Na početku pandemije koronavirusa određeni su tzv. centri za covid u dijelu bolnica u Hrvatskoj, a u Zagrebu su to postali Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" i KB Dubrava kao središnji respiracijski centar. To je pomoglo da i u koronakrizi, koja traje mjesecima, nismo došli u situaciju da hitni pacijenti ostanu bez zdravstvene skrbi zbog širenja covida u veći broj bolnica. Tijekom lockdowna, istina, nisu se radili nehitni zahvati i odgađani su nehitni pregledi, ali svi ostali dobili su skrb jer je zdravstveni sustav bio maksimalno pošteđen virusa.
No, kako brojke zaraženih rastu, nužna je drukčija organizacija sustava kako se ne bi dogodilo da na kraju ove pandemije broj umrlih od drugih bolesti bude povećan zbog nepravodobne medicinske pomoći. Naime, sve bolnice trebale bi biti u službi covida tek kada se popune one određene kao centri za tu bolest, a do tada treba čuvati ostatak sustava, smatraju stručnjaci. To znači da se u trenutku kada se u nekoj bolnici pojavi pozitivni pacijent, on šalje u centar za covid kako bi se spriječilo širenje bolesti u drugim zdravstvenim ustanovama.
Kapaciteti puni
Zbog toga se prije dva dana održao sastanak stručne skupine za covid Ministarstva zdravstva ne bi li se izbistrila buduća situacija i dogovorila organizacija bolničkog sustava, odnosno osiguralo što više kreveta za pacijente s dijagnozom covida. Naime, ideja je bila da sve bolnice osiguraju izdvojene centre za covid, ali na kraju je ipak zaključeno da će se, kad je riječ o Zagrebu, žrtvovati KB Dubrava, odnosno da će se svi zaraženi iz drugih bolnica i dalje primati u tu ustanovu. Činjenica je da se gotovo trećina svih bolničkih kapaciteta nalazi u zagrebačkim bolnicama i da se dio zahvata ili drugih vrsta liječenja obavlja samo u nekima od njih.
Veći prodor covida u njihove prostore značio bi da neki oboljeli neće dobiti pomoć ili da će ona stići prekasno. Zato će KB Dubrava ostati, uz Kliniku za infektivne bolesti, središnji zagrebački centar za covid sve dok bude imala dovoljno kreveta. "U ovom trenutku imamo 135 pacijenata, od kojih je 16 na intenzivnoj skrbi, a devetero na respiratoru, što znači da se približavamo trenutnom maksimumu raspoloživih kreveta. No, širimo svoje kapacitete, tako da će uz 220 mjesta u šatoru biti još 270 kreveta u hitnom prijemu bolnice, a bude li trebalo, mogu se otvoriti i dodatni kapaciteti jer KB Dubrava ima ukupno 640 kreveta", kaže voditelj Primarnog respiracijskog centra za koronavirus u KB-u Dubrava prof. dr. Ivica Lukšić.
Manje liste čekanja
"Reducirali smo ostale programe u KB-u Dubrava, ali zasad će i dalje raditi radiologija te kirurgija", objašnjava prof. dr. Lukšić. Lukšić kaže da će uz liječnike i medicinske sestre te bolnice morati dobiti pomoć u kadrovima iz drugih ustanova. No, dodaje da će iz KB-a Dubrava liječnici koji ne mogu pomagati pacijentima s covidom moći raditi u drugim bolnicama u kojima je, kao trenutno u KBC-u Sestre milosrdnice, situacija teška jer velik dio zdravstvenih djelatnika ili ima koronu ili su u samoizolaciji. Također, zdravstveni djelatnici KB-a Dubrava mogli bi pomoći ostalim zagrebačkim bolnicama tako da se uvedu druge smjene i tako smanjuju liste čekanja, primjerice, u dijagnostici.