija, ta se cijena udvostručuje. Zato je trošak boravka u bolnici po pacijentu visok - pojašnjavaju.
I četvrto, Merkur strukturno ima samo skupe odjele. Nema neurologiju, dermatologiju, psihijatriju, fizikalnu medicinu, manje skupe odjele. Merkur je centar izvrsnosti, vodeći u ovom dijelu Europe, od pet ključnih odjela - interna, ginekologija, urologija, uho-grlo-nos i kirurgija - četiri su operativna. Transplantacijski program dodatno poskupljuje statistiku, iznose bivša i sadašnja Uprava.
- Želio bih naglasiti da francuskom izvješću nedostaje bitan parametar, a to je DTS indeks, tzv. case-mix faktor koji govori o težini bolesnika. On je kod nas izuzetno visok, bodovni indeks kreće se od 1,68 do 1,92. Po tome smo drugi, odmah iza bolnice Magdalena koja je prva jer se bavi teškim dijagnozama srca. Drugim riječima, teške bolesti iziskuju skupe tretmane - iznosi Škegro.
Francuzi padaju u vodu
Vidas, pak, dodaje da je broj liječnika i sestara po krevetu još uvijek manji nego u razvijenim europskim zemljama, pa se Francuzi nemaju što čuditi. - Ako se za pola godine završi novi Centar, bolnica povećava kapacitet kreveta i ta statistika pada u vodu - kaže Vidas i priču prebacuje na politiku.
- Ova politika štednje doživjela je krah. Smanjeni limiti donose veće gubitke jer kapaciteti i stručni kadar manje rade i stvaraju se duže liste čekanja - smatra Vidas. Svugdje u svijetu vrhunska medicina razvija se racionalnim ulaganjem, a ne štednjom. Manjak investicija u zdravstvu vodi sektor u kolaps, drži Vidas. - Reforme koje se baziraju na štednji toalet papira ne ulijevaju povjerenje - neizravno proziva bivši ravnatelj.
Morali smo se dotaknuti i liječničkih plaća. Plaća transplantacijskog liječnika kreće se, kaže Vidas, od 18 do 25 tisuća kuna. Kad bi odbili transplantacije, imaju kao i svi ostali kirurzi.
Što kažu ostali zaposlenici bolnice? Pod imenom i prezimenom nitko ne želi istupati. Neslužbeno kažu da im je dosta loših političkih poteza svih uprava i privremenih rješenja koja su se otegnula na punih šest godina. Smiješno im je, primjećuju ispod glasa, da je posao gradnje novog Centra za transplantacije dobila tvrtka koja nema iskustva u gradnji bolničkih objekata. Štednju i manjak materijala za rad komentiraju samo grimasama. Ipak, zaposlenici ne skrivaju da su ponosni na neke Merkurove liječnike specijaliste.
- Dr. Branislav Kocman, primjerice, naš abdominalni i transplantacijski kirurg, sutra može dobiti posao u američkom Houstonu. Nema Kocmanu političkih stranaka ni politikantstva, on je od jutra do mraka u operacijskoj sali, cijela Hrvatska može mu se pokloniti - kaže glas naroda s tihih bolničkih hodnika.
Pacijenti ne trpe zbog manje novca
- Pokazatelji su jasni: broj ležanja, broj ponovno hospitaliziranih pacijenata, broj infekcija i popratnih problema isti je kao do sada. To znači da kvaliteta pružanja zdravstvene usluge nije pala, a priličan se novac uštedio u odnosu na staru Upravu - uzvraća Škegro. Za razliku od bivšeg ravnatelja koji je mjesečno na raspolaganju imao oko 18 milijuna kuna, on danas ima oko 15 milijuna kuna. U taj iznos ne ulaze transplantacije i skupi lijekovi, oni se plaćaju posebno.
- Novca nitko nema dovoljno, ali plivamo prilično dobro. Štednja se provela na režijama, dokinula su se neka putovanja, smanjili smo troškove čišćenja i proveli objedinjenu nabavu - nabraja Škegro.
Kupovao se CT, a nisu znali koji mu napon treba!
U neotvorenom Centru za transplantaciju na 500-tinjak kvadrata po etaži prostiru se dvije nove operacijske dvorane, nova poliklinika za sve djelatnosti, nova RTG dijagnostika, laboratorij, centralna intenzivna njega s oko 25 kreveta i odjel za transplantirane pacijente sa 25 kreveta. U prizemlju nova, skupa, šarena oprema stoji nehajno razbacana. Stolovi za pregled, lampe, stolice, paravani... samo čekaju da ih netko počne koristiti. Nedovršena stoji i nova garaža za djelatnike s ugrađenim liftovima.
Bivši ravnatelj dr. Željko Vidas uvjeren je da je postojao interesni lobi koji je kočio projekt. Za izvođača radova odabrana je tvrtka Zagorje-Tehnobeton (čiji je predsjednik Uprave nedavno pušten iz pritvora u Remetincu, gdje je završio zbog sumnje na izvlačenje desetaka milijuna kuna iz Hrvatskih autocesti).
- Moji nasljednici građevinsku i uporabnu dozvolu imaju, novac je ostavljen na računu bolnice, oko 4,5 milijuna kuna, i izabrani su izvođači radova. Međutim, ne znam što čeka postojeća garnitura. Već godinu dana mogli smo biti unutra. Novi dio vrijedan desetke milijuna kuna skuplja prašinu - proziva Vidas.
Prema njegovim riječima, muke su počele odugovlačenjem radova. Navodno se, tvrde neki medicinski krugovi, prostor trebao prenamijeniti, upleli su se različiti interesi. No, vidjevši da stvar zapinje, inspekcija Vijeća Europe posjetila je zagrebački Merkur. Inspekcija je podsjetila da su desetak milijuna eura dali za transplantacijski centar i da se okanu muljanja, kaže jedan insajder.
Sadašnji stečajni upravitelj dr. Dinko Škegro pak podsjeća bivšu Upravu da su naknadne revizije pokazale da je puno radova napravljeno izvan troškovnika, bez ugovora, i da su napravili dosta grešaka.
Kojih?
- Kupuje se CT za novi prostor. Odlično, treba nam. Ali CT radi na struju. Tek kad je skupi uređaj došao, shvatili su da nemaju napon struje za cijelu tu priču, pa su morali raditi novu trafostanicu u dvorištu. Magnet? Kad se zagrije, treba ga hladiti. A joj, nemamo stanicu za vodu.
I tako se projekt stalno dopunjavao, a nije praćen adekvatnim aneksima ugovora i troškovnicima. To je razljutilo nadležno Ministarstvo kao investitora koje je onda ušlo u spor s izvođačem radova Zagorje-Tehnobetonom i primopredaja objekta je zapela - kaže Škegro i najavljuje seljenje poliklinika u nove prostore ovaj tjedan.
- Bio sam ravnatelj do početka srpnja 2012., a uporabna dozvola stigla je početkom rujna 2012. Mogao sam možda dati pisanu obavijest prije završetka mandata da se uđe u nove prostore, ali računao sam da će to učiniti novi upravitelj, sve mu je servirano. Da sam 5. rujna bio ravnatelj, 6. rujna bismo ušli unutra - tvrdi Vidas na kraju svoje verzije priče o Centru za transplantaciju.