LOŠI REZULTATI NADZORA

Nakon poraznog izvješća EU stručnjaka, iz zagrebačke bolnice tvrde: 'Sada je puno bolje. Obnovili smo odjel, djecu vežemo u iznimnim slučajevima'

 
 Željko Puhovski / CROPIX

Stručnjaci Vijeća Europe koji su lani u ožujku istraživali uvjete u psihijatrijskim bolnicama, među kojima je i Dječja psihijatrijska bolnica u Kukuljevićevoj, bacili su negativnu konotaciju na bolnicu. Naime, riječ je o jedinoj ustanovi u Hrvatskoj u kojoj postoje zatvoreni odjeli za liječenje djece od njihove šeste godine do punoljetnosti.

Kao veliki minus pokazala se infrastruktura koja se direktno odražava i na pacijente. Naime, za tolik broj pacijenata zgrada je premala. Osim toga, kaže nalaz, na više od 20 pacijenata postoji samo jedan sanitarni čvor, odnosno na katu se nalazi samo jedan toalet. S obzirom na manjak prostora, pacijenti nemaju propisanih šest kvadrata za sebe.

Prepoznati su i neki sigurnosni problemi. S obzirom na to da je riječ o ustanovi koja zbrinjava pacijente sa psihičkim poteškoćama, iz Vijeća Europe smatraju nesigurnim da u hodnicima nema dodatnih ograda, jer su neki pacijenti skloni samoozljeđivanju.

Željko Puhovski / CROPIX

Bolji uvjeti

Također, navodi se problematika vanjskog prostora, odnosno činjenica da neki pacijenti i po tjedan dana ne borave na zraku te nemaju nikakve fizičke aktivnosti. Kao problem navodi se i vezanje pacijenata te se napominje da bi maloljetnike trebalo primiriti na druge načine.

Iz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež navode da su, otkako su stručnjaci Vijeća Europe bili u ustanovi, unaprijedili uvjete za liječenje djece na zatvorenom psihijatrijskom odjelu za djecu i adolescente. Tako tvrde da je 2017. godine napravljena rekonstrukcija Bolničkog odjela, a tijekom 2018. je uređeno i dvorište bolnice.

- Također se kod prijema na liječenje na Bolnički odjel PBDM-a kao kriterij primjenjuju isključivo medicinske indikacije za liječenje na zatvorenom psihijatrijskom odjelu. Bolesnici koji ne izlaze sa zatvorenog psihijatrijskog odjela najakutniji su pacijenti čije zdravstveno i psihičko stanje ne omogućava da zbog medicinskih i sigurnosnih uvjeta imaju dozvoljen izlaz - kažu iz bolnice.

Pojašnjavaju i da se na zatvoreni Bolnički odjel PBDM-a zaprimaju bolesnici iz cijele Hrvatske jer je jedini takav u zemlji.

Pravilnik

- U skoroj bi budućnosti trebalo poraditi na osiguravanju ovog oblika liječenja i na regionalnoj razini u okviru kliničkih bolničkih centara sukladno Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i Konvenciji o pravima djeteta kako bi i roditelji/skrbnici djece mogli biti uključeni u terapijske postupke (obiteljska terapija), što je neizostavni dio liječenja psihičkih poremećaja u dječjoj i adolescentnoj dobi - kažu iz dječje psihijatrijske bolnice čiji je osnivač Grad Zagreb.

Ravnateljica Vlatka Boričević Maršanić potvrdila je da se ponekad kao mjera koristi vezanje djece, ali samo u iznimnim situacijama, i to kad niti jedan drugi terapijski postupak nije moguć.

- Odvija se prema pravilniku omjera sputavanja na način kako propisuje pravilnik - ističe Borićević Maršanić i dodaje da je činjenica da dio djece ne može ići van, i to zbog zdravstvenog stanja.

Željko Puhovski / CROPIX

Nedostaci

Od ožujka 2017. godine kad se proveo nadzor, tvrdi ravnateljica, mnogo se toga promijenilo, počevši od rekonstrukcije bolničkih odjela koji su unaprijeđeni, a smanjen je i broj kreveta po sobama te je omogućeno dvorište.

U našu ustanovu dolaze najteži slučajevi iz cijele Hrvatske, tako da nam trebaju veći prostori. Također, trebalo bi raditi na tome da se i u drugim dijelovima Hrvatske osigura ovakva skrb. Imamo i kadrovskih problema, u vidu nedostatka medicinskih sestara. No, unatoč raspisanim natječajima zna se dogoditi da se nitko ne javi - kaže Boričević Maršanić i zaključuje da je nalaz bolji nego što je bio, ali uvijek ima prostora za poboljšanje.

I u Ministarstvu zdravstva upoznati su sa sadržajem izvješća Europske komisije, ali i problematikom ove institucije.

Pomoćnik ministra Vili Beroš kaže da su već nakon dolaska komisije poduzeli određene korake da otklone nedostatke koje je moguće otkloniti. Međutim, zgrada je stara i pod zaštitom kao kulturno dobro i tu nekih većih ulaganja nema.

- Stoga smo s gradom Zagrebom kao osnivačem i vlasnikom bolnice na tragu traženja prijelaznog rješenja do gradnje Nacionalne sveučilišne dječje bolnice, a koja će taj problem riješiti u potpunosti - kaže Beroš.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 17:07